O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 101

Offshore energija na čekanju: Francuska uvodi mehanizam za pauziranje vjetroelektrana

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Francuska vlada postigla je dogovor s dvjema kompanijama koje upravljaju offshore vjetroelektranama, čime se mijenjaju postojeći ugovori o otkupu električne energije. Nova pravila omogućuju tim vjetroelektranama smanjenje ili potpuni prekid proizvodnje u trenucima kada cijena električne energije na tržištu padne ispod nule.

Riječ je o projektu koji obuhvaća tri vjetroelektrane na moru – Fécamp, Saint-Nazaire i Saint-Brieuc – s ukupnim kapacitetom od 1,5 GW, koje su dosad prodavale energiju po fiksnoj cijeni zahvaljujući državnim subvencijama. Takav sustav u određenim je trenucima uzrokovao to da se višak proizvedene energije prodaje po negativnim cijenama, što je opterećivalo proračun i električnu mrežu, piše Splash247.

Problem negativnih cijena javlja se sve češće u trenucima kada proizvodnja iz obnovljivih izvora – osobito vjetra i sunca – premašuje potražnju. Budući da se potrošnja ne povećava istom brzinom kao proizvodnja, višak energije doslovno postaje financijski teret.

Novi mehanizam omogućava operatorima morskih vjetroelektrana fleksibilnost u upravljanju radom tijekom tržišnih oscilacija, s ciljem stabilizacije elektroenergetskog sustava. Francuske vlasti već su provele probno smanjenje proizvodnje na navedenim farmama između 10. i 11. svibnja ove godine.

Ovakva praksa već se primjenjuje kod manjih i kopnenih obnovljivih izvora, a sada će i veći offshore projekti imati mogućnost privremenog gašenja u nepovoljnim tržišnim uvjetima.

Car carrier pun automobila gori na Pacifiku, posada sigurna

0
Foto: Sam Croft/Marinetraffic

Američka obalna straža reagirala je na požar koji je izbio na brodu Morning Midas, 183 m dugom car carrieru koji se trenutno nalazi oko 300 nautičkih milja jugozapadno od obale Aljaske. Prema prvim informacijama, svih 22 članova posade je neozlijeđeno.

Brod je krenuo iz Yantaija u Kini 26. svibnja, a konačno odredište mu je luka Lázaro Cárdenas u Meksiku, gdje je trebao stići 15. lipnja. Morning Midas, izgrađen 2006. godine, registriran je na Hawthorn Navigation Inc. iz Londona, dok njime upravlja Zodiac Maritime Limited, piše gCaptain.

Brod ima kapacitet za prijevoz oko 6.000 motornih vozila, a to uključuje i sve veći broj električnih automobila s litij-ionskim baterijama – koje sve češće predstavljaju potencijalni rizik od požara na brodovima ove vrste.

Na mjesto incidenta preusmjereno je nekoliko drugih brodova, među kojima su i kontejnerski brodovi Manukai (3.600 TEU) i Cosco Hellas (9.469 TEU), kako bi pružili pomoć ako bude potrebna.

Ruta broda Morning Midas i obližnji kontejnerski brodovi koji mijenjaju kurs. (Izvor: Shipatlas.com)

Zanimljivo je da je Morning Midas već ranije bio predmet pomorske istrage – 2012. godine sudjelovao je u sudaru s pilotskom brodicom u australskim vodama, što je rezultiralo kaznom za tadašnjeg vlasnika, britansku financijsku kuću Lombard Corporate Finance Limited. Kaznu je izrekla Australska agencija za sigurnost pomorstva (AMSA) zbog zagađenja mora.

Ova najnovija nesreća dolazi u kontekstu sve češćih požara na brodovima za prijevoz vozila, a sve više se sumnja da litij-ionske baterije u električnim vozilima mogu izazvati ili pogoršati takve incidente. U travnju ove godine, brod M/V Delphine s 110 električnih vozila zapalio se u belgijskoj luci Zeebrugge.

Istraga o uzroku požara na Morning Midasu je u tijeku.

(VIDEO) Objavljeni VDR zapis otkriva posljednje minute na brodu Dali prije udara u most Francis Scott Key

0
Foto: Screenshot/X

Nacionalni odbor za sigurnost prometa SAD-a (NTSB) objavio je kompletan zapis iz VDR-a (Voyage Data Recorder) broda Dali, koji se 26. ožujka 2024. godine sudario s mostom Francis Scott Key u Baltimoreu, prouzročivši njegovo potpuno urušavanje.

Dok je ranija službena prezentacija naglašavala tehničke pojedinosti, transkript donosi emotivni i kaotični uvid u zbivanja na mostu broda. Zapis sadrži 74 stranice dijaloga među posadom, uključujući pilote, časnike i strojare. Cijeli transkript moguće je preuzeti OVDJE.

Nakon što se brod Dali otisnuo iz luke uz pomoć dva tegljača u 00:39, tegljači su pušteni u 01:07. Sve je djelovalo normalno. No, u 01:24:59 oglasio se alarm. Pilot odmah pita: “Imamo li još uvijek kormilo?” – odgovor je potvrdan. Ubrzo zatim naređuje da se pramac osigura i u 01:27:14 daje naredbu za bacanje sidra.

Panika se pojačava – pilot poziva da se most zatvori, pokušava kontaktirati tegljač McAllister, no saznaje da je predaleko da bi pomogao. “Hammer down”, govori kapetanu, aludirajući na potrebu da se tegljač što prije vrati.

U 01:28:59 pilot viče da se aktivira pramčani potisnik na lijevo, no drugi časnik odgovara: “Ne radi.” Sidreni lanac se čuje, a svega nekoliko sekundi kasnije transkript bilježi zvukove koji upućuju na fizičku reakciju pilota, zatim zvuk rušenja mosta i psovke posade.

Uslijedili su trenutci šoka, a zatim reorganizacija i prvi odgovori posade na incident. U kasnijim razgovorima, drugi časnik nagađa bi li ranije spuštanje sidra moglo spriječiti nesreću. Kormilar odbija nagađanja i izjavljuje da nema mišljenje o situaciji.

Transkript također otkriva kako je nekoliko sati prije isplovljavanja brod imao kvarove u luci. Iako je glavni inženjer obavijestio kapetana, pilotima koji su se ukrcali rečeno je da je sve u redu.

Ova nesreća ostaje predmet duboke analize, dok brodarska industrija i dalje traži odgovore na pitanje je li tragedija mogla biti izbjegnuta.

Rekordan broj brodova na ruti Azija-Europa zbog krize u Crvenom moru

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Zbog izbjegavanja Crvenog mora, ruta Azija-Europa bilježi povijesni rast udjela brodova, s 20 na čak 24 posto globalne kontejnerske flote.

Kako navodi Splash247, Crvena kriza u Crvenom moru i zaobilaženje Sueskog kanala kroz Rt Dobre nade značajno su promijenili raspodjelu svjetskih kontejnerskih kapaciteta, pokazuje nova analiza Alphaliner-a.

Prema dostupnim podacima, u posljednje dvije godine brodari su na glavnu svjetsku kontejnersku rutu između Azije i Europe dodali čak 2,26 milijuna TEU dodatnog kapaciteta. Ukupno je sada na toj liniji raspoređeno oko 7,8 milijuna TEU, što čini 24,4 % cjelokupne svjetske flote.

Usporedbe radi, prije dvije godine taj je udio iznosio 20,8 %. To čini Azija-Europa rutu uvjerljivo najvećom linijom u globalnom kontejnerskom prometu.

Screenshot

Premještanje brodova s kraćeg sueskog puta na alternativni put oko Afrike produžuje plovidbu i do 4.500 nautičkih milja, što znači dodatnih 10 do 14 dana putovanja. Duljina ovisi o lukama polaska i odredišta, ali za brodare znači više goriva, veću posadu i složeniju logistiku.

Unatoč nekim tvrdnjama o poboljšanju sigurnosne situacije, većina brodara ne planira povratak u Crveno more. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je izjavio da se kriza bliži kraju, ali brodari ostaju oprezni.

“Bez čvrstog i provjerenog prekida vatre, bilo bi neodgovorno vraćati se tom rutom”, izjavio je Vincent Clerc, CEO Maerska, dodajući da je regija i dalje previše nestabilna za siguran prolazak.

Jedini veliki brodar koji se odlučio za povratak kroz Sueski kanal je francuski CMA CGM. Od sredine lipnja planira ponovno uvesti Med Express (MEDEX) servis, uz potporu francuske mornarice.

Zanimljivo, iako Azija-Europa dominira po apsolutnoj veličini, najbrže rastući segment je Latinska Amerika. U posljednjih 12 mjeseci, kapaciteti brodova na rutama prema Latinskoj Americi porasli su toliko da su sada jednaki onima koji plove prema Bliskom istoku i Indijskom potkontinentu.

DNV izvješće: Starenje flote i kvarovi glavni uzroci sve više nesreća

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Norveška klasifikacijska kuća DNV objavila je izvješće “Maritime Safety Trends 2014-2024”, koje donosi zabrinjavajuće podatke o porastu pomorskih nesreća. U razdoblju od 2018. do 2024. broj zabilježenih pomorskih incidenata porastao je za čak 42%, dok je globalna trgovačka flota u istom razdoblju narasla svega 10%.

Glavni uzrok ovakvog trenda su kvarovi na strojarskim sustavima te starost brodova, pri čemu se incidenti sve češće bilježe na jedinicama starijima od 25 godina. DNV-ova analiza, temeljena na podacima Lloyd’s List Intelligence, uključuje više od 2.200 incidenata godišnje od 2021, piše Safety4Sea.

Najveći udio nesreća i dalje otpada na kvarove strojeva – 2024. godine činili su 60% svih slučajeva, naspram 38% u 2014. Posebno je zabrinjavajuće da brodovi stariji od 25 godina čine 41% svih incidenata, u odnosu na 32% prije deset godina.

Pored toga, u posljednje četiri godine zabilježen je i porast broja požara i eksplozija na brodovima – povećanje iznosi 42%. Segmenti putničkih i trajektnih brodova posebno su pogođeni.

Foto: DNV/Safety4Sea

Zabrinjava i porast tzv. “war loss” incidenata – njih je u 2024. bilo 51, što je četiri puta više nego prethodne godine. Ova brojka ilustrira kako i geopolitička nestabilnost sve više utječe na sigurnost plovidbe.

Ipak, ima i pozitivnih vijesti – broj nasukavanja, sudara i potonuća manji je za 26% u odnosu na 2014. godinu.

CEO DNV Maritime, Knut Ørbeck-Nilssen, upozorio je da industrija mora brzo reagirati: „Sigurnosne sustave treba nadograditi, održavanje učiniti strožim, a pomorce kvalitetnije obučiti. Potrebno je i osigurati dovoljno odmora i shore leave mogućnosti za posadu.“

Foto: DNV/Safety4Sea

DNV apelira na brodare da prepoznaju ozbiljnost situacije i da preduhitre daljnji pad sigurnosti – bilo zamjenom zastarjele opreme, boljim održavanjem, uvođenjem naprednijih tehnologija ili dodatnim edukacijama.

Grčki trajekt preusmjeren zbog poziva u pomoć: spašeno 75 migranata

0
Foto: FILIPPOS FILIPPOU/Marinetraffic

Putnički trajekt Blue Star Xios, koji redovno plovi između grčkih otoka, prekinuo je svoju rutu kako bi odgovorio na poziv u pomoć upućen s jedrilice koja je prevozila migrante. Jedrilica se nalazila otprilike 14 nautičkih milja jugoistočno od otoka Karpathos.

Kako navodi The Maritime Executive, posada trajekta je spustila pomoćni čamac i krenula u akciju spašavanja, dok je u pozadini dežurala i jedinica Helenske obalne straže. Na brodu jedrilice nalazilo se između 70 i 75 osoba, a stanje mora ocijenjeno je kao relativno povoljno s vjetrom do 20 čvorova.

Trajekt Blue Star Xios, izgrađen 2007. godine, nosivosti 14.000 GT i dužine 141 metar, kapacitiran je za oko 1.700 putnika i ima vozni prostor kao RoRo jedinica. Iako nije specijaliziran za ovakve intervencije, njegova posada promptno je reagirala u skladu s pomorskim pravom koje nalaže obvezu pomoći u slučajevima ugroze na moru.

Grčka, kao i druge mediteranske zemlje na migrantskim rutama, suočava se s velikim izazovima i pritiscima. Pritom su česte političke napetosti između Grčke i Turske, posebice u vezi s optužbama o tzv. „pushback“ praksama. U posljednjem slučaju, grčko pravosuđe prošlog je tjedna podiglo optužnice protiv 17 članova posade obalne straže zbog uloge u kobnom incidentu iz 2023., kada je prevrnuta prenatrpana brodica – preživjelo je tek oko stotinu ljudi.

Međunarodne organizacije i dalje pozivaju na bolju organizaciju i koordinaciju spasilačkih misija u Istočnom Mediteranu. Današnji događaj kod Karpathosa samo dodatno potvrđuje koliko je situacija na moru kompleksna i koliko je važno imati sustave koji u kriznim trenucima djeluju brzo, ali i transparentno.

Panama odbacuje optužbe: “Nismo utočište za brodove koji krše sankcije”

0
Foto: The Maritime Executive

Panamske vlasti naglašavaju kako su od 2019. godine uklonile više od 650 brodova iz registra zbog povezanosti s ilegalnim aktivnostima i kršenjem međunarodnih sankcija.

Vlada Paname našla se pod povećalom nakon što je organizacija United Against Nuclear Iran (UANI) optužila tu državu da ne čini dovoljno kako bi spriječila tankere povezane s Iranom da koriste njezinu zastavu, piše gCaptain.

UANI tvrdi kako čak 17 posto brodova koji prevoze iransku naftu plovi pod panamskom zastavom, što je izazvalo poziv za uvođenje sankcija protiv Paname. Prema podacima UANI-ja, riječ je o 94 broda iz ukupno 542 identificirana kao sumnjiva.

U odgovoru na optužbe, Panamska pomorska uprava (AMP) ističe da je od 2019. godine iz registra uklonila više od 650 brodova – uključujući 107 samo u ožujku 2025. – u skladu s međunarodnim pravilima, uključujući UNCLOS i preporuke UN-ovog Vijeća sigurnosti.

Panama je 2024. donijela i novi propis – Izvršnu uredbu 512 – kojom AMP dobiva ovlasti za brisanje brodova iz registra ako su njihovi vlasnici na međunarodnim listama sankcioniranih subjekata. Također, postrožene su kontrole nad ship-to-ship operacijama, koje su često zloupotrijebljene kod preprodaje nafte.

Osim nacionalnih mjera, Panama je potpisnik sporazuma RISC s drugim državama zastava poput Liberije, Maršalskih Otoka i Dominike, kojim se obvezuje na razmjenu podataka o brodovima koji krše sankcije.

Unatoč tome, UANI navodi kako su dva od tri broda koje je američko Ministarstvo financija nedavno sankcioniralo zbog šverca iranske nafte – plovila pod panamskom zastavom.

Izvršni direktor UANI-ja, Mark Wallace, poručio je kako Panama “dugo služi kao preferirani registar za švercere i sankcionirane brodove”, te da je njezina zastava “okrvavljena”.

Panamska strana naglašava kontinuiranu suradnju s američkom vladom, posebice putem ambasade SAD-a u Panami i State Departmenta, te svoju predanost IMO standardima i sankcijama UN-a.

(VIDEO) Sudar broda i barže kod Antwerpa: Dvoje pomoraca završilo u vodi, jedan teško ozlijeđen

0
KNRM u akciji spašavanja nakon sudara barže s kontejnerskim brodom/Izvor: KNRM/The MAritime Executive

Na rijeci Scheldt, između Antwerpa i Vlissingena, dogodila se ozbiljna pomorska nesreća u kojoj je sudjelovao brod Containerships Nord iz flote CMA CGM-a te nizozemska barža Beringzee koja je prevozila gorivo.

Prema dostupnim informacijama, Containerships Nord pokušavao je pretjeći baržu kada je došlo do sudara. Barža je pretrpjela ozbiljna oštećenja, počela tonuti i došlo je do curenja goriva u rijeku. U trenutku udara, dvije osobe – kapetan i član posade barže – završile su u vodi, dok je jedna osoba zadobila teške ozljede, piše The Maritime Executive.

Spasilačke službe s obje strane granice brzo su reagirale. Akcija je uključivala nizozemsku spasilačku službu KNRM, policijske brodove iz Belgije i Nizozemske, helikopter i zrakoplov Obalne straže, kao i nekoliko remorkera i plovila za podršku.

Kapetan barže, iako ozlijeđen i dezorijentiran, uspio je izvući teško ozlijeđenog putnika iz oštećenog dijela broda i spasiti člana posade iz vode. Oba su prevezena na kopno gdje im je pružena hitna medicinska pomoć.

Kako bi se spriječilo potonuće barže, uz nju su privezana dodatna plovila, a gorivo se počelo pretakati na drugu baržu. Iako je došlo do istjecanja goriva, pretpostavlja se da je riječ o lakšem dizelu koji će brzo ispariti iz riječnog sustava.

Containerships Nord pretrpio je manja oštećenja i upućen je u sidrište na dodatni pregled. Nakon kratkog zadržavanja, nastavio je svoju planiranu rutu prema Francuskoj. Riječ je o prvom feeder brodu na LNG pogon u vlasništvu CMA CGM-a, koji je naručen u sklopu modernizacije njihove europske flote.

TUI Cruises i Fincantieri predstavili novi kruzer iz InTUItion klase

0
Foto: Screenshot/X

U talijanskom brodogradilištu Monfalcone održano je svečano porinuće Mein Schiff Flow, drugog kruzera koji za TUI Cruises gradi Fincantieri u sklopu nove InTUItion klase.

Ova serija označava novi pravac u održivoj brodogradnji za putnički sektor. Prvi brod iz klase, Mein Schiff Relax, isporučen je u veljači ove godine, dok će Mein Schiff Flow krenuti na svoju prvu komercijalnu plovidbu sredinom 2026.

Novi brod dugačak je preko 315 metara, s bruto tonažom od oko 160.000, te ima kapacitet za 3.984 putnika. Ukupno će sadržavati 14 restorana, 17 barova, brojne zabavne sadržaje, wellness centar, kazalište i impresivan infinity bazen na krmenom dijelu.

Brod je projektiran za dvo-gorivni pogon, primarno koristeći ukapljeni prirodni plin (LNG), uz mogućnost rada na MGO. To je samo jedan dio šire slike — sustavi poput katalitičkih konvertera (Euro 6), parne turbine koja koristi otpadnu toplinu iz generatora te shore power priključak omogućit će brodu gotovo nultu emisiju tijekom boravka u lukama. To je značajno jer brodovi u lukama provode i do 40% svog ukupnog operativnog vremena.

Ceremoniji porinuća prisustvovali su predstavnici brodogradilišta i naručitelja, uključujući direktoricu TUI Cruisesa, Wybcke Meier, koja je istaknula važnost ulaganja u održivu tehnologiju.

Sve veći interes stranih brodara za arktičku rutu pod ruskom kontrolom

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Rusija predviđa značajan rast prometa duž svog arktičkog plovnog puta – Sjevernog morskog puta (NSR) – tijekom ovogodišnje ljetne sezone. Prema informacijama koje je objavio državni nuklearni koncern Rosatom, očekuje se čak 50 % više plovidbi stranih brodova nego prošle godine.

NSR je otvoren za plovidbu tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, od 1. srpnja do 30. studenog, kada se led povlači ili znatno stanji. Do 27. svibnja, Rosatom je zaprimio čak 196 zahtjeva za dozvolu plovidbe, uključujući i brodove pod stranim zastavama, navodi The Maritime Executive.

Većina prometa činit će LNG tankeri koji prevoze ukapljeni prirodni plin iz velikih ruskih projekata u Arktiku, poput Yamal LNG i Arctic LNG 2. Oko 30 LNG brodova već je dobilo dozvolu za prolazak, iako su najmanje pet njih povezani sa sankcioniranim flotama, prema registru koji vodi Uprava NSR-a pod Rosatomom.

U pozadini tog rasta leži i sve aktivnija tzv. shadow fleet – flota brodova koja zaobilazi zapadne sankcije izvozeći rusku naftu i plin. Dok se takvi brodovi smatraju sigurnosnim rizikom u Baltičkom moru, gdje su zabilježene sabotaže podmorske infrastrukture, očekuje se da će neki od njih tijekom ljeta koristiti i NSR.

Rusija ističe da je NSR kraći od rute kroz Sueski kanal i može značajno skratiti vrijeme plovidbe između Europe i Azije. No da bi ruta postala ozbiljna alternativa, potrebno je dodatno ulaganje u flotu ledolomaca i lučku infrastrukturu.

Prošle godine kroz NSR je prošlo rekordnih 38 milijuna tona tereta, što je porast u odnosu na 35 milijuna tona iz 2023.