Zaustavljanje većine djelatnosti uslijed Covid-19 epidemije, pa tako i uplovljavanja kruzera, pružilo je znanstvenicima Sveučilišta u Dubrovniku jedinstvenu priliku za proučavanje stanja u okolišu šireg akvatorija Luke Dubrovnik bez utjecaja intenzivnog brodskog (i kopnenog) prometa.
Prikupljeni podaci ponudit će nove spoznaje o stanju morskog sustava Gruškog zaljeva, a koristit će i planovima budućeg upravljanja i održivog razvoja dubrovačke luke, ističe dr.sc. Marijana Pećarević, pročelnica Odjela za akvakulturu koji je upravo u procesu izmjene imena u Odjel za primijenjenu ekologiju:
„Iako je Dubrovnik jedno od najpopularnijih odredišta brodova na kružnim putovanjima, o njihovom utjecaju na okoliš dubrovačke luke do sada nije provedeno niti jedno cjelovito znanstveno istraživanje. Radovi iz ovog područja uglavnom se odnose na socioekonomske i turističke analize u okviru pojedinih strategija te završnih i diplomskih radova, odnosno na učinak pojedinih izoliranih onečišćivača na okoliš određen kroz jednokratna uzorkovanja pa se znanstveni zaključci gotovo uopće ne mogu donositi. Širi akvatorij Luke Dubrovnik bio je predmet znanstvenog istraživanja tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća i rezultati tih istraživanja, do danas, predstavljaju jedine relevantne podatke o značajkama obalnog morskog ekosustava ovog područja. Ne treba ni napominjati koje su se promjene u ovom području dogodile od tad“ – kaže dr.sc. Pečarević i dodaje kako su upravo za znanstvene svrhe odlučili iskoristiti odsustvo kruzera i drugih plovila u širem gruškom akvatoriju.
„Krenuli smo s organizacijom, a kako smo slična istraživanja, nažalost bezuspješno, već prijavljivali za razne izvore financiranja, dosta smo toga već imali pripremljeno. Uz to, u kontaktu smo s kolegama na drugim sveučilištima i institutima koji su se također rado uključili u ovo istraživanje pa je na kraju od ideje da uzmemo par uzoraka došlo do pravog sveobuhvatnog istraživanja kakvo nam i jest potrebno. Uzorke ćemo tijekom ove, ali i sljedeće godine uzimati na tri postaje u luci, pri čemu ćemo određivati cijeli niz parametara u morskoj vodi i sedimentu“ – objašnjava znanstvenica.
Budući da se radi o istraživanju koje iziskuje dosta vremena i novaca, sudionici planiraju opet zatražiti financijsku potporu za financiranje projekta u kojemu za sada svi sudjeluju volonterski.
„I uz najbolju volju i organizaciju vremena, trebat će dalje nabavljati potrošne materijale i kemikalije za analize. Uz mjerenje osnovnih značajki morske vode, kao što su slanost, temperatura, i prozirnost te sastava planktonskih zajednica, određivat ćemo i hranjive soli u stupcu vode, uključujući sulfate koji su nam posebno zanimljivi s obzirom da su upravo brodovi njihov glavni izvor. Uz to, zanimljivo će biti i određivanje teških metala u stupcu vode i u sedimentu jer ranija istraživanja ukazuju na njihovo pojačano nakupljanje upravo u područjima s izraženim pomorskim prometom. Također ćemo pokušati prikupiti i podatke o kvaliteti zraka tijekom ovog razdoblja, te dobiti širu sliku o utjecaju pomorskog prometa na područje Gruškog zaljeva“ – otkriva detalje istraživanja kakvo četrdesetak godina nije viđeno u Gruškoj vali.
„Pomorski promet ima veliki utjecaj na kvalitetu vode i zraka u područjima luka pa upravljanje okolišem postaje sve važnija stavka u poslovanju i razvoju luka. Pri tome su potrebni programi monitoringa, odgovarajuće metode za procjenu rizika za okoliš i razvoj učinkovitih strategija za ublažavanje negativnih utjecaja. Nadamo se da će podaci prikupljeni u ovom istraživanju pomoći u pronalasku optimalnog rješenja za osiguravanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja okolišem u luci Dubrovnik“ – zaključuje dr.sc. Marijana Pećarević.
