“U moru intimnosti. Podvodna arheologija priča priču o Jadranu” velika je međunarodna izložba podvodne arheologije koja se od 17. prosinca do 1. svibnja 2018. održava u Bivšoj ribarnici – Salonu čuda (Ex Pescheria – Salone degli Incanti) u Trstu, na adresi Riva Nazario Sauro 1, a posvećena je ove godine preminulom Predragu Matvejeviću, autoru “Mediteranskog brevijara”, prelijepoj odi ovom istom moru.
Plavi putevi amfora
Priča o plovidbi, unatoč neverama, brodolomima, kvarovima i gusarima, te o Jadranu počinje još u starom vijeku, jer more je neusporedivo najjeftiniji put za trgovinu, a i kopneni putovi nosili su opasnosti od razbojnika, lošeg vremena… U Rimskom Carstvu, izračunali su pedantni stručnjaci, odnos troškova između morskog i kopnenog prometa bio je 1:28. Stoga je more prioritetna ruta, a prevozilo se sve i svašta, prehrambeni proizvodi kao što su žitarice, vino, maslinovo ulje, umaci i konzervirana riba, meso, med, voće i sol. Zatim sirovine ili poluproizvodi poput sirovog stakla, mramora, kamenja, metala i minerala, građevni materijali (kamenje, opeke, pozzolana – pijesak za vulkanski cement potreban za hidrauličke strukture). Pa fino posuđe, umjetnička djela i umjetnički obrt (namještaj, dragocjeni namještaj i ukrasi; razni objekti domaće i osobne uporabe od keramike, stakla, bronce, jantara, zlata, srebra, slonovače, dragog kamenja, bisera). Prevožene su ljekovite tvari, luksuzna roba (tamjan, masti, parfemi, boje; kože, vune, svile), drvo i robovi.
Na brodovima su uvijek bili primarni i sekundarni tereti, za ove potonje je vrijedilo pravilo po kojem je dobro ako stignu do odredišta, no u slučaju opasnosti prvi su se bacali u more. I sami trgovački putovi su fenomen za sebe, te ih nije lako pratiti samo na temelju nalaza olupina. Primjerice, keramika s lokaliteta kod otočića Glavata nedaleko od Mljeta je porijeklom s područja Vezuva, a prenošena je zajedno s amforama s iberskog i tirenskog područja, no brodovi na kojima je nađena nisu uplovljavali u Jadran jer se s Iberskog polotoka ovamo nije plovilo. Postojali su, naime, složeni tereti koji su uključivali prekrcaje u lukama s takvom namjenom.
Amfore, kao onodobne konzerve u kojima se prevozio teret, vrlo su važne u proučavanju pomorskog prometa jer se po njihovu obliku i mjestu izrade mnogo toga može odrediti, od datacije do predmeta trgovine.
Vitalnost jadranskih ruta
Krajem antike, svakako od sedmog stoljeća, svjedočanstva olupine drastično su smanjene, ne samo zbog smanjenog opsega trgovine, već i zbog korištenja drugih načina skladištenja u kojima roba nije mogla biti zapečaćena kao u amforama. No, nakon zatišja u srednjem vijeku, podvodna arheologija potvrdila je vitalnost jadranskih ruta, osobito istočnog, od renesanse pa nadalje, svjedočeći o trgovini između Venecije i istočnog Mediterana. O tomu svjedoče olupine brodova izronjene kod Gnalića nedaleko od Biograda, Mijoka kod Murtera, Bisage u kornatskom arhipelagu, Sveti Pavao pored Mljeta, Šipan, Ratac-Koločep, rt Kabala pokraj Kotora…
Na tršćanskoj izložbi sudjelovat će svi arheološki i pomorski muzeji s ove obale Jadrana. Splitski Arheološki muzej tako će se predstaviti s četiri eksponata: kipom umornog Herakla, replikom Lizipove skulpture iz 4. stoljeća prije Krista, pronađenom u moru u salonitanskoj luci 1905. godine i datiranoj u drugu polovinu prvog ili prvu polovinu drugog stoljeća poslije Krista. Bit će izložen model staklenog broda iz Salone pronađen na Zapadnoj nekropoli, italski proizvod iz prvog stoljeća nove ere, te glava Artemide sa srebrnim očima i keramički brodić iz Isse… Muzej grada Kaštela predstavit će se pričom o Siculiju, antičkoj luci s rokom trajanja od 2. do 5. stoljeća poslije Krista, gdje je, tijekom podvodnih istraživanja provedenih na helenističkom mulu, pronađeno nekoliko vrsta posuda u dobrom stanju, vrčeva, čaša, amfora i tanjura.
Naravno, hrvatski arheolozi predstavit će se i čitavim nizom rezultata istraživanja na potopljenim brodovima, sve kako bi slika o Jadranu, trgovini i plovidbi kroz povijest bila potpunija i jasnija.
