O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 10

SAD: Ovo je pet uvjeta za prihvaćanje IMO Net-Zero Frameworka

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Uoči sastanka MEPC 84, koji se održava od 27. travnja do 1. svibnja, Sjedinjene Američke Države ponovno su pred IMO-om zauzele čvrst stav protiv Net-Zero Frameworka. Washington se protivi uvođenju poreza na ugljik, financijskih nameta, ograničenja za pojedine vrste goriva i paralelnih regionalnih sustava poput europskog ETS-a.

Amerikanci traže da se politika smanjenja emisija u međunarodnom brodarstvu vodi bez kažnjavanja pojedinih tehnologija i bez nametanja, kako navode, ekonomskog tereta za industriju. Umjesto toga, zagovaraju energetski neutralan pristup koji ne bi favorizirao ni diskriminirao nijednu vrstu pogona ili goriva.

Takav stav SAD je snažno zastupao i tijekom izvanredne sjednice IMO-ova Odbora za zaštitu morskog okoliša u listopadu 2025. Tada su američki predstavnici upozoravali da bi predloženi okvir mogao djelovati kao globalni porez na ugljik sa štetnim posljedicama za trgovinu i brodarstvo. Zbog podijeljenih stavova među državama članicama, usvajanje Net-Zero Frameworka tada je odgođeno.

Sad Amerika ide korak dalje i postavlja pet konkretnih uvjeta koje svaki novi prijedlog mora zadovoljiti.

Nema financijskih kazni. SAD neće prihvatiti nikakav porez na ugljik, naknadu ni multilateralni fond koji bi bio financiran iz kazni prema brodskim operaterima. Washingtonova poruka je jasna: IMO ne smije postati globalni porezni naplatnik.

Nema ograničenja goriva. Prijedlozi moraju pozdraviti tzv. “energy-all” pristup, odnosno mora ostati otvorena vrata za konvencionalna goriva, LNG, nuklearni pogon, biogoriva i sve buduće tehnologije. Nitko ne smije proglašavati pobjednike i gubitnike u utrci goriva.

Stabilnost za postojeću flotu. Odnosi se na zaštitu postojeće svjetske flote i kontinuitet globalne trgovine, uz zahtjev da se izbjegnu mjere koje bi operativno ili financijski pogodile brodare.

Ukidanje regionalnih shema. Postupno ukidanje regionalnih sustava smanjenja emisija, uključujući EU ETS, kako bi se izbjeglo dvostruko reguliranje.

Eksplicitna procedura prihvaćanja. Zbog važnosti ovog sporazuma za globalnu plovidbu i energetske lance, SAD traži da svaka zemlja aktivno i izričito potvrdi prihvaćanje sporazuma, umjesto tihe procedure gdje se šutnja smatra suglasnošću.

Na pomolu je burno zasjedanje u Londonu i ostaje vidjeti hoće li IMO uspjeti pomiriti ambicije zelene tranzicije s tvrdim stavovima Washingtona.

Dorian LPG: novi dual-fuel brod potvrđuje zelenu strategiju kompanije

0
Foto: Dorian LPG/Safety4Sea

Dorian LPG preuzeo je novi tanker za LPG-a i amonijaka kapaciteta 93.000 kubičnih metara. Brod nosi ime “Areion”, a isporučilo ga je južnokorejsko brodogradilište Hanwha Ocean.

Tanker će ploviti u okviru Helios LPG Poola, zajedničkog pothvata između Dorian LPG-a i MOL Energije, i projektiran je za prijevoz tereta LPG-a i amonijaka. Na propulzijskoj strani, “Areion” može koristiti LPG ili fuel oil kao gorivo, što mu daje operativnu fleksibilnost ovisno o raspoloživosti goriva u lukama ticanja.

Brod je opremljen hibridnim “scrubberom” koji smanjuje emisije sumporovih oksida, krutih čestica i crnog ugljika. Korištenjem LPG-a kao brodskog goriva moguće je smanjiti emisije CO₂ za oko 20 posto u usporedbi s konvencionalnim gorivima, što je važan korak za brodare koji nastoje uskladiti poslovanje s rastućim ekološkim zahtjevima industrije.

Osim pogonskog sustava, brod uključuje i niz naprednih tehnoloških rješenja. Sustav Alternative Marine Power omogućuje rad bez emisija dok je brod u luci i priključen na obalno napajanje. Brod je također pripremljen za ugradnju sustava pohrane energije u baterijama, koji bi dodatno povećao energetsku učinkovitost i smanjio rizik od nestanka struje na brodu.

Za Dorian LPG, preuzimanje “Areiona” dio je šire strategije izgradnje flote s niskim emisijama. Radi se o drugom potpuno vlastitom brodu na dvojno gorivo u kompanijskoj floti, a zajedno s naručenim brodovima podiže udio plovila na alternativna goriva na više od 20 posto ukupne flote.

Ukrajinski dronovi pogodili Primorsk: Najveća ruska naftna luka na Baltiku u plamenu

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajina je u noći s 22. na 23. ožujka izvela napad dronovima na luku Primorsk, najveći terminal za ukrcaj nafte na Baltičkom moru. U objektu koji dnevno preradi i do 1,5 milijuna barela nafte i naftnih derivata izbio je požar, a osoblje je evakuirano.

Primorsk nije obična luka. Krajnja je točka Baltičkog cjevovodnog sustava i godišnje obradi oko 100 milijuna tona nafte. To je jedna od ključnih žila kucavica ruskog energetskog izvoza kojim Moskva financira rat u Ukrajini. Udarac je tim značajniji jer se Primorsk nalazi više od tisuću kilometara od ukrajinske granice, što jasno pokazuje koliko su daleko napredovale ukrajinske vojne sposobnosti dalekog dosega. Ovo nije prvi put da je luka na meti, jer je prvi napad zabilježen još u rujnu prošle godine,piše Splash247.

2nd ENGINEER – CONTAINER

0
container
Foto: Pomorac.hr


RANK: 2nd Engineer
VESSEL TYPE: Container
SALARY: To be confirmed during the interview
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 3 months on/off
ADDITIONAL INFORMATION: Area of Sailing is Europe

Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu

Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30

APPLY NOW

Eni ulazi u novi investicijski ciklus kroz dva velika plinska projekta u Indoneziji

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Talijanski Eni zaključio je investicijsku fazu za dva velika plinska projekta, čime ulazi u operativnu fazu razvoja proizvodnje

Riječ je o projektima South Hub, koji obuhvaća polja Gendalo i Gandang, te North Hub, u kojem su polja Geng North i Gehem.

Posebna vrijednost ovih projekata leži u oslanjanju na postojeću infrastrukturu. U razvoju će se koristiti Jangkrik FPU i postrojenje za ukapljivanje plina u Bontangu, što bi Eniju trebalo donijeti niže troškove i brži izlazak plina na tržište, piše Splash247.

Kad projekti dosegnu puni kapacitet, Eni očekuje proizvodnju do 2 milijarde kubičnih stopa plina dnevno te oko 90.000 barela kondenzata dnevno, i to već od 2029. godine.

South Hub uključuje bušenje sedam proizvodnih bušotina na dubinama mora između 1.000 i 1.800 metara, uz ugradnju dubokomorskih podmorskih proizvodnih sustava povezanih s Jangkrik FPU jedinicom.

North Hub je još opsežniji. Planirano je bušenje 16 proizvodnih bušotina na dubinama od 1.700 do 2.000 metara. Projekt uključuje i novi FPSO koji će moći prerađivati više od 1 milijarde kubičnih stopa plina dnevno i 90.000 barela kondenzata dnevno, uz skladišni kapacitet od 1,4 milijuna barela.

Ukupni raspoloživi volumeni za oba projekta procjenjuju se na gotovo 10 bilijuna kubičnih stopa plina te oko 550 milijuna barela pridruženog kondenzata. Početak proizvodnje očekuje se 2028. godine.

Plin će se transportirati do obale izvoznim cjevovodom prema prihvatnom terminalu koji će opskrbljivati domaću plinsku mrežu i LNG postrojenje Bontang. Proizvedeni LNG bit će namijenjen domaćem tržištu, ali i izvozu. Kondenzat će se obrađivati i skladištiti na FPSO-u, a zatim otpremati shuttle tankerima.

Projekt uključuje i ponovno aktiviranje jedne trenutno neaktivne linije za ukapljivanje u postrojenju Bontang, čime bi se produžio njegov operativni vijek.

Oba indonezijska projekta Eni planira uključiti i u poslovno spajanje s Petronasom, iz kojeg bi trebala nastati nova kompanija s proizvodnjom većom od 500.000 barela ekvivalenta nafte dnevno do 2029. godine.

Izvanredna sjednica IMO-a: hitno uspostaviti sustav sigurnog prolaza kroz Hormuz

0
Foto: IMO

Na izvanrednoj sjednici u Londonu, održanoj 18. i 19. ožujka 2026., Vijeće Međunarodne pomorske organizacije (IMO) oštro je osudilo napade na trgovačke brodove i sve pokušaje ograničavanja plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

IMO je naglasio kako sloboda plovidbe mora ostati temeljno pravo, u skladu s međunarodnim pravom, te pozvao države na koordinirani međunarodni odgovor kako bi se osigurala sigurnost trgovačkog prometa morem.

Poseban naglasak stavljen je na zaštitu pomoraca, koji se nalaze u iznimno zahtjevnim operativnim uvjetima. Vijeće je pozvalo na hitan prekid svih napada na brodove s civilnim posadama te osiguravanje osnovnih uvjeta za život na brodu.

Države su pozvane da omoguće kontinuiranu opskrbu brodova vodom, hranom, gorivom i drugim potrepštinama, posebno za plovila koja trenutno ne mogu napustiti regiju.

IMO naglašava da su učinkovite smjene posada nužne za sigurnost operacija na moru, dok redovita komunikacija s obitelji igra važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja pomoraca.

Prijedlog sigurnog koridora

IMO je pozvao na hitno uspostavljanje privremenog sigurnog pomorskog okvira koji bi omogućio siguran prolaz i eventualnu evakuaciju brodova iz Perzijskog zaljeva.

Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez dobio je mandat za pokretanje pregovora s relevantnim državama i dionicima kako bi se takav okvir što prije uspostavio.

Poruka s vrha IMO-a jasna je – pasivnost nije opcija. Potrebne su konkretne mjere kako bi se zaštitili životi pomoraca i očuvala stabilnost globalnih opskrbnih lanaca.

Hapag-Lloyd i Indija razvijaju partnerstvo za brodove, reciklažu i lučke projekte

0
Foto: Hapag Lloyd

Njemački brodar Hapag-Lloyd dodatno jača svoju prisutnost u Indiji, potvrđujući strateški zaokret prema jednom od najbrže rastućih tržišta u globalnom brodarstvu.

Kompanija već sada održava šest redovnih servisa koji uključuju indijske luke, a plan je do 2030. godine povećati obujam prijevoza na oko 3 milijuna TEU. Time Indija postaje jedan od ključnih operativnih hubova za liner operacije, navodi The Maritime Executive.

U sklopu nove strategije, Hapag-Lloyd je potpisao tri pisma namjere kojima se otvara prostor za dublju suradnju s indijskim partnerima. Jedan od glavnih koraka je planirani reflagging do četiri broda pod indijsku zastavu.

Takav potez omogućuje pristup domaćem tržištu, ali istovremeno znači i obvezu angažiranja indijskih časnika i posade. Iako konkretni rokovi još nisu definirani, jasno je da se radi o dugoročnom pozicioniranju na tržištu.

Uz Hapag-Lloyd, slične poteze već su povukli i drugi veliki igrači poput CMA CGM, Maerska i MSC-a, što potvrđuje trend jačanja Indije kao pomorske sile.

Drugi važan segment suradnje odnosi se na razvoj sustava za reciklažu brodova. Indijski Alang već je poznat kao jedno od najvećih svjetskih rezališta, no još uvijek zaostaje u usklađenosti s međunarodnim i EU standardima.

Hapag-Lloyd planira sudjelovati u razvoju održivog sustava reciklaže koji bi bio usklađen s EU regulativom (SRR), a procjenjuje se da bi takav sustav mogao godišnje obraditi do 100 brodova.

Poseban naglasak stavljen je i na razvoj luke Vadhavan, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Indiji. Luka, smještena oko 160 kilometara sjeverno od Mumbaija, trebala bi značajno ojačati logističku mrežu zemlje.

Hapag-Lloyd već ima strateško ulaganje u tvrtku J M Baxi, koja upravlja terminalima i kopnenim transportom u Indiji, što dodatno potvrđuje ozbiljnost njihovih planova.

Skrivena uloga MSC-a iza Sinokorova prodora na VLCC tržište konačno potvrđena

0
Foto: MSC/Splash247

Ono o čemu se mjesecima govorilo sada je i službeno – MSC stoji iza Sinokorova agresivnog ulaska na VLCC tržište

Potvrda dolazi iz Grčke i Cipra, gdje su tamošnja regulatorna tijela objavila obavijesti prema kojima MSC preuzima zajedničku kontrolu nad južnokorejskim brodarom Sinokor Maritimeom, piše Splash247.

Prema objavljenim podacima, investicijski okvirni sporazum potpisan je početkom prošlog mjeseca između južnokorejskog brodovlasnika Ga-Hyun Chunga, tvrtke SAS Shipping Agencies Services sa sjedištem u Luksemburgu, koja posluje unutar MSC grupe, i Sinokor Maritimea. Dogovor predviđa da MSC-ov SAS Lux preuzme 50 posto udjela u Sinokoru, dok će preostalih 50 posto ostati u vlasništvu Chunga. Obje strane imat će zajedničku kontrolu nad kompanijom.

Ova transakcija dodatno potvrđuje razmjere Sinokorova prodora na tržište vrlo velikih tankera za prijevoz sirove nafte. Prema analizi norveškog brokera Fearnleys, kompanija pod vodstvom Ga-Hyun Chunga sada kontrolira više od četvrtine usklađene aktivne VLCC flote.

Takav tržišni položaj izazvao je veliku pažnju u brodskim krugovima. Brokerska kuća BRS u nedavnom je izvješću navela da do sada nije postojao nijedan VLCC operator s tako dominantnim udjelom u aktivnoj floti, opisujući Sinokor kao svojevrsnog “super operatora” u tom segmentu.

Ulazak obitelji Aponte u ovu priču dodatno pojačava značaj posla. MSC je već globalno poznat kao najveći svjetski kontejnerski brodar, uz snažnu prisutnost u kruzing sektoru kroz MSC Cruises te sve širu logističku mrežu. Zato njihov iskorak prema dominaciji na tržištu prijevoza sirove nafte predstavlja jedan od važnijih strateških zaokreta u novijoj povijesti shippinga.

Ipak, posao još nije potpuno zaključen. Regulatori u Grčkoj i Cipru zaprimili su prijavu koncentracije, ali za završetak transakcije moguće su i dodatne dozvole u drugim jurisdikcijama.

Iran uspostavio kontrolirani koridor u Hormuzu: prolaz moguć samo uz odobrenje

0
Foto: Ilustracija/UI

Dok se u Londonu održava hitni sastanak Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o krizi u Hormuškom tjesnacu, sve je više naznaka da je Iran na terenu već uspostavio vlastiti model prolaska brodova kroz to strateški važno usko grlo.

Prema dostupnim podacima o kretanju brodova, dio izlaznog prometa iz Perzijskog zaljeva preusmjerava se kroz uski prolaz između otoka Qeshm i Larak, praktički unutar prostora koji je u potpunosti pod nadzorom Irana. Riječ je o ruti širokoj oko pet milja, gdje su brodovi izloženi vizualnoj kontroli i operativnom nadzoru s iranske strane, navodi The Maritime Executive.

Prema navodima iz medijskih i diplomatskih izvora, Iran na taj način zatvara veći dio širine tjesnaca i kroz uski kanal propušta samo odobrene brodove. Spominje se i postavljanje pomorskih mina kao dijela šire strategije ograničavanja plovidbe i usmjeravanja prometa prema koridoru koji kontrolira Teheran.

Lloyd’s List navodi da iranski dužnosnici pregovaraju s pojedinim državama o puštanju brodova koji su ostali blokirani unutar Zaljeva. Brodovima se navodno dopušta izlazak u manjem broju i to nakon prethodne diplomatske koordinacije. Prije prolaska iranskim vlastima dostavlja se opsežna dokumentacija o brodu, a tijekom tranzita slijedi i vizualni pregled. U najmanje jednom slučaju, prema istom izvoru, brodovlasnik je platio dva milijuna dolara kako bi dobio odobrenje za prolaz.

Na izvanrednom sastanku IMO-a države članice raspravljaju o mogućim rješenjima. Dio država poziva na uspostavu neutralnog pomorskog koridora koji bi omogućio izlazak zarobljenih brodova i dopremu humanitarnog tereta, dok drugi upozoravaju da su sloboda plovidbe i sigurnost pomoraca ozbiljno ugroženi.

Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez poručio je da je situacija neodrživa te upozorio da svaki poremećaj u pomorskom prometu izravno pogađa globalno gospodarstvo, opskrbne lance i sigurnost hrane.

(VIDEO) Iranski udar na najveći LNG terminal na svijetu podigao cijene plina

0
Foto: Infracrveni podaci za Ras Laffan. Narančasta područja označavaju toplinske signale stare manje od tri sata (Foto: NASA7The Maritime Executive).

Iranski raketni napad na industrijski kompleks Ras Laffan u Kataru, gdje se nalazi najveći LNG terminal na svijetu, dodatno je zaoštrio ionako napetu situaciju na Bliskom istoku i izazvao ozbiljnu zabrinutost u globalnom shippingu i energetskom sektoru.

Prema informacijama kompanije QatarEnergy, postrojenja su pretrpjela značajna oštećenja, dok se stvarni opseg štete još uvijek procjenjuje. Na dostupnim snimkama s terena vidljiva su najmanje dva požara unutar kompleksa, što potvrđuju i satelitski podaci o toplinskim anomalijama, navodi The Maritime Executive.

Ras Laffan nije samo LNG terminal – riječ je o ključnom energetskom hubu koji uključuje postrojenja za ukapljivanje plina, separaciju tekućih plinskih komponenti, kao i pogone za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Upravo LNG proizvodne linije predstavljaju kritičnu infrastrukturu jer omogućuju izvoz ukapljenog plina prema globalnom tržištu.

Za pomorce i brodarske kompanije, posebno one u LNG segmentu, ovakav razvoj događaja nosi izravne posljedice. Katar sudjeluje s oko 20 posto u globalnoj opskrbi LNG-om, a svaki poremećaj u Ras Laffanu reflektira se na charter tržište, dostupnost tereta i sigurnost plovidbenih ruta.

Već nakon prvih vijesti o napadu, cijene plina u Europi skočile su za oko 10 posto, što jasno pokazuje koliko je europsko tržište ovisno o LNG-u. Prije samog napada, QatarEnergy je već privremeno obustavio izvoz zbog povećanog sigurnosnog rizika.

Napad dolazi neposredno nakon izraelskih udara na iranska plinska postrojenja u Asaluyehu, povezana s najvećim svjetskim plinskim poljem South Pars. To polje dijele Iran i Katar, što dodatno komplicira odnose između dvije države koje su godinama održavale stabilnu energetsku suradnju.