Za tri tjedna Ministarstvo gospodarstva treba predložiti nova rješenja za privatizaciju »3. maja« i Brodotrogira ukoliko želi poštivati rokove koje je Vlada zadala sama sebi. No, kako se sada čini, najozbiljnije kandidate i jedine s čijim su imenima članovi Vlade izašli u javnost, Fondove gospodarske suradnje, mogla bi u namjeri da preuzmu dva brodogradilišta zaustaviti Europska komisija. Otkad su se FGS-ovi pojavili kao mogući kupci škverova, uz još uvijek tajanstvene Kineze i Ruse, bilo je jasno da bi ulagački udio države u tim fondovima od 50 posto mogao značiti da država nastavlja ulagati proračunski novac u brodogradilišta što u Europskoj komisiji nikako nije moglo proći.
I osobna upozorenja
Europska komisija već je u nekoliko navrata, kako doznajemo, upozorila, pa i pismenim putem, hrvatsku stranu da mora biti svjesna ozbiljne sumnje u to da bi ulazak FGS-ova nad kojima država ima ingerenciju mogao značiti nastavak državne potpore brodogradilištima, te da bi, ako je tome tako, to moglo značiti odstupanje od ključnih detalja iz programa restrukturiranja pojedinih brodogradilišta koji su postali i dio hrvatskog pristupnog ugovora. Uz to upozorili su da prodaja fondovima, nad kojima država ima izravni utjecaj ne može značiti privatizaciju kako je to dogovoreno u programima restrukturiranja. Naši sugovornici iz Vlade ističu kako su i osobno dobili upozorenje iz Komisije da Vlada uključivanjem FGS-ova u priču ne može izigrati dogovor s Komisijom niti bi se blagonaklono gledalo na njezin pokušaj da na taj način kupi dodatno vrijeme i odgodi rješenje za Brodotrogir i »3. maj«.
Napominju da je Komisija prihvatila da je ulaganje države u FGS-ovima provedno po načelu privatnih investitora, ali da nije spremna po inerciji prihvatiti da je ulaganje FGS-ova u škverove samo privatno ulaganje, makar je u međuvremenu Vlada mijenjala pravila po kojima državne investicije u tim fondovima mogu pasti i do 25 posto.
No, Komisiju ne smeta smo izravno proračunsko ulaganje u FGS-ove, nego i to što je država u pojedine FGS-ove ulagala i preko svojih poduzeća i fondova, pa se njezin udio zapravo penje iznad 50 posto. Tako je primjerice u pojedinim fondovima ulagač i državno poduzeće Croatia osiguranje, ali i javni fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Uz to u svih pet fondova kao ulagači se javljaju obvezni mirovinski fondovi.
Vlada nije odustala
– S tim su u Komisiji jako dobro upoznati i ne treba nikoga iznenaditi ako zaziru od toga da ulagači u škverove, koje prema dogovoru s Komisijom trebamo restrukturirati kroz privatizaciju, ponovno dobiju državni novac, kaže naš sugovornik iz Vlade. Napominje da na svakih 60 kuna što ih je država uložila u restrukturiranje brodogradnje, privatni investitor mora uložiti svojih 40 kuna, odnosno tvrtka mora dati vlastiti doprinos od 40 posto. Komisiji je, tvrdi naš sugovornik, sporno to što bi, ako FGS-ovi uđu u brodogradnju, dio tog vlastitog doprinosa od 40 posto opet bio državni novac ili novac državnih poduzeća.
Što se tiče službenog odgovora iz Vlade na stav Komisije prema ulaganjima FGS-ova u brodogradnju, iz Banskih dvora su nam jučer pojasnili da su u »tijeku intenzivne konzultacije o svim opcijama u nastavku privatizacije brodogradnje«. Vlada očito još nije odustala od toga da Komisiju uvjeri kako će sa smanjenjem državnih investicija u FGS-ovima na 25 posto, udio novca koji bi preko njih proračun nanovo ulagao u škverove biti gotovo beznačajan.
Paralelno s time moraju Bruxelles uvjeriti i u to da je privatizacija Brodosplita gotova stvar i da će država uskoro potpisati kuporodajni ugovor s DIV-om po kojem će ta samoborska tvrtka postati vlasnik splitskog škvera. No, pored ugovora na Vladi je i posao promjene programa restrukturiranja splitskog brodogradilišta, koji je odobren lani, jer su u međuvremenu u tom poduzeću nastali novi gubici, koje je država nedavno pokrila s gotovo 60 milijuna kuna. Iako su državne potpore za tranzicijsko razdoblje dopuštene, njihova je isplata trebala započeti kad Brodosplit preuzme novi vlasnik, što se još nije dogodilo.
Nezadovoljni s Rusima i s Kinezima
Nisu u Europskoj uniji sretni ni zbog potencijalnih ulagača iz Rusije i Kine, pa je apsurd kako njihov interes za škverove zapravo povećava šanse države da progura opciju s FGS-ovima. Naš sugovornik iz Vlade kaže kako je i više nego jasno da se u Europi baš ne vesele dolasku Kineza i Rusa u svoje dvorište, pogotovo radi toga nisu sretne zemlje koje još imaju svoju brodograđevnu industriju, ali napominje kako nikada nitko u Bruxellesu nije otvoreno rekao da bi kineski ili ruski ulagači mogli biti problem.
novine.novilist.hr
