Diplomirani inženjer brodogradnje Gojko Bonačić kaže da „u Splitu živi skoro cijeli svoj život”. Studirao je i diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. O privatnom životu malo govori no kad je riječ o poslu koji obavlja u HRB-u spreman je dati bezbroj stručnih i zanimljivih odgovora na razna pitanja.
Hrvatski registar brodova (HRB) jedno je od svjetskih klasifikacijskih društava i malo je tvrtki iz Hrvatske koje mogu reći da se nalaze među dvanaest najvećih u svijetu. Recite nam čime se sve bavi tvrtka u kojoj ste zaposleni već 20 godina?
Hrvatski registar brodova je neovisna, neprofitna, prema općem dobru usmjerena javna ustanova koja obavlja klasifikaciju brodova i statutarnu certifikaciju brodova u ime nacionalnih pomorskih uprava (Administracija). Obavljamo i industrijsku certifikaciju opreme i proizvoda po raznim EU direktivama (pomorska oprema, rekreacijska plovila, posude pod tlakom i drugo) za što posjedujemo odgovarajuće akreditacije sukladno europskim propisima.
Koliko HRB ima zaposlenika i koji je njihov posao?
Hrvatski registar brodova ima ukupno 97 zaposlenika, većinom tehničkog osoblja i to diplomiranih inženjera strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike te pomorskih kapetana. Njihov posao je odobravanje tehničke dokumentacije za gradnju brodova te obavljanje tehničkog nadzora brodova tijekom izgradnje (klasifikacijskog i za statutarnu certifikaciju) te i nadzor brodova za vrijeme njihove eksploatacije. Također, HRB stvara vlastita pravila i propise za gradnju i tehnički nadzor brodova u skladu s međunarodnim konvencijama i propisima te u skladu sa zajedničkim procedurama i zahtjevima IACS-a.
Koja je vaša funkcija u tvrtki i kako izgleda jedan vaš radni dan?
Na poziciji sam Rukovoditelja Sektora Flote, sektora koji prati postojeće brodove (nakon što su brodu izdane prve trajne, većinom petogodišnje svjedodžbe). Kao i ostali moji djelatnici kroz komunikaciju s brodarima pružam sve vrste usluga potrebne kompanijama i brodovima kako bi brodovi sigurno i u skladu s međunarodnim propisima plovili našim morem i/ili svijetom. Naš Sektor Flote surađuje s područnim uredima HRB-a te s drugim klasifikacijskim društvima kako bi svi pregledi brodova bili na vrijeme obavljeni i sve svjedodžbe valjane i ispravne. Najčešće je moja odgovornost da na zahtjev brodara, u suradnji s pomorskim upravama (Administracijama), rješavam situacije koje odudaraju od uobičajenih (kod planiranja remonta ili kod iznenadnih kvarova neke opreme na brodu i slično) kako bi brodovi sigurno plovili te uspješno prolazili prilikom inspekcija lučkih vlasti. Moj Sektor obavlja završnu verifikaciju izvještaja o pregledima brodova te izdaje trajne brodske svjedodžbe za slijedeći petogodišnji ciklus pregleda.
Kako bi zapovjednik broda dokazao da je njegov brod sposoban za plovidbu mora posjedovati brojne dokumente. Koje sve dokumente izdaje HRB koje jedan brod mora imati?
Brod u međunarodnoj plovidbi, na primjer brod za rasute terete, mora imati valjane slijedeće svjedodžbe. Kao prvo svjedodžbu klase, međunarodnu svjedodžbu o zaštiti broda, potvrdu upravljanja sigurnošću, svjedodžbu o teretnoj liniji, svjedodžbu konvencije o radu pomoraca, svjedodžbu o sigurnosti konstrukcije teretnog broda, svjedodžbu o sigurnosti opreme teretnog broda, svjedodžbu o sigurnosti radio uređaja. Potom međunarodnu svjedodžbu o sprječavanju zagađivanja uljem, međunarodnu svjedodžbu o sprječavanju zagađivanja zraka, međunarodnu svjedodžbu sustava protiv obrastanjam, međunarodnu svjedodžbu za sprječavanje zagađivanja fekalijama, zatim registar teretnog uređaja, svjedodžbu o sposobnosti za prijevoz opasnog tereta te međunarodnu svjedodžbu o energetskoj učinkovitosti. Različiti tipovi brodova, kao na primjer putnički, trebaju posjedovati malo drugačiji ali ipak sličan komplet svjedodžbi.
S kojim registrima Hrvatski registar brodova surađuje i kako biste ocijenili tu suradnju?
HRB aktivno surađuje s klasifikacijskim društvima: Bureau Veritas, Lloyd’s Register i DNV GL (nastalim spajanjem društava Det Norske Veritas i Germanische Lloyd) s kojima dio naših brodova u međunarodnoj plovidbi ima dvojnu klasu. Suradnja je profesionalna i kolegijalna, usprkos konkurenciji. Imamo ugovore o suradnji od slučaja do slučaja (za vanredne preglede) i s drugim članovima IACS-a koji su ujedno i priznate organizacije od EU.
Hrvatski registar brodova je u članstvu IACS-a. Koje su članice registra i klasifikacijskih sustava? Ako možete nabrojiti po veličini?
Članice IACS-a , otprilike poredane prema veličini ukupnog GT (bruto registarskih tona ili korisnog volumena) brodovlja su DNV GL, NK (Nippon Kaiji Kyokai), ABS (American Bureau of Shipping), LR (Lloyd’s Register), BV (Bureau Veritas), KR (Korean Register), CCS (China Classification Society), RINA (Registro Italiano Navale), RS (Russian Register), IRS (Indian Register of Shipping), PRS (Polish Register of Shipping), i HRB ili CRS što je kratica našeg engleskog naziva.
Kako se vidi osnivači svih klasifikacijskih društava članica IACS-a su zemlje daleko veće od Republike Hrvatske.
Čime to članstvo pogoduje HRB-u?
Članstvo pogoduje direktnim pristupom razvoju pravila i propisa za gradnju i tehnički nadzor brodova te stvaranju zajedničkih procedura i zahtjeva IACS-a. Direktno nam je pomoglo pri stjecanju statusa priznate organizacije – RO od EU. Također, tom smo legitimacijom ostvarili autorizaciju za rad u ime svjetskih Administracija kao što su Panama, Maršalski Otoci, Bahami, Liberija, Cipar, Malta i druge. Bez tih atributa HRB ne bi mogao izdavati svjedodžbe za kvalitetne brodove u neograničenoj međunarodnoj plovidbi. Upravo članstvo u IACS-u daje garanciju klijentu kako je kvaliteta rada HRB-a na najvišoj mogućoj razini (na razini ostalih članica IACS-a).
Ulaskom u IACS sustav ostvaren je status koji vam zasigurno olakšava poslovanje u nekim segmentima. Što se poboljšalo, da li ste dobili kakve olakšice ili svojevrsnu zaštitu?
Status nam omogućuje konkurentnost za rad na brodovima kako hrvatskih tako i svih svjetskih brodara. Strani i domaći brodari nam sada povjeravaju brodove u međunarodnoj plovidbi i u jednostruku klasu. Kako svjetska kriza u brodarstvu traje već godinama, dijelom smo gubitak brodovlja hrvatskih brodara na nacionalnoj zastavi nadoknadili brodovima stranih brodara koji viju druge zastave (zastave drugih Administracija). Olakšice ni zaštitu nismo dobili, već samo priliku da se svojom kvalitetom i cijenama borimo na svjetskom tržištu.
Vjerujem da imate statističke podatke koliko brodova je upisano u HRB. Koji brodovi su najzastupljeniji?
Flota HRB-a se sastoji od oko 1070 brodova. Od njih je u međunarodnoj plovidbi oko 80 a ostali plove u nacionalnoj plovidbi (dijelu Jadranskog mora pod jurisdikcijom Hrvatske i teritorijalnim vodama).
Kod brodova u međunarodnoj plovidbi najzastupljeniji su brodovi za rasuti teret i tankeri, dok su u domaćoj plovidbi najzastupljeniji putnički brodovi, trajekti i ribarice.
Koliko brodova se prebacuje na Hrvatski registar ili izlazi iz registra?
Što se brodova u međunarodnoj plovidbi tiče, radi se o nekoliko brodova godišnje, ujednačeno u oba smjera. Slično je i s brodovima u domaćoj plovidbi ali se tu radi o nekoliko desetaka brodova godišnje u oba smjera, jedino što se kod ovih brodova odlazak više odnosi na odlazak u rezalište nego na odlazak u drugo klasifikacijsko društvo.
Kakvo je stanje bilo u Jugoslaviji, a kakvo je sad?
Razlika je teško usporediva. Tada je naša ustanova bila jedina ovlaštena za statutarnu certifikaciju brodova tadašnje države što nam današnja EU legislativa ne dopušta. Danas je i brodova pod hrvatskom zastavom bitno manje jer su u međuvremenu propale velike kompanije poput Croatia Line, Lošinjske plovidbe itd., a uvjeti poslovanja na svjetskom pomorskom tržištu bitno su izmjenjeni.
Pomorci jednom godišnje susreću vaše ljude na brodovima. Recite nam koji je njihov zadatak?
Zadatak pomoraca je da u jednogodišnjim periodima između dva posjeta naših inspektora sami pregledavaju brod te sami i uz pomoć inspektora iz brodarskih kompanija te vanjskih servisa održavaju brod i brodsku opremu. Kada naši inspektori na brodu obavljaju periodičke preglede, oni neovisnim pregledom ocjenjuju i potvrđuju je li zatečeno stanje broda i opreme u tom trenutku zadovoljavajuće u pogledu sigurnosti broda, sigurnosti posade i očuvanja okoliša. Sve što se u tom trenutku zatekne kao nezadovoljavajuće, brodar mora ispraviti/popraviti u zadanom roku.
Ima li HRB neki strateški cilj koji želi ostvariti?
HRB je upravo ovih dana, stjecanjem priznanja od Administracije Paname (najveće svjetske Administracije) ostvario veliku većinu svojih planiranih statusa. Glavni strateški cilj za budućnost je zadržavanje stečenih statusa članice IACS-a i priznate organizacije za EU te priznanja od velikih svjetskih Administracija. Time ostvarujemo šansu da održimo veličinu flote koju sada nadziremo te, kada svjetsko brodarstvo krene uzlaznom putanjom, povećamo flotu brodova.
Možete li nam reći nešto o praksi dvojne klase brodova?
Nijedan klasifikacijski zavod, pa ni oni najveći s desetak tisuća zaposlenih, nema mrežu područnih ureda koja u cijelosti, iz blizine, pokriva sve svjetske luke i brodogradilišta. Pošto svaki od zavoda ima drugačiju teritorijalnu zastupljenost, praksom dvojne klase se djelomično premošćuje nedostatak radne snage i smanjuju troškovi klasifikacijskih društava. Princip je da brod ima dvije svjedodžbe klase za cijenu jedne a da dio pregleda koji obavi jedan klasifikacijski zavod onaj drugi prizna kao svoj pregled.
Klasifikacijska društva u svijetu angažirana su i na polju brodogradnje. Kakva je situacija s HRB-om?
HRB je oduvijek bio angažiran na polju brodogradnje, a to nastavlja i sada. Zadnjih nekoliko godina u svijetu je drastično smanjen broj novogradnji jer ih je u prethodnom periodu vjerojatno sagrađeno previše. Situacija s velikim hrvatskim brodogradilištima je, na žalost, takva da je gradnje velikih brodova za međunarodnu plovidbu jako smanjena u odnosu na period do prije nekoliko godina. Konkretno, broj ugovorenih novogradnji u svijetu (svih vrsta brodova većih od 500 GT) se smanjio s oko 3000 novogradnji u 2013. godini na oko 1600 u 2015. pa na oko 400 novogradnji u 2016. Stoga HRB trenutno ne nadzire gradnju brodova u međunarodnoj plovidbi ali, na sreću, zadnjih godina smo jako angažirani u nadzoru nad gradnjom malih (do 500 GT), privatnih putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi. U 2017. godini će petnaestak tih brodova u raznim fazama gradnje biti nadzirani od HRB-a. Ta flota se intenzivno obnavlja i raste jer su sedmodnevni izleti na tim brodovima prepoznati od stranih i naših turista kao jedan od najatraktivnijih načina doživljavanja naše obale.
Ima li HRB nadzor i nad gradnjom brodova za strane naručitelje?
Trenutno ne, ali od 2013. godine HRB je osnovao područni ured u Shanghaiju gdje za sada naši inspektori obavljaju preglede postojećih brodova te nadzor materijala i proizvoda. Planirani cilj je da nam u Republici Kini ili drugdje na Dalekom istoku bude povjeren nadzor nad gradnjom brodova za Hrvatske ili strane naručitelje.
Hrvatska brodogradnja je priznata na svjetskom tržištu. Kako vidite njezinu budućnost?
Nažalost, kriza u svjetskoj brodogradnji i brodarstvu jako otežava budućnost naše brodogradnje. Čak je i konkurencija na Dalekom istoku u velikim problemima pa su cijene novogradnji trenutno jako niske. Jedino Rep. Kina, kao golemo gospodarstvo, državnim poticajima i gradnjom brodova za same državne kompanije održava na životu većinu svoje brodograđevne industrije. Hrvatska brodogradilišta mogu dugoročno opstati u ovakvim uvjetima samo velikim povećanjem efikasnosti kako kod ugovaranja tako i tijekom proizvodnje.
Što mislite o portalu Pomorac.net?
Ugodno sam iznenađen s količinom zanimljivih informacija koje su kvalitetno prezentirane. Drago mi je da pomorci na ovom portalu mogu pročitati vijesti, zanimljivosti i novosti vezane za pomorstvo. Isto tako mislim da na vašoj stranici i ljudi koji nisu pomorci mogu puno toga naučiti o pomorstvu.
