Najveće tri luke sjevernog Jadrana u kontejnerskom prometu u prvih osam mjeseci ostvaruju rast prometa od šest posto, a primat najveće luke i dalje zadržava slovenski Kopar, gdje je do kraja kolovoza pretovareno 565.921 TEU-a, što je 7,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na drugom mjestu nalazi se Trst s prometom od 306.192 TEU-a, ali i nešto slabijim trendom rasta od svega 1,4 posto. Riječka luka sa svojim jedinim kontejnerskim terminalom na Brajdici nalazi se na trećem mjestu s prometom od 121.828 TEU-a, ali je Rijeka u odnosu na konkurenciju zabilježila nešto bolji trend i rast prometa za 11,5 posto. Tri najveće luke su za 8 mjeseci ostvarile gotovo milijun TEU-a prometa i to je najviše ikada, što ukazuje da globalna kriza kontejnerskog tržišta zasad nije imala negativan utjecaj na poslovanje slovenske, talijanske i hrvatske luke. Zanimljiv je i udio u prometu koji ima svaka od navedenih luka, pa tako Kopar ima 56,9 posto udjela u kontejnerskom prometu sjevernog Jadrana, Trst 30,8 posto, a Rijeka 12,3 posto, piše Novi list.
Kako ističe Žarko Acinger, direktor prodaje u tvrtki Jadranska vrata koja upravlja Brajdicom, prvi put u zadnjih dvadesetak godina dogodilo se da je udio Rijeke u kontejnerskom prometu veći od 12 posto.
– Iako je u apsolutnom iznosu kontejnerski promet u Rijeci bitno manji od onoga u konkurentskim lukama, možemo biti zadovoljni što rastemo brže od ostalih. Tome pridonosi i činjenica da Jadran i Mediteran predstavljaju jedina tržišta u svijetu, gdje u posljednje tri godine postoji rast kontejnerskog prometa, dok sva ostala tržišta imaju pad prometa ili stagnaciju. Smanjenje prometa roba s Dalekog istoka prema Europi donekle je kompenzirano robnom razmjenom na relacijama od Bliskog istoka i sjeverne Afrike prema Europi, što ukazuje na određene promjene u globalnim tokovima prometa roba. Kad promatramo isključivo terminal na Brajdici, treba naglasiti povećanje prometa iz Mađarske, Srbije i BiH, zemalja koje imaju rast uvoza i izvoza. Promet Hrvatske u tom kontekstu stagnira, pa se rast kontejnerskog prometa ne odnosi na RH, već na tržišta susjednih zemalja – ističe Acinger.
U kolovozu je na Brajdici pretovareno nešto više od 16.000 TEU-a i ako se u zadnja četiri mjeseca ostvari prosječno oko 15.000 TEU-a, neslužbeno se procjenjuje da bi ova godina konačno trebala donijeti rekordni promet svih vremena na Brajdici od oko 180.000 TEU-a. Time bi bilo premašeno dosadašnje rekordno ostvarenje iz 2008. godine kada je promet iznosio oko 170.000 TEU-a, ali je i kapacitet Brajdice bio bitno manji nego danas. Određeni pozitivni pomaci ostvareni su ove godine i na željeznici, prije svega na kontejnerskom vlaku CMA CGM-a, koji jednom tjedno ostvaruje vezu s Mađarskom, pored čega su i privatni operateri na željeznici povećali broj vlakova prema Srbiji, kojih trenutačno ima 4 do 5 svakog tjedna.
