Poznato je da su se drevne civilizacije razvijale oko vodenih puteva kako bi uvijek imali dostupnu vodu za piće i mogućnost ribolova te plovidbe. I danas neke zajednice žive na sličan način, a za izgradnju svojih domova odabrali su ne blizinu vode, nego upravo njezinu površinu. Takva naselja postoje diljem svijeta, a nazivamo i plutajućim selima gdje njezini stanovnici žive na jedinstven način povezani s vodom i svim njezinom čarima.
- Tonle Sap
Tonle Sap zapravo je jezero u Kambodži, a ujedno je i najveće slatkovodno područja. Budući da veličina jezera varira ovisno o godišnjem dobu, plutajuće selo se premješta na bolji položaj. Godine 1997. jezero je uvršteno na popis biosfere ujedinjenih naroda.
- Bajau –„ morski Cigani“
Nomadske skupine koje život provode u čamcima, boreći se danju i noću sa strujama, i drvenim nastambama nad morem u vodama jugoistočne Azije dobili su naziv „morski Cigani“ jer je njihov život vezan isključivo za more. Računajući samo na svoju opremu za ribolov i slijedeći jedinstvene običaje i tradiciju ovi ljudi žive za more i od mora te govore jezikom drugačijim od onih koji iz okružuju.
- Plutajući otoci Uros
Indijanski narod Uro živi na oko četrdesetak plovećih otoka na jezeru Titicaca na granici Bolivije i Perua. Njihove kuće izgrađene su od biljke slične trski imena totora od koje ujedno rade i svoja plovila poznata pod imenom balsa. Otoci plutaju vodom i svojim stanovnicima pružaju potrbnu sigurnost. Narod Uro uglavnom živi od ribolova, lova na ptice i skupljanju ptičjih jaja iz gnijezda.
- Zaljev Ha-Long
Smješten u Vijetnamu, Ha-Long ili zaljev Ha Long plutajuće je selo koje se sastoji od četiri sela gdje se oko 600 ljudi bavi ribolovom ili aktivnostima uzgoja ribe jer su strme litice oko njih nepodobne za uzgajanje bilo čega. Ime Ha-Long znači “zmaj koji se spušta”, koji u narodnom folkloru štiti zaljev od vanjskih prijetnji. Zanimljivo je da se pod utjecajem plime i oseke selo diže i spušta. Evolucija ovog krajolika i stvaranje geomorfoloških tvorevina trajalo je punih 20 milijuna godina uslijed djelovanja tropske vlažne klime. Godine 1962. zaljev Ha-Long je zaštićen kao nacionalna baština, a 1994. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.
- Selo Ganvie
Naselje Ganvie na jezeru Nokoué u zapadnoafričkoj Republici Benin ima populaciju od oko 20.000 stanovnika. Pripadnici etničke skupine Tofinu žive u jednostavnim kućama od bambusa podignutim na jezeru, a oslanjaju se na stubove zabodene u dno jezera. Selo je stvoreno zato što su osvajači držali da se nikakav rat ne može voditi na ili pod vodom. Stanovnici se za prijevoz služe kajacima, a glavna djelatnost je ribarenje i trgovina voćem i povrćem.
- Jezero Inle
Na jezeru Inle leži plutajuće selo u kojem živi oko 70.000 ljudi, a njegova okolica je jedno od načarobnijih mjesta u Burmi. Kuće su izgrađene na štulama koje za vrijeme suše izgledaju veoma bizarno, a za prijevoz se koriste kajaci. Ribarstvo je glavna djelatnost, a provodi se trgovina povrćem i voćem.
Jedan od velikih dragulja jezera Inle je labirint plutajućih vrtova, koji se nalaze izravno na njegovoj površini. Izgradnja plutajućih vrtova vrlo je zahtjevna. Poljoprivrednici trebaju brodovima donijeti tone vodenih algi koje postavljaju na plutajuće rešetke od bambusa. Rešetke plutaju na površini i spuštaju se i dižu ovisno o sezoni i oborinama tako da ih ne pogađaju poplave tijekom kišne sezone. Najvažnije od svega je da su vrtovi iznimno plodni te na njima raste mnogo voća, povrća ili cvijeća.
- Ko Panyi
Plutajuće selo Ko Panyi malo je ribarsko mjesti u provinciji Phang Nga na Tajlandu. Naselje su osnovali indonezijski ribari, a populaciju danas čini oko 360 obitelji ili oko 1600 ljudi uglavnom potomci dvije obitelji s Jave. Zanimljivo je da se samo mali dio sela, gdje je džamija, nalazi na čvrstom tlu, a najzanimljivija atrakcija je plutajuće nogometno igralište.
- Makoko
Selo Makoko iz 18. stoljeća nastalo je plutajućeg ribarskog naselja i nalazi se na obalama Atlanskog oceana u predgrađu nigerijskog grada Lagosa. Stanovnici plutajućeg sela bave se ribolovom i prodajom na obližnjim tržnicama, a kao prijevozno sredstvo koriste ručno izrađene drvene čamce.
