Što Vam prvo padne napamet kada vidite riječ RIZIK?
Oružani sukob, pandemija, ozljeda na radu, onečišćen zrak, loša kvaliteta vode, kretanje nepoznatim područjem, manjak namirnica, krug nepoznatih osoba, terorizam, letenje avionom, plovidba u oluji?
Sa svim ovim, a i mnogim drugim rizicima susreću se upravo pomorci, pa je zanimljivo da se u bespućima interneta ne može pronaći niti jedna lista s TOP10 najopasnijih zanimanja na svijetu na koju su uvršteni pomorci, izuzev jedne studije koja je uvrstila ribare u svoj maestralni popis, ali tek na skromno, deseto mjesto. Možda i znanstvenici, kao i velik dio naroda, pomorsko zanimanje vidi kao jedan egzotičan posao, prepun sunca i uživanja u plavetnilu oceana, pa su zaboravili u more rizika ubaciti barem jednoga pomorca. Ili su jednostavno gledali samo onoliko dokle im seže linija horizonta, pa su zaboravili da s druge strane te famozne linije dokle seže pogled postoji jedno nepregledno plavetnilo na kojem je življe nego u većini gradova i sela današnjih dana jer dok se običan puk bori s pandemijom zatvoren u svojim domovima, jedan mali dio toga puka i dalje prevozi hranu, energente i ostale potrepštine bespućima oceana, riskirajući pri tome svoj život, mnogo češće indirektno, nego li direktno, ponekad čak i nesvjesno.
Taj mali dio puka obolijeva češće od prosječnoga radnika koji dolazi na radno mjesto u osam i odlazi u četiri, koji ima pola sata vremena pauze za doručak, a nerijetko se i produženim korakom zaputi ka svojemu boravištu već u petnaest i trideset. Na putu ne strepi od stravičnih činova, na putu nema malaričnih komaraca i na putu ne sjedi s u društvu osobe s drugoga kraja svijeta. Taj mali dio običnoga puka koji i u ovo vrijeme neumorno radi, koji se ipak čuva od stravičnih činova, kojega ipak grizu razni komarci, koji se druži s osobama koje nikada do tada nije vidio i koji ne može otići s posla pola sata ranije, taj mali dio puka jesu pomorci. I zato je to zanimanje specifično, riskantno i većinom nepoželjno od strane obitelji. Pomorci su jedine radne osobe koje su u konstantnom riziku za vrijeme svojega ugovora jer i rade i žive na svojemu radnom mjestu. Takve prilike vode ka činjenici da su izloženiji od svih ostalih razno raznim bolestima.
Ovo su najčešće:
1. HIPERTENZIJA
Hipertenzija je kronična bolest koja se oslikava kroz povišeni krvni tlak u arterijama. Za održavanje takvoga tlaka, potrebno je jače potiskivanje krvi no što je kod zdravih osoba, pa je srce, kao i čitavi kardiovaskularni sustav pod velikim naprezanjem. Učestala prehipertenzija, odnosno gornji tlak u vrijednostima iznad 120 mmHg do 140 mmHg, upućuje da će vjerojatno ubrzo doći do prvoga stadija hipertenzije. U prvome stadiju, vrijednosti tlaka su između 140 i 160 mmHg, dok su u drugome više od 160 mmHg. Takve ekstremne vrijednosti mogu dovesti do pucanja krvnih žila, te prouzročiti velike probleme, a u najgorim slučajevima i smrt. Kod pomoraca se javlja zbog pretjeranog stresa i neadekvatnih radnih uvjeta.
2. RAK
Rak je naziv za enormnu nakupinu tkiva koje se nekontrolirano dijeli, te time narušava normalnu funkciju pojedinih organa ili više njih, a time i organizma u cijelosti. Najčešći su rak pluća, rak bubrega i leukemija. Smrtnost izazvana rakom sve je češća u svijetu, a povećava se broj slučajeva i kod pomoraca. Goriva, maziva, razna ulja, plinovi, te teške kemikalije izuzetno štetno djeluju na nezaštićenu osobu. Svojim parama napadaju prvenstveno dišni trakt, ali se apsorbiraju i preko ostalih organa, te putem kože. Najizloženiji su brodostrojari, kao i nautičari koji rade na brodovima za prijevoz nafte i njenih derivata, te na brodovima za prijevoz kemikalija. U velikim lukama, zagađenost zraka je često iznad prosjeka, te je stoga i IMO u šestoj glavi MARPOL-a stavio naglasak na sprječavanje onečišćenja atmosfere emisijom plinova s brodova.
3. HAVS – Hand-Arm Vibration Syndrome
HAVS je bolest kojoj su izloženi svi koji rukuju električnim alatima i alatima koji zahtijevaju snažnu kinetički energiju, a na brodu su od tih najčešći bušilica, brusilica, pila, te razni čekići i odbijači, kao i sjekire. Kod rukovanja električnim alatima, važno je poznavati akceleraciju električnoga sustava, te količinu vibracije koju alat prenosi na šaku i ruku. Najistaknutiji su udarna bušilica, te brusilice. Važno je raditi u intervalima kako bi se ruke odmorile od vibracije. U protivnom se javljaju trnci u šakama, bol se javlja najprije u prstima, pa se širi dlanovima i ide prema laktu. Ako se takvi bolovi ponavljaju i javljaju sve ranije prilikom rukovanja alatom, to je znak da je došlo do problema s koštano-mišićnim sustavom. Vibracije se mogu smanjiti korištenjem posebnih rukavica koje amortiziraju udarce stroja ili alata.
4. MIŠIĆNO-KOŠTANI POREMEĆAJI
Mišićno-koštani poremećaji spadaju u najzastupljenije oblike ozljeda na radu na razini Europske Unije. Takvi poremećaji se najčešće odnose na nepravilnu funkciju, odnosno bolove u predjelu vrata, ramena, leđa, te ruku. Kod pomoraca je specifično što često stradaju i donji udovi. Do ovakvih ozljeda dovodi prenaprezanje kostiju i mišića, a što je rezultat nepravilnog rukovanja teretom kojega osoba nosi ili povlači, jakih i silovitih pokreta, nezgodnih položaja tijela, ubrzanog rada, te ulazaka, kao i duljih boravaka u hladnim prostorima ili pak rezultat radova u polarnim krajevima. Ne postoji jedinstveno rješenje, ali svakako valja poraditi na držanju tijela, te nošenju adekvatne opreme. Ako se bolovi pojavljuju često, nužno je potražiti pomoć jer MKP u najgorim slučajevima može dovesti do djelomičnog, a čak i potpunog invaliditeta.
5. INFEKCIJSKE BOLESTI
Usprkos velikom napretku medicine i razvoju brojnih cjepiva, infekcijske bolesti se i dalje razvijaju, stare mutiraju, te nastaju nove i nepoznate. Svjedoci smo vremena u kojem je pandemija, slikovito rečeno, na više tjedana zaustavila normalan život većine svijeta, a pomorci su izloženi takvim bolestima svakoga dana. Kolera, malarija, tuberkuloza, žuta groznica i Coronavirus samo su mali dio široke palete infekcijskih bolesti. Zahvaljujući visokoj razini prevencije, pomorci rijetko umiru od infekcijskih bolesti, ali valja konstantno biti na oprezu jer je mutirane infekcijske čestice nemoguće liječiti, pa su u takvim situacijama pomorci prepušteni vlastitom obrambenom mehanizmu.
6. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI
Spolno prenosive bolesti su sve bolesti spolnoga sustava prenosive spolnim odnosom, oralnim, analnim i krvnim putem. Osim prilikom spolnoga čina, pomorci su izloženi zarazi pri pružanju hitne medicinske pomoći ozlijeđenim osobama, stoga je izuzetno važno da nose zaštitnu opremu, to jest da stave rukavice i zaštitu kutu bez obzira na hitnost situacije. Spolne bolesti kod pomoraca su u opadanju zbog podizanja razine svijesti, ali i zbog sve bržih manipulacija teretom pa nedostatak vremena pozitivno utječe na neke razuzdane moreplovce. Milijuni ljudi se svake godine zaraze spolnim bolestima!
7. DEPRESIJA
Depresija je stanje patološki sniženog osjećaja raspoloženja u čovjeka. Ona nije prolazno stanje i neozbiljna bolest, štoviše, veoma je ozbiljna i nalazi se među najopasnijim bolestima na svijetu. Smatra se da bi mogla postati i najopasnija zbog čovjekovog stanja u kojemu ne razlikuje želju od potrebe, te patološki pati za razlikom između te dvije linije. Kod pomoraca se najprije javlja nostalgija poradi specifičnoga radnoga mjesta udaljenog tisućama nautičkih milja od obiteljskog doma, da bi se, ako se ne uspijeva prebroditi, razvio depresivni poremećaj. Mnogi negiraju depresiju, ali ju mnogi i umišljaju, stoga je stručno mišljenje presudno. Depresija je toliko uzela toliko maha da svakih trideset i šest sekundi, u prosjeku, netko sebi oduzme život.
Da bi prevladali, savladali i nadvladali ove, ali i sve druge bolesti, pomorcima sistematski pregled ne smije biti mukotrpan odlazak doktoru zbog obveze ka državi i poslodavcu, već obaveza prema sebi samima i prema njihovim bližnjima, obitelji i prijateljima. Dragi pomorci, čuvajte se i pazite na sebe, redovito posjećujte liječnika i obavljajte preglede, ne samo zbog još jednog odlaska na brod, već zato što vas netko voli.
