Iranska flota tankera ponovno je „nestala“ s radara nakon neuobičajena tri dana potpune AIS transparentnosti početkom listopada. Gotovo 60 posto tankera pod iranskom zastavom, većinom u vlasništvu državne tvrtke National Iranian Tanker Company (NITC), nakratko je uključilo svoje AIS odašiljače između 12. i 14. listopada, što je izazvalo niz pitanja među pomorskim analitičarima.
Tvrtka za pomorsku analitiku Windward izvijestila je da je 52 od ukupno 88 iranskih tankera u tom razdoblju emitiralo svoje pozicije, s više njih zabilježenih u STS operacijama unutar malezijskog isključivog gospodarskog pojasa kod Johorea – poznatom središtu za prijenos sirove nafte izvan službenih kanala. No samo nekoliko dana kasnije, većina brodova ponovno je ugasila AIS signale, a do 16. listopada aktivnih je bilo svega devet, navodi The Maritime Executive.
Nakon što su krajem rujna u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ponovno aktivirane sankcije protiv Irana, Teheran se našao pod dodatnim pritiskom. Iako su Rusija i Kina odbile priznati valjanost odluke UN-a, što je Iranu moglo dati osjećaj političke potpore, potez masovnog uključivanja AIS-a pokazao se kratkotrajnim. Analitičari smatraju da je iranska vlada time pokušala simbolično demonstrirati „transparentnost“ i prkos zapadnim sankcijama – no ubrzo se povukla, svjesna da bi time dodatno izložila mrežu tankera koji krijumčare naftu prema Aziji.
Oko 90 posto iranske nafte i dalje završava u Kini, a tankeri NITC-a redovito gase i nakratko pale AIS odašiljače kako bi prošli kroz uske i prometne morske prolaze poput Malajskog tjesnaca, gdje su plovidbeni propisi strogi. Takvi brodovi često obavljaju STS operacije na otvorenom moru i nadopune goriva izvan službenih luka, izbjegavajući inspekcije i rizik od zapljene.
No, sve manje država i logističkih partnera želi sudjelovati u toj sivoj zoni. Novi val sankcija iz Washingtona i Bruxellesa pojačao je pritisak na kompanije koje pomažu u prijevozu iranske nafte, a uključivanje AIS-a samo je dodatno razotkrilo njihovu povezanost.
Zbog toga je iranska flota ponovno uronila u „mračno“ stanje – način plovidbe koji već godinama simbolizira trgovinu pod sankcijama i nevidljive rute kojima se nafta i dalje probija prema globalnim tržištima, unatoč međunarodnom nadzoru.
