OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 10

Nikad više narudžbi kontejnerskih brodova, struka upozorava na rizike

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Svjetska brodogradnja i kontejnerski prijevoz u 2025. godini ušli su u novu fazu snažnog rasta narudžbi, pri čemu je segment kontejnerskih brodova dosegnuo povijesni maksimum.

Prema podacima analitičke kuće Linerlytica, ukupne narudžbe kontejnerskih brodova u 2025. godini dosegle su 633 novogradnje ukupnog kapaciteta 5,08 milijuna teu. Time je nadmašen dosadašnji rekord iz 2021. godine, kada je naručeno 4,74 milijuna teu, kao i prošlogodišnji rezultat od 4,77 milijuna TEU-a.

Novi zamah tržištu dali su COSCO i Hapag-Lloyd, čije su narudžbe iz proteklog tjedna dodatno pogurale ukupne brojke. Posebno se ističe dominantna uloga kineskih brodogradilišta koja su, izraženo u teu kapacitetu, preuzela čak 72 posto svih narudžbi u ovoj godini.

Broker Braemar u svom najnovijem izvješću o tržištu kontejnera navodi kako potražnja za feeder kontejnerskim brodovima u Kini ne pokazuje znakove usporavanja. Jedino stvarno ograničenje, prema njihovoj procjeni, postaje dostupnost slobodnih graditeljskih slotova u brodogradilištima.

Screenshot

Dodatno povećanje ukupnog naručenog kapaciteta donosi i vijest da je MPC Container Ships ugovorio gradnju šest kontejnerskih brodova kapaciteta 3.700 teu u brodogradilištu Taizhou Sanfu Ship Engineering.

Međutim, unatoč rekordnim brojkama, dio struke upozorava na moguće dugoročne posljedice. Analitičar BIMCO-a Filipe Gouveia ističe kako omjer knjige narudžbi i postojeće flote sada iznosi čak 33 posto, što smatra razlogom za ozbiljnu zabrinutost.

Prema njegovim riječima, kontejnerski sektor posebno je osjetljiv jer bi se, u slučaju normalizacije plovidbe kroz Crveno more i Sueski kanal, potražnja mogla znatno smanjiti. Gouveia procjenjuje da će u sljedećih pet godina ponuda brodskog prostora nadmašivati stvarnu potražnju, što bi moglo dovesti do pritiska na vozarine i iskorištenost flote.

HD Hyundai prebacuje odgovornost na operatera zbog havarije broda Dali

0
Foto: Screenshot Youtube

Južnokorejski brodograditelj HD Hyundai Heavy Industries objavio je detaljno očitovanje vezano uz havariju kontejnerskog broda M/V Dali, koji je 26. ožujka 2024. izgubio pogon i upravljivost te udario u most Francis Scott Key u Baltimoreu, što je rezultiralo njegovim urušavanjem i smrću šest radnika.

Očitovanje slijedi nakon objave nalaza američkog Nacionalnog odbora za sigurnost prometa (NTSB), koji je kao vjerojatni uzrok naveo gubitak električne energije zbog loše izvedene instalacije oznaka na električnim vodovima, što je dovelo do odspajanja signala i potpunog gubitka propulzije i kormilarskog sustava u neposrednoj blizini mosta,piše gCaptain.

HD Hyundai naglašava da je brod isporučen s opsežnim redundantnim sustavima, uključujući četiri neovisna dizelska generatora, dva transformatora te automatske pumpe za dovod goriva koje su se trebale same ponovno pokrenuti nakon nestanka struje. Takva rješenja, ističu iz brodogradilišta, u skladu su s pravilima klasifikacijskih društava i standardima za kontejnerske brodove ove veličine.

Prema tvrdnjama brodograditelja, brodovlasnik i operater su nakon preuzimanja broda izvršili preinake koje su zaobišle originalne sigurnosne mehanizme. Umjesto automatskih pumpi za gorivo, ugrađena je električna pumpa za ispiranje sustava, namijenjena održavanju, a ne kontinuiranom dovodu goriva. Riječ je o sustavu bez redundancije, koji zahtijeva ručno ponovno pokretanje i ne osigurava stabilan tlak goriva u slučaju nestanka napajanja.

Na dan nesreće, Dali je pretrpio dva uzastopna nestanka struje. Prvi je uzrokovan odspajanjem signalnog voda u transformatorskom sustavu. Budući da je transformator bio u ručnom, a ne automatskom režimu rada, posada je morala ručno prebaciti sustav. Tijekom tog postupka nije ponovno pokrenuta pumpa koja je opskrbljivala generatore gorivom, što je dovelo do drugog, konačnog blackout-a.

NTSB je potvrdio da je uporaba pumpe za ispiranje kao servisne pumpe bila operativno neispravna te da nadzor operatera broda nije bio adekvatan. Također je navedeno da bi redoviti pregledi tijekom godina trebali otkriti labavi električni spoj.

HD Hyundai zaključuje kako bi, da su sustavi korišteni u skladu s originalnim dizajnom, električna energija bila vraćena u roku od nekoliko sekundi te da do drugog nestanka struje, a time ni do tragedije, ne bi došlo.

Talijanski Snam povećava udio u FSRU Toscana i učvršćuje LNG poziciju

0
Foto: Mario Schembri/Marinetraffic

Talijanski državni operator plinske mreže Snam postigao je dogovor o kupnji 48,2-postotnog udjela fonda Igneo Infrastructure Partners u tvrtki Offshore LNG Toscana (OLT), koja upravlja plutajućim LNG terminalom FSRU Toscana, smještenim u Tirenskom moru kod Livorna.

Ukupna vrijednost transakcije, koja uključuje i preostali dio zajma dioničara što ga je Igneo ranije osigurao OLT-u, iznosi oko 126 milijuna eura. Završetak preuzimanja očekuje se u prvoj polovici 2026. godine, uz uvjet ishođenja svih potrebnih regulatornih odobrenja, uključujući talijanske antimonopolske i tzv. golden power suglasnosti, piše Splash247.

Po zaključenju transakcije, Snam će držati ukupno 97,3 posto udjela u OLT-u, čime će se operater FSRU Toscana u potpunosti konsolidirati u financijskim izvješćima Snama. Time se dodatno učvršćuje pozicija Snama kao ključnog nositelja LNG infrastrukture u Italiji.

FSRU Toscana smješten je oko 22 kilometra od obale Livorna, a godišnji kapacitet regasifikacije iznosi približno 5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. To je značajan rast u odnosu na 3,75 milijardi kubičnih metara u 2024. godini te čini oko osam posto ukupne talijanske potrošnje plina. Za pomorce i pomorsku industriju, riječ je o strateškom offshore objektu koji ima važnu ulogu u sigurnosti energetskih tokova u sjevernom Jadranu i Tirenskom bazenu.

Osim OLT-a, Snam već ima kontrolne ili zajedničke upravljačke udjele u svim reguliranim LNG regasifikacijskim terminalima u Italiji. Među njima su kopneni terminal Panigaglia, offshore terminal Adriatic LNG, FSRU Italis te BW Singapore FSRU koji djeluje ispred Ravenne.

Do kraja studenoga 2025. Italija je putem LNG-a uvezla 18,7 milijardi kubičnih metara plina, čime je pokriveno približno trećinu domaće potražnje. Ukupno 205 LNG brodova, pristiglih iz više od deset različitih zemalja, uplovilo je u pet talijanskih regasifikacijskih terminala, potvrđujući rastuću važnost LNG prometa i offshore infrastrukture za europsku energetsku sigurnost.

Zimske oluje dodatno oštetile trup nasukanog MSC Baltic III

0
Foto: Canadian Coast Guard/X

Nasukani kontejnerski brod MSC Baltic III pretrpio je nova, ozbiljna konstrukcijska oštećenja nakon snažnih zimskih oluja koje su početkom prosinca pogodile područje Cedar Covea u kanadskoj pokrajini Newfoundland i Labrador. Prema procjenama Kanadske obalne straže i spasilačkih timova, stanje trupa broda dodatno se pogoršalo u odnosu na ranije izvještaje.

Brod dužine 207 metara nasukao se 15. veljače 2025. godine u blizini mjesta Wild Cove, u zaljevu Bay of Islands, nakon gubitka pogona tijekom izrazito loših zimskih uvjeta. Najnoviji pregledi, provedeni 7. i 8. prosinca, pokazali su vidljive promjene u deformacijama čeličnih oplata na desnom i lijevom boku. Posebno zabrinjava činjenica da je krmeni dio broda dodatno sjeo u more, što upućuje na nastavak strukturnog popuštanja, piše gCaptain.

Foto: Screenshot/X

Tijekom inspekcija utvrđeno je i da je dio manje spasilačke opreme na brodu oštećen uslijed jakog mora. Sva 20 člana posade ranije su sigurno evakuirana helikopterom Kraljevskog kanadskog ratnog zrakoplovstva neposredno nakon nasukanja. MSC Baltic III je u trenutku nezgode prevozio oko 470 kontejnera, od kojih je znatan dio bio prazan, dok su ostali sadržavali robu poput hrane i drvene građe.

Unatoč velikim naporima uklanjanja goriva iz oštećenih tankova i iskrcaja većine kontejnera, na brodu se i dalje nalazi 65 kontejnera smještenih ispod palube, potopljenih u vodi. Njihovo uklanjanje zahtijeva prethodno podizanje i pražnjenje, što je moguće isključivo u stabilnim vremenskim uvjetima.

Nedavne oluje dodatno su pojačale zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja. Na obali i u moru zabilježeno je povećanje onečišćenih ostataka, uključujući tragove ulja i manje katranske nakupine. Pregledi mora i obale nastavljaju se kada vremenski uvjeti to dopuštaju, no jaki vjetrovi i valovi redovito prekidaju radove i ubrzavaju propadanje trupa.

Kako zima odmiče, fokus operacija preusmjeren je na stabilizaciju broda na postojećoj poziciji te pripremu nastavka sanacije i zaštite okoliša čim se steknu sigurni uvjeti. Oko mjesta nezgode i dalje je uspostavljena sigurnosna zona, dok se područje redovito nadzire iz zraka i pomoću dronova

Hapag-Lloyd naručio osam kontejneraša na metanol vrijedanih više od 500 milijuna dolara

0
Foto: Hapag Lloyd

Hapag-Lloyd je potvrdio novu fazu obnove svoje flote narudžbom osam kontejnerskih brodova s dual-fuel pogonom na metanol, čime dodatno učvršćuje svoju strategiju dekarbonizacije. Brodovi su naručeni u kineskom brodogradilištu CIMC Raffles, a ukupna vrijednost investicije premašuje 500 milijuna američkih dolara.

Svaki od osam novogradnji imat će kapacitet od 4.500 TEU, a isporuke su planirane tijekom 2028. i 2029. godine. Riječ je o prvim novim brodovima Hapag-Lloyda projektiranima za pogon na metanol, uz mogućnost korištenja konvencionalnog goriva. Prema navodima kompanije, nova plovila bit će do 30 posto učinkovitija u odnosu na starije brodove iste veličine, piše Splash247.

U operativnoj uporabi metanola, ovi kontejneraši mogli bi godišnje smanjiti emisije do 350.000 tona CO₂ ekvivalenta, što je značajan iskorak za flotu koja posluje globalno i velikim dijelom na feeder linijama.

Nova narudžba nadovezuje se na već postojeći portfelj alternativnih goriva unutar Hapag-Lloyda. Kompanija trenutačno ima 37 LNG dual-fuel brodova u floti ili narudžbi, s mogućnošću korištenja biometana. Time se postupno smanjuje ovisnost o klasičnim fosilnim gorivima.

Uz čvrstu narudžbu, Hapag-Lloyd je ugovorio i dugoročni najam dodatnih 14 feeder brodova. Riječ je o četiri broda kapaciteta 1.800 TEU, šest brodova od 3.500 TEU te još četiri od 4.500 TEU, s isporukama između 2027. i 2029. godine. Ukupno će kompanija u tom segmentu raspolagati s 22 broda ispod 5.000 TEU, što je ranije i najavljeno.

Glavni izvršni direktor Rolf Habben Jansen istaknuo je kako obnova flote ima ključnu ulogu u Strategiji 2030, naglašavajući da će novi brodovi zamijeniti staru tonažu, sniziti operativne troškove i smanjiti oslanjanje na charter tržište.

Hapag-Lloyd paralelno provodi i druge projekte smanjenja emisija, uključujući konverziju pet kontejneraša od 10.100 TEU na metanol te osiguranu opskrbu zelenim metanolom. Cilj kompanije je smanjenje apsolutnih emisija flote za jednu trećinu do 2030. godine te postizanje klimatske neutralnosti do 2045.

(VIDEO) Ruski dron pogodio tanker u Crnom moru, posada neozlijeđena

0
Foto: Screenshot/X

Turski tanker Viva pogođen je ruskim dronom u Crnom moru nakon isplovljenja iz Ukrajine prema Egiptu, objavila je Ukrajinska ratna mornarica uz video snimku napada. Prema dostupnim informacijama, posada nije ozlijeđena, a brod je, unatoč oštećenjima, nastavio plovidbu.

Riječ je o tankeru nosivosti 16.116 dwt, upisanom pod zastavom Tuvalua, u vlasništvu turske kompanije Chemtankers Shipping. Brod je izgrađen 1999. godine, a za aktualnog vlasnika plovi od 2023. Prema navodima ukrajinske strane, tanker je prevozio teret suncokretovog ulja, piše The Maritime Executive.

Napad se dogodio u subotu, 13. prosinca, više od 20 nautičkih milja od ukrajinske obale, izvan dometa ukrajinske protuzračne obrane. Ukrajina ističe da se tanker nalazio unutar međunarodno priznatog plovidbenog koridora za brodove s teretima žitarica i prehrambenih proizvoda.

Napad dronom zahvatio je nadgrađe, pri čemu su nastala vidljiva oštećenja od požara i udarca. Snimke s mjesta događaja prikazuju rasute dijelove konstrukcije. Na brodu je 11 turskih pomoraca i svi su, prema dostupnim informacijama, prošli bez ozljeda. Postoje navodi da je drugi dron detonirao kod pramca.

Ukrajinska ratna mornarica potvrdila je da je bila u izravnom kontaktu sa zapovjednikom broda te da su pomorske službe traganja i spašavanja u stanju pripravnosti ako bi pomoć bila potrebna. Napad je ocijenjen kršenjem međunarodnog pomorskog prava i načela slobode plovidbe.

Incident se dogodio dan nakon niza napada na ukrajinske luke Odesu, Čornomorsk i Pivdennyj. U istim napadima pogođen je i turski RoPax brod Cenk T, pri čemu je izbio veliki požar na vezu u luci Čornomorsk. Prema medijskim navodima, brod je prevozio kontejnere s generatorima namijenjenima obnovi ukrajinske elektroenergetske mreže.

Sigurnosne kompanije upozoravaju da komercijalni brodovi koji uplovljavaju u ukrajinske luke trenutačno plove u uvjetima povišenog rizika, uz mogućnost iznenadnih i intenzivnih napada usmjerenih na brodove i lučku infrastrukturu.

Kaos na Atlantiku: valovi srušili deset redova kontejnera na ONE Continuityju (VIDEO)

0
Foto: Screenshot/X

U Las Palmasu se trenutačno provodi opsežna operacija otklanjanja oštećenja i ponovnog učvršćivanja KONTEJNERA

Kontejnerski brod ONE Continuity, pod singapurskom zastavom i u vlasništvu Seaspena, izgubio je oko 45 praznih kontejnera nakon što ga je snažno nevrijeme pogodilo južno od Kanarskih otoka. Brod Ocean Network Expressa (ONE), ukrcan s više od 16.000 TEU-a na liniji Le Havre – Singapur, 10. prosinca bio je prisiljen proglasiti izvanredno stanje kada je orkansko nevrijeme ozbiljno narušilo stabilnost tereta na krmenom dijelu, piše Splash247.

ONE Continuity, izgrađen 2008. godine, odmah je promijenio kurs i sklonio se u sigurnost luke La Luz u Las Palmasu, gdje je privezan na Boluda terminalu. Ondje je pokrenuta složena operacija ponovnog osiguranja tereta koju provodi tim od osam stručnjaka – riggera, lashera, varioca i dizaličara – uz potporu lučkih službi.

Procjenjuje se da je nevrijeme uzrokovalo destabilizaciju blizu 100 kontejnera kada su valovi oštetili i razbili nekoliko krmenih linija, pri čemu je deset redova potpuno palo.

Nakon stabilizacije tereta i završnih tehničkih provjera, očekuje se da će ONE Continuity nastaviti svoj put prema Aziji.

Na terenu se trenutačno režu deformirane vezne šipke i oslobađaju zdrobljeni kontejneri kako bi se mogli sigurno spustiti na obalu.

Incident ponovno pokazuje koliko su visoko slagane kontejnerske jedinice izložene riziku u zimskim uvjetima na Atlantskoj ruti te naglašava potrebu pažljivog rasporeda praznih kontejnera koji najlakše gube stabilnost pod udarima valova i vjetra.

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog brodarstva: “Petar Zoranić” i sjećanje na 53 izgubljena života

0

Dana 14. prosinca 1960. godine, u Bosporskom tjesnacu dogodila se jedna od najvećih nesreća u povijesti hrvatskog pomorstva. Tanker “Petar Zoranić”, simbol modernog brodarstva Jugotankera, sudario se s grčkim tankerom “World Harmony”. Nesreća je rezultirala smrću 53 osobe i ostavila neizbrisiv trag u pomorskoj povijesti.


“Petar Zoranić”, izgrađen 1959. godine u riječkom brodogradilištu 3. maj, bio je dug 192 metra, širok 25 metara i nosivosti 25.330 tona. Dvije parne turbine snage 12.500 KS omogućavale su mu brzinu od 17,5 čvorova. U to vrijeme, smatran je jednim od najmodernijih tankera na svijetu.


Na svojoj posljednjoj plovidbi, 13. prosinca 1960., tanker “Petar Zoranić” isplovio je iz gruzijske luke Tuapse prema Hamburgu, prevozeći 12.065 tona benzina i 11.330 tona dizelskog goriva. Zapovijedao je iskusni kapetan Ante Sablić iz Kostrene, a posadu je činilo 50 pomoraca, uključujući dvije supruge članova posade.

Kobna noć na Bosporu
Dok je plovio azijskom stranom tjesnaca, “Petar Zoranić” pridržavao se svih propisa. Međutim, oko 2:40 ujutro, grčki tanker “World Harmony”, ploveći suprotnom stranom od propisane i bez peljara, udario je u desni bok “Petra Zoranića“. Sudar je probio spremnik benzina, izazvavši silovitu eksploziju koja je osvijetlila Bospor i Istanbul.

Plamen je ubrzo zahvatio oba broda, koja su se pretvorila u plutajuće buktinje. Jak vjetar gurao ih je prema obali, prijeteći skladištima nafte i obližnjim kućama. Grčki brod nasukao se u zaljevu Beykoz, gdje se požar proširio na drvene kuće, dok je posada panično skakala u hladno more, boreći se s jakim strujama i hipotermijom.

Posljedice tragedije
U ovoj strašnoj nesreći poginulo je 21 član posade “Petra Zoranića”, uključujući kapetana Sablića, dok je s “World Harmonyja” smrtno stradalo 29 članova posade, turski peljar i dva carinika. Olupina “Petra Zoranića” nastavila je gorjeti još 55 dana, dodatno naglašavajući razmjere katastrofe.


Tragedija je duboko pogodila zajednice iz kojih su potekli stradali pomorci, posebno u Kostreni i Zadru. Svake godine na obljetnicu nesreće obitelji i kolege odaju počast stradalima na misama zadušnicama i komemoracijama. Ova nesreća postala je simbol opasnosti pomorskog poziva i stalni podsjetnik na ljudsku ranjivost na moru.

Blagdani nam stižu – dolazak kući

0

Blagdani nam stižu – a u vama nervoza raste!

Blagdani za većinu ljudi znače toplinu doma, rituale, obitelj, društvo i osjećaj da se na trenutak sve uspori. Za pomorce — ljude čiji se život odvija između dva svijeta, doma i mora — blagdani donose poseban emocionalni teret.

Neki jedva čekaju stići kući, ali znaju da ih ondje čeka vrtlog obaveza, očekivanja i društva. Drugi ostaju na brodu, uz osjećaj propuštanja, čežnje i ponekad tihe samoće koju teško priznaju.

Bez obzira gdje dočekujete blagdane, normalno je da se u vama miješaju emocije koje inače nemate vremena ni primijetiti: radost, olakšanje, nervoza, ljutnja, umor, tuga, nostalgija, ponos, krivnja… Sve su to zdrave reakcije na neobične uvjete života koje većina ljudi ne poznaje.

U ovom ćemo članku pokušati pomoći onima koji su sretni što su uspjeli dogovoriti da za blagdane budu doma, a opet imaju grč u želucu od svega što to donosi. 

Blagdani kod kuće – kako ostati živ!?

Blagdani imaju posebno mjesto u životu svakog pomorca. To je vrijeme kada se osjećaji pojačaju, a očekivanja – i vaša i tuđa – naglo narastu. Nakon mjeseci rada, smjena i rutine broda, dolazak kući može djelovati kao i radost i stres u isto vrijeme. To je normalno.

Dolazak kući jedan je od najljepših trenutaka, ali i jedan od najstresnijih. Nakon mjeseci jasnih struktura i rutine na brodu, kod kuće vas odjednom dočekaju:

  • „Ajde po bor, samo još jedna stvar, samo još ovo…“
  • obitelj s različitim očekivanjima
  • društvo koje vas želi „razvući“ na sve strane
  • osjećaj da trebate svima dati vrijeme, pažnju i energiju
  • vlastiti umor koji želite sakriti da ne pokvarite raspoloženje
  • misao: „Došao sam doma odmoriti se i opustiti, ali ovo je daleko od toga!“

Mnogi pomorci tada osjećaju mješavinu iscrpljenosti, veselja, pritiska, adrenalina, iritacije i obiteljskih očekivanja i vjerojatno ste i vi već umorni od stalnog balansiranja između posla i obitelji.

Što se zapravo događa?

Umor – tijelo se tek sada opušta kad ste u sigurnosti doma.

Iritacija – prebrza promjena tempa, gužve, buke i hrpa zahtjeva ljudi koji su u potpuno drugačijem ritmu i raspoloženju od vas stvara trenje i napetost.

Osjećaj obaveze – kao da morate nadoknaditi sve i zadovoljiti svih.

Krivnja – ako odbijete druženje, kupovinu, izlaske.

Osjećaj prekida identiteta – na brodu ste u jednoj ulozi, doma u drugoj.

Sve je ovo normalno. Niste „nezahvalni“, niti „teški“. Samo ste čovjek koji mijenja dva potpuno različita sustava života.


Kako se pripremiti i olakšati sebi blagdane

1. Dogovorite očekivanja unaprijed

Prije nego što sletite/iskrcate se, pošaljite poruku ili pokrenite razgovor:

„Kada dođem, bit će mi par dana potrebno da se malo ‘prebacim’. Veselim se svemu, ali molim da planiramo stvari lagano.“

Jasna komunikacija i izrečeno umjesto podrazumijevanog štedi 80% stresa.

2. Uvedite “pola sata mira dnevno”

Bez obzira na kaos oko vas, zadržite jednu malenu rutinu s broda:

  • jutarnja kava u tišini
  • kratka šetnja
  • 10 minuta dubokog disanja
  • malo vremena sami sa sobom uz bilo koju ispriku i razlog

Taj mali ritual vraća autonomiju i oslonac.

3. Pripazite na prevelika očekivanja od sebe

Ne morate sve. Ne morate svima. Ne morate odmah.

Umjesto razmišljanja „Moram nadoknaditi svo vrijeme koje sam propustio“, prebacite se na:

„Kad sam prisutan, stvarno sam tu — i to je dovoljno.“ i onda odlična “Mogu koliko mogu.”

4. Kratkoročno vs. dugoročno razmišljanje

U ovom trenutku možda ste iscrpljeni, zasićeni blagdanskim hiperaktivnim ritmom, možda samo želite mir. No, dugoročno, ovaj posao radite s razlogom. On donosi sigurnost, budućnost, planove za sebe i obitelj koje drugačije ne bi mogli imati. A sve ima svoju cijenu.

Podsjećajte se:

„Teško mi je sada — ali znam zašto to radim. Isplatit će se.“

A možda se isplati već i sada samo na to ne obraćamo pažnju.

To smanjuje pritisak i vraća perspektivu.


ACT vježba: Dajte emociji prostor (2 minute)

  1. Udahnite polako.
  2. Primijetite emociju bez prosuđivanja: „Aha, ovo što osjećam je napetost… tuga… nervoza…“
  3. Pronađite gdje je najviše osjećate u tijelu i proučite je kao da je predmet, ne kao dio vas i pokušajte zamisliti koje bi bila boje, oblika, je li topla ili hladna, od kojeg je materijala.
  4. Umjesto da je se pokušavate riješiti i izbaciti je iz sebe, udahnite u i oko nje i dajte joj prostora.
  5. Recite: „Ovo je samo emocija koja je došla da mi prenese informaciju. Može ostati dok ja radim što mi je važno.“
  6. Usmjerite se na idući važan korak (razgovor, priprema ručka, odmor…).

Ova vježba vraća kontrolu bez potiskivanja i bez eksplozije. Primjenite je kada primjetite da vas je neka emocija toliko obuzela da kao da više niste tu.

Alen Marot, dipl.psih. 

https://www.dalekooddoma.com

TECHNICIAN (X4) – WINDFARM

0
Foto: pomorac.hr


RANK: Technician (x4)
VESSEL TYPE: Windfarm
SALARY: Negotiable (to be confirmed during the interview)
JOINING DATE: 01.04.26
TOUR OF DUTY: until 01.10.26
ADDITIONAL INFORMATION / REQUIREMENTS: Candidates must be in possession of full GWO/GWO BST & BTT course

Send your application today: croatia@orca-crew.com

Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97

APPLY NOW