Minusi u brodskim kompanijama se broje u stotinama milijuna, ali ne gubi se samo novac, već i radna mjesta, dok za to vrijeme državne vlasti rade na osobnom marketingu.
U jeku vapaja za bilo kakvim spasom, te dok se lome koplja oko toga je li Corona nastala prirodnim putem ili je pak kreirana u laboratoriju, svijet se kroz to pitanje nastanka COVID19 virusa dijeli, kao i kroz sva druga pitanja, pretežno, na dvije gotovo jednake polutke, no oko jednoga pitanja se ne dijeli niti malo simetrično. Štoviše, toliko se odmaknuo od simetrije da te dvije grupacije ljudi nije moguće promatrati na famoznom “pita dijagramu” kroz omjere površina, već bi se mogao uspostaviti odnos središta i svega onoga što to središte okružuje i na što se to središte odnosi. Riječ je, naravno, o pitanju moći. Sva moć svijeta koncentrirana je u 0,6% najbogatijih članova stanovništva, dok ostalih 99,4% stanovništva tu istu moć ne posjeduje.
Moć se ogledava kroz ekonomske faktore s izrazitom ucjenjivačkom moći nad najsiromašnijima, odnosno radi se o manipulativnim silnicama koje djeluju iz pravca središta moći na sve one koji u to središte ne pripadaju, a ka njemu teže. Svi žele postati materijalno bogati i utjecajni jer „Novac je znak velike slobode” – tvrdi Fjodor Mihajlovič Dostojevski. U tom ratu ljudi sa samima i protiv samih sebe, ogledava se Darwinova teorija kako samo najbolji i najsnažniji opstaju, pa je kapitalističko tržište postalo nemilosrdnije od bilo kojega staništa na planetu Zemlji, mjesto stroge selekcije i prihvata samo najbolje adaptiranih. U tom huku ka novcu uspjelo je upravo ovih 0,6% najbogatijih stanovnika svijeta, no pravu moć drži još manji broj ljudi, odnosno, da se precizira, izuzetno malen broj ljudi. Stoga će se brojka od 0,6 postotnih poena još smanjivati, odnosno središte moći će nastaviti sa svojim sužavanjem, a svi koji se ne prilagode i ne budu dovoljno ispravno promišljali o onome što im je ponuđeno bit će iz toga kruga izbačeni. Zbačeni niz litice gole egzistencije i strmoglavljeni u duboki bezdan. Svi oni koji nasilno budu htjeli ući u središte moći će biti otjerani silom jer je središte ovoga kruga životne moći postalo svojevrsni krug za sebe kojega okružuje još jedan krug – nemilosrdni kordon zaštite koji ne da nasilno ući u središte moći, odnosno ideje o revoluciji i nasilnoj preraspodjeli dobara između siromašnih i bogatih zbrisane su s lica ovoga svijeta, no vjerojatno to još nitko nije dojavio onima koji u tim idejama ustraju.
U skladu s tim, COVID19 nije samo medicinski, zdravstveni problem, već je njegova srž mnogo kompleksnija i odnosi se na sve sfere života, a pošto se svijet ipak, za sada i još uvijek, vrti oko novca, najpogođenija sfera jest i bit će ekonomska sfera. Ako se promotri širenje virusa, vidi se da on putuje „starim putem svile”, odnosno smjer širenja se prostire iz Kine, djeluje preko Irana, te se završava u Italiji. „Novi put svile” je sjeverna ledena ruta koja iz godine u godinu bilježi sve veći rast, te zavidne brojke. Takvo izvorište pandemije i širenje s istoka na zapad dovelo je nezapamćenih gubitaka u sektoru transporta, pa tako samo aviokompanije bilježe gubitke od preko 100 milijardi američkih dolara, a cijene letova nikada nisu bile jeftinije, pa tako za svega nešto više od 1000 kuna možete kupiti povratnu kartu na relaciji New York – Los Angeles. Drugi najpogođeniji sektor jesu tvrtke koje organiziraju kružna putovanja brodovima, odnosno kruzerske kompanije. One bilježe enorman pad uslijed karantena svojih brodova i prisilnoga sidrenja u obalnim područjima diljem svijeta. Takva situacija je dovela do toga da kompanija Carnival ima pad vrijednosti od 60%, a Royal Caribbean i Norwegian Cruise Line čak 70%! zbog takvih negativnih trendova, Royal Caribbean je u svoje poslovanje upumpao 550 milijuna američkih dolara kredita, a Norwegian se pripomogao sa 675 milijuna dolara. Situacija s Coronom je pogodila i tankerski sektor, pa je tako zabilježen pad od 80% u tanker charterima, a gubici se broje u stotinama milijuna dolara. Kontejnerski prijevoz muku muči s praznim kontejnerima jer je iz Kine, do polovice prošloga mjeseca, već bilo otkazano preko 400 000 TEU koji su trebali biti transportirani u SAD i Europu, dok je na američkim obalama nedostajalo kontejnera zbog povećanoga izvoza. Kina bilježi pad dolazaka brodova od 20%, a brodovi koji su ipak preuzeli teret u Kini, pred odredišnim lukama najrazvijenijih zemalja svijeta, a ujedno i najvećih potrošača, čekaju četrnaest dana na sidru da bi iskrcali teret. Najrigoroznije mjere i dalje preferiraju Sjedinjene Američke Države koje zabranjuju uplovljavanje i bilo kakve manevre brodova i posade ako ima i najmanjih naznaka Corona virusa. Singapur se okrenuo nešto blažoj preventivi, te njihovi medicinski timovi mjere tjelesnu temperaturu članova posada brodova, a Turska je uspostavila 33 medicinska inspekcijska centra diljem svoje obale koji neprestano kontroliraju brodove s polazišnom točkom na kineskome teritoriju.
Tvrtke kojima nepovoljni uvjeti u Kini najviše smetaju su svakako Maersk i Hapag Lloyd. Maersk u Kini ostvaruje 30% ukupnog volumena prijevoza tereta, dok je Hapag Lloyd na 25 postotnih poena volumena tereta, te bi u narednom vremenu dio zaposlenih u obje tvrtke mogao ostati bez svoga radnoga mjesta. Predviđa se da bi Amazon, ako se situacija nastavi razvijati u ovakvom, negativnom smjeru, mogao otpustiti 100 000 ljudi koji rade na pakiranju i ukrcaju proizvoda. Na udaru su i sve brodske kompanije koje imaju kinesku posadu jer im zemlje poput SAD-a, Australije, Japana i sličnih, u nekim slučajevima, potpuno zabranjuju ulazak u obalne vode. Dakle od Corona virusa će višestruko veći broj ljudi nastradati ekonomski, nego zdravstveno. Da bi se tom nepovoljnom scenariju odoljelo, banke već nude jeftine kredite, odnosno u jakim valutama nude zaduženja po niskim kamatnim stopama, no ako dođe do pada domaćih valuta, te kamatne stope više neće biti niske kao što izgledaju na papiru, već će ih se manipulacijom tečajeva povećati za onoliki iznos koliki odgovara nesmetanom poslovanju bankarskoga sektora. Stoga se da zaključiti da će Corona više ljudi otjerati u bankrot, no što će biti smrtnih slučajeva. Princip je to sužavanja središta moći na još manju brojku, te izbacivanje malih proizvođača, pa čak i onih srednjih, s tržišta, te otvaranje čistoga puta samo za velike, globalne kompanije. Upravo ono na što su poticani ljudi sada pada u vodu, to jest mali privatni sektor će propasti uslijed nemogućnosti održivoga upravljanja, te samim time ne gubi samo svoje mikro-tržište i svoju mrvicu kolača, već gubi i ono što je imao prije ulaska u posao, a što je pod hipotekarnim utjecajem davatelja kredita kroz pravnu normu. Najbolje se takav primjer ogledava u Hrvatskoj kroz sektor turizma. Poslovni subjekti, a većim dijelom fizičke osobe, gradili su smještajne kapacitete u svrhu turističkoga smještaja tuđim novcem, odnosno dignuli su kredit kako bi ušli u posao. Danas, broj rezervacija je stravično malen, a ako se nastavi sa zabranom kretanja i u ljetnim mjesecima, turistička sezona, kao srce hrvatske ekonomije, će trebati „pacemaker”, a on će, naravno, doći u vidu novih zaduženja države. Ovo je fenomenalan primjer da vladanje na dug nije moguće, nije održivo i da će propasti u bilo kojem trenu kojega odredi onaj koji novac sitnim, malim igračima posuđuje.
Sam medicinski problem Corona virusa je sljedeći: prema riječima doktorice Deborah Blake, bliske suradnice američke vlasti, 96% testiranih na Corona virus biva negativno, odnosno nema virusno zaraženje. Četiri posto su zaraženi, a jedan sasvim mali postotak umire, odnosno od tih četiri posto, četiri posto umre. To su mahom ljudi kojima je imunološki sustav oslabljen do te mjere da bi oni umrli od bilo kakve zaraze jer boluju od teških bolesti, a pretežno se radi o osobama starijima od osamdeset godina. Usporedbe radi, prije dvije godine je 61 000 stanovnika Sjedinjenih Američkih Država umrla od gripe, a bilo je zaraženo 45 000 000 osoba samo na teritoriju SAD-a. U ovogodišnjoj sezoni gripe zaraženo je preko 50 000 000 ljudi diljem svijeta, to jest 200 puta više negoli Coronom. Čak 80% zaraženih COVID19 virusom bilježi tek blage simptome, a gotovo cijeli ostatak srednje simptome bolesti, te je prema podacima virus u Italiji, Iranu i Kini oštrijeg karaktera no onaj u ostatku svijeta. U toj bitci s oku nevidljivim neprijateljem, došlo je do jedinstvene mogućnosti da se održi predstava kako države brinu o svojemu stanovništvu, pa tako u Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, možete vidjeti ekspresno podignute šatore ispred bolnica, improvizirane krizne stožere diljem gradova s konferencijama za novinare u vrlo kratkim vremenskim intervalima, možete vidjeti kako se hoteli i vojni hangari brzinom svjetlosti pretvaraju u karantenske sobe za liječenje zaraženih i možete vidjeti kako snage reda kontroliraju izlaske neodgovornih građana na licu. Imate dojam da zdravstveni sustav toliko brine o vama, a da vi toga niste bili niti svjesni kada su vas 2017. godine naručili na hitan pregled unutarnjega organa na dan 24.03.2022. godine. Imate dojam kao da snage reda štite vas od nekih neobuzdanih i neodgovornih članova društva koji ugrožavaju živote svih nas. Imate dojam da čelni ljudi države vas drže na dlanu kada se, pomalo melankolično, obrate iz kriznoga stožera, s naznakama suze u oku.
Takav slijed događaja vodi ka tome da narod odustaje od svojega donedavnoga božanstva, famoznoga novca, koji će zbog ovakvih i sličnih pandemija u skorije vrijeme biti tek eksponat u numizmatičkim muzejima, a uvođenjem digitalnoga novca uspostavit će se apsolutna kontrola nad tokom vrijednosti. To će, recimo Hrvatskoj, ići u prilog jer će se primanja države zasigurno povećati, baš kao i nakon uvođenja fiskalnih blagajni. Baš kao što je nestao vlastoručno napisan račun na promotivnom bloku omiljenog vam pića, tako će nestati i gotovina. Aproksimativni Mate koji prodaje rajčicu na tržnici neće ju moći zamijeniti za novac bez da porez ne plati državi. Takvo poimanje vodi u novac modernoga društva, digitalnu valutu koja će zavladati svijetom, ili u drugoj krajnosti, u vraćanje na trampu, odnosno razmjenu dobara. Mate meni rajčicu, ja njemu dva kilograma blitve. Bit će jedino sumnjivo što taj aproksimativni Mate sadi sto stabljika rajčice, a ja hektar blitve, no i to će vjerojatno biti iskontrolirano.
Globalna ekonomija i napredak društva ovom krizom neće biti zaustavljeni, niti će doživjeti krah. Populacija se neće vratiti na tvorničke postavke, niti će se Zemlja početi vrtjeti u obrnutom smjeru. Ovo nije pljuska narodu koji se razbahatio jer je uzeo limuzinu na kredit i pravio se da je u onih 0,6%. Ovaj Corona virus nije čak niti kazna lika religijskih spisa koji sjedi na oblacima i prebire prstima svoju dugu, bijelu bradu. Ovo čak nije niti presedan da se polica dopunskoga digne sa sedamdeset kuna na osamdeset. Ovo nije niti udar na kinesko gospodarstvo u tolikoj mjeri u kolikoj se špekulira. Corona virus u svojoj prvotnoj namjeni nije niti usporivač globalnoga rasta. COVID19 je test empatije, spremnosti na promjene i održivosti nacionalnih država. COVID19 je slom onoga za što su uvjeravali ljude da je najbolje, a to su mali poduzetnici. Neće propasti svi direktno i odmah, ali indirektno i nakon nekoga vremena – zasigurno hoće. Corona virus je izazov modernoga društva predstavljen kao problem na kojeg je dana reakcija, tako da se suvremeni Homo Technicus ne bi pretjerano zamarao razmišljanjem što je zapravo posrijedi svih ovih događaja. Jedino što u ovom trenutku još uvijek nedostaje jest rješenje, a za to se vraćamo na sam početak teksta jer puk željno iščekuje farmaceutski lijek koji će ga zaštiti od COVID19 virusa. Homo Technicus ne može odoljeti staroj boljci Homo Sapiensa, onome što se prenosi s koljena na koljeno tisućama godinama, čak od samih začetaka čovječanstva i prapovijesti. Ne može odoljeti želji za superiornošću. Čovjek je najgladnija životinja u okolišu i mora se osjećati superiorno da bi zadovoljio apetite duhovne inačice sebe koja stremi ka tome da postane božanstvo. Čovjeka kao vrstu neće ubiti COVID19. Ubit će ga želja za moći i želja za besmrtnošću, a svjetske krize ovakvoga tipa mogu ga tek gurnuti na rub egzistencije i do shvaćanja da je bez multinacionalnih kompanija i gladan i žedan i neugrijan upravo jer se odvojio od – majke prirode.
