Trenutačno je iznimno teško dobiti jasnu sliku o stvarnom prometu kroz Hormuški tjesnac. Brodovi koji prolaze ovim prolazom sve češće plove s isključenim AIS signalima, čime skrivaju svoju poziciju i identitet. Za analitičare i sustave za praćenje brodova to znači gotovo potpuni gubitak uvida u realno stanje plovidbe.
Prema dostupnim podacima, kroz tjesnac trenutno prolaze uglavnom iranski brodovi ili oni koji imaju izravno odobrenje Teherana. Pojedina plovila bez takvog odobrenja pokušavaju tranzit, ali uz značajan sigurnosni rizik. U praksi to znači da je prolaz kroz Hormuz djelomično otvoren, ali samo za promet koji Iran dopušta, piše The Maritime Executive.
Zabilježeno je nekoliko tranzita tankera koji su dobili odobrenje za prolaz. Dva indijska LPG tankera, Shivalik i Nanda Devi, koji su prethodno ukrcali katarski plin u Ras Laffanu, prošli su tjesnac uz pratnju indijske mornarice. Tijekom istog razdoblja jedan tanker s saudijskom naftom također je stigao do Indije.
Prolaz je ostvario i VLCC Smyrni, koji je prevozio saudijsku naftu prema Mumbaiju. Nije poznato je li brod imao posebno odobrenje upravo zbog indijskog odredišta tereta.
Istodobno su kroz tjesnac zabilježeni i tranziti brodova povezanih sa “shadow fleetom”. Među njima su tanker Ocean Guardian i tanker Blooming Dale, oba pod američkim sankcijama, koji su plovili iz Basre prema istoku. Prolaz je ostvario i bulk carrier Rozana, kao i nekoliko drugih plovila koja su navigirala uz minimalnu vidljivost u sustavima za praćenje brodova.
Analitičari procjenjuju da je tijekom ožujka kroz tjesnac prošlo najmanje 45 takozvanih “dark fleet” tranzita, odnosno brodova koji su plovili bez aktivnog AIS-a. Međutim, stvarni broj mogao bi biti i veći.
U međuvremenu iranski tankeri nastavljaju ukrcaj sirove nafte na terminalu Kharg Island, glavnom izvoznom čvorištu zemlje. Time Iran uspijeva održati dio izvoza nafte, čak i dok je promet kroz Hormuz znatno smanjen u odnosu na normalne razine.
Dok Iran nastavlja ostvarivati prihode od izvoza energenata, države Perzijskog zaljeva suočavaju se s velikim ekonomskim pritiskom jer je velik dio njihovog izvoza blokiran ili ozbiljno usporen.
Moguće rješenje bila bi vojna operacija osiguranja konvoja kroz tjesnac, no takav scenarij bio bi logistički izuzetno zahtjevan. Alternativa bi bila ekonomska blokada i presretanje iranskih brodova, što bi dodatno pojačalo pritisak na iransko gospodarstvo.
U svakom slučaju, Hormuški tjesnac i dalje ostaje jedno od najnapetijih pomorskih područja na svijetu, a svaka nova eskalacija izravno utječe na globalno tržište energije i sigurnost pomoraca.
