Europska unija priprema najagresivniji korak dosad protiv ruske takozvane “flote iz sjene” – mreže starih tankera koji pod zastavama pogodnosti prevoze naftu mimo zapadnih sankcija. Prema nacrtu dokumenta Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), državama članicama trebala bi se omogućiti ovlast za ukrcaj i inspekciju brodova za koje se sumnja da krše sankcije ili ugrožavaju sigurnost plovidbe.
Kako navodi Splash247,o prijedlogu se raspravlja na sastanku ministara vanjskih poslova EU, a odluka bi mogla biti donesena do kraja studenoga. Riječ je o značajnoj eskalaciji europske kontrole nad flotom od približno tisuću tankera koji, prema procjenama, čine oko 17 posto svjetske flote za prijevoz nafte. Od 2023. ta se mreža povećala za gotovo 45 posto, jer je Moskva nastojala održati izvoz unatoč ograničenjima G7 i europskom embargu.
Osim što predstavlja alat za izbjegavanje sankcija, “sjenska flota” sve se češće promatra i kao sigurnosni problem. U Bruxellesu upozoravaju da mnogi od tih brodova plove bez osiguranja, tehnički su zastarjeli i nemaju nadzor klasifikacijskih društava, što povećava rizik od nesreća i onečišćenja mora. Ukrajinska obavještajna služba otišla je i korak dalje, tvrdeći da se pojedini tankeri koriste za lansiranje dronova i izvođenje hibridnih operacija protiv europskih interesa.
Nadolazeći 19. paket sankcija EU trebao bi dodati još oko 160 plovila na crnu listu, čime bi ukupni broj dosegnuo približno 560, te ubrzati planiranu zabranu uvoza ruskog LNG-a do 1. siječnja 2027. Među državama članicama raste “novi zamah” za odlučniji pristup – Francuska je nedavno zadržala tanker Boracay, Estonija brod Kiwala, dok su i Njemačka i Finska provele slične mjere.
Prijedlog također uključuje suradnju s glavnim državama zastave, poput Paname, koja je nedavno obećala brisati sankcionirane brodove iz registra i odbijati upis tankera starijih od 15 godina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je na sigurnosnoj konferenciji u Kopenhagenu da “između 30 i 40 posto ruskog ratnog financiranja dolazi upravo od tankera iz sjenske flote”, naglasivši da je “njihovo zaustavljanje nužnost, a ne opcija”.
Samo tjedan ranije, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je najstrože sankcije do sada, izravno pogodivši Rosneft i Lukoil te dodalo 44 ruska tankera i sedam LNG brodova na svoj popis zabrana.
Analiza tvrtke Kpler pokazuje da je broj sankcioniranih brodova u svijetu u posljednjih pet godina gotovo peterostruko porastao – s oko 350 u rujnu 2020. na 1.700 u rujnu 2025. – uz sve bolju koordinaciju između europskih i britanskih vlasti.
