Po kojem bi se modelu provodio stečaj, nitko na sjednici Vlade nije govorio, ali je rečeno da »Kraljevica« neće u stečaj prije nego se radnicima isplate otpremnine. Novac je osiguran, a o kojem je iznosu riječ – nije precizirano
ZAGREB Brodogradilište »Kraljevica« ide u stečaj, odlučila je tako jučer Vlada. Iznenađujuća je to odluka s obzirom na to da posljednjih tjedana, dok je Vlada »vagala« ponudu Jadranskih ulaganja Danka Končara za to brodogradilište, u javnost ni u jednom trenutku nije »procurila« čak ni neslužbena informacija da bi se takvo nešto moglo dogoditi, iako su stečaj i likvidacija spominjani kao alternativa privatizaciji dok su trajali pregovori s Europskom komisijom oko restrukturiranja brodogradnje.
Teška odluka
Prije odluke o stečaju u Kraljevici Vlada je i službeno odbila ponudu Danka Končara za kupnju tog škvera, jer je, kako je objasnio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, procijenila da su korporativna jamstva koje je Končarova tvrtka Jadranska ulaganja ponudila za to brodogradilište neprihvatljiva kao sredstvo osiguranja.
Čačić je objasnio da brodogradilište Kraljevica ima sve uvjete za pokretanje stečajnog postupka, od prezaduženosti do velikoga akumuliranog gubitka, što je rezultiralo negativnim kapitalom u visini milijarde kuna. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je kako je ova odluka teška za Vladu pogotovo jer se radi o najstarijem hrvatskom brodogradilištu ali da se moraju donositi i takve odluke. Pojasnio je i da »Kraljevica« neće u stečaj prije nego se radnicima isplate sve otpremnine i ostala materijalna prava za što je, rekao je premijer, novac već osiguran.
– Iako se radi o teškoj odluci, svako daljnje produljivanje agonije kraljevičkog brodogradilišta bilo bi na štetu lokalne zajednice i ljudi koji tamo rade. Mi smo godinama radili brodove u koje smo stavljali uvozne komponente, zarađivali su kooperanti, a ali brodogradilišta su nešto uvozila po deset da bi to isto inozemstvu prdavala po osam. Opravdanje može biti to što su ljudi zaposleni, ali tako dalje ne ide, pojasnio je Vladine motive za odluku premijer Milanović.
Prodaja ili likvidacija
Po kojem bi se modelu provodio stečaj, može li on značiti još jedan pokušaj prodaje društva ili će se u stečajnom postupku prodavati samo imovina, nitko na Vladi nije govorio i te će se stvari rasplitati tek kroz stečajni postupak. Tako zasad nije jasno hoće li stečaj za »Kraljevicu« značiti likvidaciju nakon koje je moguća prodaja dijela imovine na kojoj bi se nastavio remont s najviše osamdesetak ljudi što se jedno vrijeme spominjalo kao moguća opcija za taj škver. Prema podacima iz svibnja prošle godine dug Kraljevice prema državi je oko 240 milijuna kuna.
Vlada je ostala dužna i podatak o tome kolike će otpremnine dobiti radnici Kraljevice prije otvaranja stečaja i koliko će biti ukupan trošak njihovih isplata. Ni Čačić ni ministar financija Slavko Linić nakon sjednice Vlade novinarima nisu znali reći koliko točno novca treba za otpremnine u brodogradilištu »Kraljevica«.
Linić je poručio da odgovor na to pitanje treba ostaviti Upravi i radnicima tog škvera te da se u dokumentima o restrukturiranju može vidjeti koliko je predviđeno za otpremnine. U tom su, pak, programu predviđene samo otpremnine za 200 radnika koji su tehnološki višak u iznosu od oko 35 milijuna kuna.
Uvođenje reda
– Smatram da će stečaj samo donijeti reda, uvjeren je Linić. Čačić je pak poručio da će radnici »Kraljevice« dobiti sve što im po zakonu pripada i to »do zadnje lipe«, no ni on nije kazao kolike će te otpremnine biti. U Vladi se ne može doznati ni to hoće li se poštivati Zakon o radu po kojem se otpremnine isplaćuju tako da se ta svaku godinu staža dobije jedna trećina prosječne plaće koju je neki radnik dobivao u tri mjeseca prije otkaza, s time da maksimalna iznos može biti najviše šest prosječnih plaća bez obzira koliko netko ima staža ili će se otpremnine isplatiti po kolektivnom ugovoru. On u »Kraljevici« predviđa, kako doznajemo, isplatu 6.400 kuna po svakoj godini staža, što bi za veliki broj radnika bila povoljnija opcija. Uz to, Zakon o radu kaže da se njegove odredbe primjenjuju samo ako u tvrtci o kojoj je riječ nije drukčije određeno Kolektivnim ugovorom.
Na teret državnog proračuna past će i i 980 milijuna kuna jamstava danih Kraljevici, od čega je 190 milijuna kuna kuna avansnih jamstava, pa njih država vjerojatno neće morati plaćati u cijelosti, dok je preostalih 798 milijuna kuna već uključeno u javni dug.
Nekoliko sati nakon što je iz Banskih dvora stigla vijest da najstarije brodogradilište (zasad) jedino ide u stečaj, ogorčenje, tuga i bijes očitavali su se na licima 461 radnika »Kraljevice« dok su jučer polako, u koloni odlaziili svojim kućama i obiteljima. Malo tko bio je raspoložen za razgovor s novinarima. Plaću za veljaču još nisu dobili. Problem je, navodno, što je banka kod koje je »Kraljevica« oročila preostala sredstva od kredita od 15 milijuna eura počela praviti probleme. Radi se o 10 milijuna kuna koje bankari nikako da se »spuste« prema brodogradilištu. Neprovjerene informacije upućuju da je jučer ujutro sve bilo dogovoreno i da je novac trebao biti proslijeđen, a onda je stigla vijest iz Vlade o stečaju u »Kraljevici«. I sve je opet zapelo.
Kriminal na naplati
Ono što radnike »Kraljevice« najviše peče je činjenica što će se opet sve prelomiti preko njihovih leđa. Na otpremine koje su zajamčene kolektivnim ugovorom od 6.400 kuna po godini staža malo se njih ufa.
– Sada je nama na naplatu došao sav kriminal proteklih godina. Nitko ne postavlja pitanje i ne povlači odgovornost onih koji su te gubitke od milijardu kuna stvorili. Radnici sigurno nisu, nego uprave koje je postavljala ta ista država kao vlasnik i nadzorni odbori koji su sve to amenovali i potpisivali bez previše pitanja. Mnogi su se obogatili na ovom brodogradilištu, ogorčen je Nenad Tonković koji 30 godina radi u »Kraljevici«.
Kako se vijesti, pogotovo kod ovakvih loših brzo šire ne bez ironije među radništvom ovog brodogradilišta prošao je jučerašnji istup župana Vidoja Vujića, koji je u dva mandata bio predsjednik Nadzornog odbora »Kraljevice«, odnosno njegova izjava »da stečaj ne mora biti tragedija, nego nova prilika za brodogradilište«.
– Postavljali su svoje ljude, svoje direktore, svoje nadzorne odbore i sad proglašavaju stečaj. Ovo je tragedija. Radili smo sve moguće brodove, od ratnih, policijskih, preko jahti, među kojima i onu za Zeptera do čigre koja je oplovila cijeli svijet. I sada ovakav kraj. Kuda da ja odem i kakav posao s 54 godine mogu naći, pita se Franjo Topolovec, koji je i bivši časnik Hrvatske vojske.
Poslovi čekaju
Brodogradilište »Kraljevica«, kojemu je Vlada dosudila stečaj, nikad nije imalo toliko brodova. Uz dvije novogradnje, na obali je privezan još jedan asfalt-tanker koji je na »zimovanju«, ali oko kojeg pregovaraju i za neke dodatne preinake. Na remontu su dva »Jadrolinijina« trajekta, »Hrvat« i »Petar Hektorović«. Za danas je najavljen zbor radnika na kojem će se odlučiti što dalje, osobito ako u cijelom jadu još sada ne dobiju ni plaću. Nije isključeno da sad oni budu ti koji će dignuti ruku od svega i obustaviti proizvodnju. A »Jadrolinija« treba svoja dva trajekta na uobičajenim linijama prije Uskrsa. Problematični »Bella Desgagnes«, putničko-teretni brod koji se gradi za Kanađane, pričaju sami škverani, pokušava se završiti za isporuku. Početkom idućeg mjeseca trebao bi ići na probnu vožnju, 18. travanj rok je za primopredaju. Gubitak na tom brodu veći je od njegove ugovorene cijene, 40 milijuna eura. Sa stečajem, kanadskom brodovlasniku otvara se put da automatski aktivira državna jamstva za blizu 30 milijuna eura koliko je dosad, s kamatama, platio. U svibnju bi trebao biti isporučen i asflat-tanker za Šveđane što bi »Kraljevici« trebalo donijeti oko 10 milijuna eura iz zadnje, primopredajne rate.
– Pitamo se po kojim je to kriterijima Vlada odlučila baš nas baciti u stečaj?! Ne želim otežavati svojim kolegama iz drugih brodogradilišta, ali upravo je »Kraljevica« s najmanjim brojem ljudi i najraznolikijim proizvodnim programom bila najlakša za restrukturiranje i za nalaženje novih poslova. Očito je ovdje riječ o političkoj odluci, kazao je predsjednik Sindikata »Kraljevice« Nenad Miškulin, koji traži da se utvrdi odgovornost onih koji su stvorili gubitke, a ne da se nečiji kriminal lomi preko radničkih leđa i da ga plaćaju svi porezni obveznici.
»Viktor Lenac« potencijalni kupac?
Kako bi preživjeli i ostvarili neke dodatne prihode u »Kraljevici« su se u posljednje vrijeme sve više okrenuli prema remontu tako da su njihova dva doka više-manje konstantno puna. U tome su se tješnje povezali sa »Viktorom Lencom« koji je neke poslove, zbog zauzetosti svojih kapaciteta, prepustio »Kraljevici«. Sve se češće u kuloarima može čuti kako bi iz ovog spoja moglo nešto dobro ispasti jer su ova dva brodogradilišta kompatibilna. U »Lencu«, koji je prošao svoju agoniju stečaja i uspješno se vraća na svoju nekadašnju poziciju, teško da bi imali nešto protiv dva dodatna doka i mogućnosti koje im za izradu sekcija i manjih jedinica za potrebe preinaka brodova otvara kraljevički navoz. Pitanje je samo po kojoj cijeni i uvjetima. Sigurno je da bi za djelatnost »golog« remonta u »Kraljevici« trebao daleko manji broj ljudi nego što je sada. Naime, od 461 zaposlenog, njih tek oko 200 vezano je direktno uz proizvodnju. U »Viktoru Lencu« nemoguće je dobiti bilo kakav komentar oko ovih nagađanja da su zainteresirani za preuzimanje »Kraljevice« u stečaju.
Ozren Matijašević: Duboko nepravedna i vrlo štetna odluka
Njegov sindikalni šef, predsjednik HUS-a Ozren Matijašević smatra kako je odluka o stečaju »Kraljevice« duboko nepravedna, vrlo štetna i dokaz da radnici svih domaćih brodogradilišta nemaju jednak tretman. I Matijašević i njegov kolega, čelnik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević jučer su uputili dopis kojim traže hitan sastanak kod ministra gospodarstva Radimira Čačića.
novine.novilist.hr
