Morski led u Arktiku i Antarktici ove zime ostaje znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka, što izravno utječe na sigurnost i operativno planiranje brodova koji plove polarnim rutama. Takvi uvjeti dovode do kraćih i nestabilnijih navigacijskih prozora, uz veći stupanj nepredvidivosti za zapovjednike i brodarske operacije.
U Arktiku je morski led već ranije ove godine dosegnuo rekordno nizak maksimum. Trend se nastavio i u studenome, kada je prosječna površina morskog leda iznosila oko 9,1 milijun četvornih kilometara, što je približno 1,2 milijuna km² ispod prosjeka razdoblja 1991.–2020. Trenutačno su u Barentsovom moru, Baffinovom zaljevu i Karskom moru zabilježene smanjene i tanje ledene površine, dok su u područjima poput Obskog zaljeva uvjeti znatno teži, s debljim ledom. Prognoze upućuju na to da će i tijekom ostatka zime pokrivenost ledom ostati ispod prosjeka.
Na južnoj hemisferi, antarktički ledeni pokrov povlači se prema svom ljetnom minimumu. Ove je godine zabilježen jedan od najnižih zimskih maksimuma ikada, sedmi najmanji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature na Antarktici povećavaju rizik da će se u veljači i ožujku 2026. dosegnuti još jedan izrazito nizak ljetni minimum morskog leda.
U takvim okolnostima posebnu važnost dobivaju izmjene IMO Polar Codea koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine. Proširuje se područje primjene Kodeksa na teretne brodove od 300 do 499 GT, jahte za razonodu veće od 300 GT te ribarske brodove duljine 24 metra i više. Brodovi izgrađeni nakon tog datuma moraju odmah udovoljavati novim zahtjevima, dok je za postojeće brodove krajnji rok usklađivanja 1. siječnja 2027.
Izmjene se odnose ponajprije na poglavlja o sigurnosti i planiranju putovanja te uključuju dodatne zahtjeve za navigacijsku opremu, detekciju leda i detaljnije planove plovidbe s unaprijed definiranim mjestima zaklona. Cilj je povećati razinu sigurnosti posade, broda i okoliša u regijama u kojima pomorski promet kontinuirano raste.
