Posjet brodogradilištu posebno je iskustvo za one koji nikada nisu vidjeli sam proces stvaranja broda. No, vjerujte, kada po tko zna koji put prođete kroz glavni ulaz u škver, uvijek se veselite onome što biste mogli ugledati.
Nažalost, u posljednje se vrijeme rijetko događaju takvi trenuci jer se brodogradilište “Brodosplit” rijetko spominjalo u pozitivnom kontekstu.
Poslovanje s gubicima, otpuštanje radnika, prazni navozi te neizvjesna sudbina informacije su koje se najčešće plasiraju javnosti. Škverska se uprava nije previše osvrtala na te napise, tvrde, bavili smo se restrukturiranjem, a ne medijskim dojmom o sebi samima.
Kratko ističu da sva ta zloguka proročanstva nisu točna jer je restrukturiranje uspješno završeno, a “Brodosplit” posluje profitabilno, imaju više od dvije tisuće zaposlenih, a one proizvodne stalno zapošljavaju. Danas su spremni i novinarima širom otvoriti kapiju, pa “neka svatko pita što mu god padne na pamet”.
Rekao bi naš narod, gdje ima dima, ima i vatre, sumnje je ponekad teško dokazati, a šaputanja javnosti još teže utišati. No, ako zagrebete ispod površine, uvijek se može pronaći lijepa priča, a splitski škver, bez obzira na moguće nedaće koje muče njihovo poslovanje, može ispričati najljepšu – “Flying Clipper”.
Prije nešto manje od godinu dana, kada smo prisustvovali i najavljivali porinuće broda, nazvali smo ga draguljem, a danas možemo kazati da se škverski “dragi kamen” brusi i poprima vidljive obrise onoga što će u budućnosti ploviti svjetskim morima.
Ni manje ni više, najveći jedrenjak na svijetu, uskoro bi iz splitskog škvera trebao krenuti na svoje “životno” putovanje. Kako se bliži taj dan, odlučili smo provjeriti hoće li fotografija konačnog izgleda ostati samo kompjutorska simulacija ili ćemo se jednog dana uživo diviti jednom od najljepših domaćih projekata.
– Jako smo ponosni i sretni da smo u ovom trenutku u fazi završnog opremanja broda. Počela su testiranja i spremamo se za probnu vožnju – započeo je priču Radovan Načinović, direktor projekta, koji s ponosom najavljuje skorašnje uplovljavanje jedrenjaka u jednu od svjetskih luka.
Pred sam obilazak trenutačnih radova na “novogradnji 483”, podsjetili smo se i zanimljivih brojki koje same po sebi ostavljaju bez daha, a što će tek biti kada projekt s papira prijeđe u stvarnost.
Najveći jedrenjak na svijetu, takozvani “Clipper” ili kako ga se zove “square-rigger”, brod je s četvrtastim jedrima. Njih je 36, s ukupnom površinom od 6347 četvornih metara. Nosi ih pet ogromnih jarbola, a najviši doseže impresivna 63 metra, odnosno visinu zvonika Sv. Duje.
– Po drugom ugovoru izgradili smo jarbole za koje je kupac još dužan isporučiti dodatnu opremu, ali smo već krenuli u instalaciju nekih dijelova. Prema sadašnjem stanju, na jesen bi trebala biti realizirana probna vožnja i primopredaja broda – najavljuje Načinović, dok se biciklom vozimo po škveru, prema navozu pokraj kojeg pluta ovaj ljepotan.
Nastavljajući prebirati po impresivnim podacima napominje kako su posebnost ovog broda upravo jedra i činjenica da je gotovo isključivo namijenjen za jedrenje, premda će imati dva potpuno neovisna motora električne propulzije.
Pogon jedrilja je na hidrauliku, a jedinstven je u svijetu po tome što će time moći upravljati samo nekoliko članova posade, ali i sami putnici koji to budu željeli. U tome leži čar broda konstruiranog po starim metodama koje se više nigdje ne koriste. Upravo zato je poseban.
Kako bi se još bolje dočaralo ono u čemu će imati priliku uživati putnici ovog ljepotana, tu je i podatak da se sedamdeset posto njegove efikasnosti u plovidbi oslanja na snagu vjetra i na jedra, a ostalih trideset posto na motore. Dok nam direktor projekta priča o svim posebnostima ovog svjetski jedinstvenog plovila, biciklama prilazimo čeličnoj grdosiji.
Brusi se, tokari, vari, frcaju iskre na sve strane, a radnici u borbi s vremenom ne obaziru se previše na pridošlice pokraj broda.
– Utrošili smo sveukupno dva milijuna sati s našim kooperantima i partnerima. Što znači da su praktički svi djelatnici “Brodosplita” u nekom trenutku na određeno vrijeme bili uključeni u projekt. Dakle, 2300 zaposlenika u nekom je trenutku imalo dodira s brodom, jer kao kompleksan objekt zahtijeva sve struke koje su u brodogradilištu – s još malo brojki direktor projekta pojašnjava težinu ovog zadatka te nas u pratnji inženjera Zorana Širića, člana projektnog tima, vodi do “boka”, gdje se nalazi budući službeni ulaz u brod. Pokazujući nam put, ulazimo u utrobu ovog velikana nosivosti 2000 tona.
– Ovo je buduća recepcija – pokazuje nam inženjer veliki otvoreni prostor odakle se već vide prolazi s jedne na drugu palubu. Nešto nam je poznato – polukružne stepenice koje s gornje palube vode radnike, a u budućnosti putnike, do donje palube. Pa, da! Sličnim se stubama Kate Winslet, kao Rose, držeći ruku na rukohvatu, elegantno spuštala prema Jacku, odnosno Leonardu DiCapriju. Sjećate se te scene iz filma “Titanik”?
– Možda je bolje da takvu sličnost ne spominjemo – uz osmijeh nam je kazao inženjer Zoran Širić udaljavajući nas od mjesta na kojemu bi uskoro mnogi punici mogli teatralno odglumiti poznatu filmsku scenu.
Nastavlja nas voditi po skučenim, kabelima prekrivenim i na mjestima nepristupačnim hodnicima jedrenjaka. Stigli smo do kabina za putnike, pogledavamo tek neke, od njih 150, koliko će ih ukupno biti, a pojedine već poprimaju konačan izgled. Veličina prostora i drvo koje se tek postavlja odišu luksuzom, uostalom, kabina je površinom veća čak i od spavaće sobe potpisnice ovog članka.
Brzim koracima provlačimo se do svježeg zraka, na najljepšemu mjestu, do palube, dužine 162 i širine 18,5 metra. Moram priznati da nismo previše uživali provlačeći se po zahtjevnu terenu na kojemu se intenzivno odvijaju radovi. Privlačno su izgledala tri bazena koja će biti punjena slatkom ili morskom vodom i opremljena podvodnim svjetlima, grijanjem i mjehurićima. U jednom od bazena će se moći roniti, a u najveći stane čak 50 kubika vode.
Čelični pod, ugrijan gotovo ljetnim suncem, “probija” toplinu kroz tenisice do tabana, putnicima neće biti tako, jer će paluba biti kompletno prekrivena tikovinom najviše kvalitete. Kada provedete neko vrijeme na brodu u izgradnji, i to na visokim temperaturama koje tek slijede, shvaćate koliko je težak taj posao, no, vjerujemo, kada radnici ugledaju ovog ljepotana kako isplovljava iz splitskog škvera, svaka kaplja znoja će se isplatiti.
Uostalom, škverani imaju poprilično iskustva u ovakvim poslovima jer, osim ovog, za istog naručitelja je 2001. godine izgrađen prvi jedrenjak “Royal Clipper”, nekih tridesetak metara kraći od ovog jedrenjaka i poslužio je kao referentni brod prema kojem se radi ova veća i još ljepša verzija. Uostalom, sama činjenica da se gradi nešto što u svijetu do sada ne postoji dovoljno govori.
Još je jedna posebnost što je ovaj brod inače replika broda “France II” koji je izrađen 1911. godine, i to je zadnji “Clipper” koji je ikada izrađen.
– Potonuo je 1922. godine, a ovaj naš ponos je njegova replika. Sva dokumentacija je sačuvana u muzeju i vlasnik broda ju je otkupio, priložio nama i tražio upravo takav brod, samo moderniju verziju – pojašnjava Načinović, ne prestajući nabrajati sve ono što ovaj brod čini jedinstvenim.
Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktiku, zbog čega je izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Brzina broda s jedrima bit će oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnost posade. Imat će pet paluba, a na njemu će moći biti 450 osoba, od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, te u 74 kabine 150 članova posade.
Izgradnja je počela rezanjem čelika u rujnu 2015. godine, a isporuka je planirana, kao što smo već spomenuli, na jesen ove godine. No, još je jedna posebnost ovog jedrenjaka to što će biti prvi brod koji će u hrvatskom brodogradilištu biti konstruiran i pregledan prema najvišim standardima jedne stroge organizacije – Američke obalne straže (U.S. Coast Guard).
– “U.S. Coast Guard” (USCG) kao institucija jedna je od najrigoroznijih u svijetu kad je u pitanju pomorska djelatnost, a sve s ciljem poboljšanja uvjeta rada na brodu i zaštite posade i putnika. Ovaj brod namijenjen je za plovidbu u američkim morima i lukama, a ako putnički brod ulazi u američku luku i krca njihove putnike, mora poštovati njihova dodatna pravila koja su temeljena uglavnom na SOLAS-u (Safety Of Life At Sea) uz još neke dodatne zahtjeve – pojašnjava Zoran Širić, projektni inženjer, važnost takvog certifikata.
– Oni su vrlo strogi, skoro vojni ustroj, s vrlo opsežnim pravilima i check listom po kojoj se pregledava brod. Poznata je činjenica da brodovi koji prvi put dolaze u američke luke, a prevoze putnike (američke građane), moraju ishodovati certifikat USCG. Kako bi se dobio predmetni certifikat, tijekom gradnje potrebno je obaviti inspekciju projekta u smislu protupožarnog pregrađivanja, puteva bijega i sigurnosnih puteva.
Ovaj pregled se mora najaviti najmanje šest mjeseci ranije, pa su dobra priprema i koordinacija radova iznimno bitne, kako bi se osigurao pregled broda, a u isto vrijeme nesmetano radilo na ukupnom opremanju. Zbog ozbiljnosti posla ishodovanja certifikata, u vrlo ranoj fazi projektiranja obavljeni su brojni telefonski razgovori te je organiziran sastanak u Washingtonu, skupa s inspektorima Klasifikacijskog društva (DNV GL) i predstavnicima kupca.
Na sastanku su projektanti predstavili opći plan broda, opremu za spašavanje, izvedbu pregrada i protupožarnih materijala, komunikacijske puteve i sustav ventilacije te ostale stavke ključne za sigurnost putnika i posade. Već su tada uočili određen broj problema koje su bili primorani otkloniti.
– Što se tiče sigurnosti putnika, morali smo predvidjeti špijunke i sigurnosne kopče na vratima, što nije uobičajeno u samom zahtjevu gradnje broda, ali se prema njihovim propisima moralo omogućiti, kao i puteve bijega određene širine. Ako se to u početku pogriješi, nema više povratka. Mora se i spriječiti mogućnost slijepih ulica, koje smo mi imali, zato smo morali preprojektirati kako bi se takve stvari izbjegle – nabrajaju kompleksnu listu zadataka koje su pred njih stavljeni.
Nakon ranije poslanog poziva, sredinom ožujka ove godine, službeno su boravili predstavnici USCG-a na pregledu “novogradnje 483” u sklopu ishođenja certifikata.
– Ovo je prvi put da se neki brod gradi da ima uvjete za dobivanje certifikata i prvi put da su djelatnici USCG-a došli u Hrvatsku za takav pregled. Ovo kao vijest možda nekome nije ništa specijalno, ali činjenica da oni prvi put uopće dolaze u Hrvatsku pokazatelj je da ovdje nitko do sada nije gradio takav brod – ističe projektni inženjer te nastavlja.
– Upozoravali su nas da imaju diskrecijsko pravo otvoriti brod gdje god požele, da vide je li sve dobro napravljeno. Takvo nešto ni u jednom trenutku nisu zatražili. Tako da smo s ponosom dobili pozitivnu ocjenu, odnosno radna lista prepravaka je minorna. Iznenađeni su bili profesionalnošću i kazali su da nisu sreli kompetentniju ekipu u smislu kvalitete rada, stručnosti projektanata i voditelja gradnje.
Usporedili su nas sa sličnim europskim brodogradilištima – uz osmijeh ističe Zoran Širić, ističući da brod koji posjeduje taj certifikat potvrđuje da je napravljen po najstrožim propisima te mogućnost uplovljavanja u bilo koju luku.
– Namjera nam je da i sljedeći putnički brodovi koje ćemo raditi, zadovoljavaju pravila američke obalne straže. Sada imamo veće reference, a naravno da je to prilikom prezentacije našeg brodogradilišta, jedan veliki plus. Ovaj brod nam je donio tu referencu zbog koje možemo to istaknuti i poručiti drugim kupcima da imamo i takvo znanje – podvlači projektni inženjer priloživši nam izjavu američke obalne straže u kojoj stoji:
– Hvala vam na gostoprimstvu i profesionalnosti. Uspostavili smo pozitivan radni odnos i veselimo se suradnji s vama na budućim projektima – rekao je glavni inspektor USCG-a Payton Guza.
Kako će brod ploviti svim morima, pa tako i Mediteranom, očekujemo da će ljeti najveći svjetski i splitski jedrenjak ponekad uploviti i u našu luku, a zimi će se najčešće “toćati” na Karibima. Kupac je toliko zadovoljan gradnjom ovog broda da se čak snima i dokumentarni film sa svim fazama gradnje, što će biti velika reklama i našem malom brodogradilištu iz kojeg potječe jedan od najljepših projekata ove vrste.
– U ovom trenutku se snima i film o gradnji broda. Kupac je angažirao TV kuću čiji su snimatelji u više navrata dolazili u brodogradilište, snimalo se projektiranje, pregovori, izrada u svim segmentima, porinuće… Mi ćemo zahtijevati od kupca da napravi i kratak film za naše potrebe. Naime, o prošlom brodu koji je u floti “Royal Clipper” napravljen je film koji je, prema dostupnim informacijama, pogledalo 20 do 30 milijuna ljudi – ističe Načinović.
No, bez obzira na preglede videa, ovaj splitski dragulj, a da još nije ni zaplovio, već donosi pozitivnu reklamu splitskom škveru.
– Već se događa da nam zbog ovakvog projekta dolaze u posjet potencijalno novi kupci. Na dnevnoj bazi dobivamo nove upite i sada smo u intenzivnim pregovorima za razne brodove, a neki projekti su pred samom najavom potpisa ugovora – podvukao je Radovan Načinović, direktor projekta, uz napomenu da će se u dogovoru s kupcem potruditi osigurati prvi red za Splićane, u trenutku kada najveći svjetski jedrenjak, škverski dragulj, prvi put napusti rodnu luku.
