O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 103

Shell preuzima većinski udio na Bonga naftnom polju u Nigeriji

0
Foto: Evgeniy Prozorov/Marinetraffic

Shell će do kraja 2025. godine postati većinski vlasnik udjela u naftnom polju Bonga u dubokim vodama Nigerije, nakon što je s TotalEnergiesom dogovorio otkup njihovog 12,5-postotnog udjela za 510 milijuna američkih dolara.

Prema uvjetima sporazuma, Shell Nigeria Exploration and Production Company (SNEPCo) preuzet će cjelokupni udio TotalEnergies EP Nigeria (TEPNG) u okviru proizvodnog dijeljenja (PSC) na naftnoj koncesiji OML 118, gdje se nalazi polje Bonga, piše Offshore Energy.

Nakon zatvaranja transakcije – koje još ovisi o regulatornim odobrenjima – Shell će povećati svoj udio s 55 % na 67,5 %, dok će ostali partneri Esso (20 %) i Nigerian Agip Exploration (12,5 %) zadržati svoje udjele.

Bonga je jedno od prvih dubokovodnih naftnih polja Nigerije, smješteno na više od 1.000 metara dubine, a proizvodnja je započela 2005. godine. Kapacitet eksploatacije doseže 225.000 barela nafte dnevno, a 2023. godine je obilježeno ispumpavanje milijarditog barela.

Ova akvizicija dio je Shellove šire strategije rasta u segmentu dubokovodne proizvodnje, kojom tvrtka želi osigurati održivu dnevnu proizvodnju tekućih goriva na razini od 1,4 milijuna barela do 2030. godine.

S druge strane, TotalEnergies nastavlja s takozvanim “high-grade” pristupom u restrukturiranju svog portfelja, fokusirajući se na plinske projekte i offshore operacije s nižim emisijama i tehničkim troškovima. Tvrtka ističe razvoj projekta Ubeta, koji bi trebao osigurati dugoročnu opskrbu plinom za kompleks Nigeria LNG.

Značajan korak Shell-a u prosincu 2024. bio je i donošenje konačne investicijske odluke za Bonga North – podmorski projekt koji će se povezati s postojećom FPSO jedinicom na polju Bonga.

Dodijeljeno više od 14 milijuna eura za rekonstrukciju luke Rab

0
Foto: MMPI

Potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcija luke Rab (faza 1 – dio 2) i pristupne ceste“ održano je u srijedu, 28. svibnja 2025. godine u Gradu Rabu.

Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Županijske lučke uprave Rab Nenad Debelić i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić, piše MMPI.

Riječ je o projektu ukupne vrijednosti veće od 14,3 milijuna eura koji će se sufinancirati sredstvima Europske unije, a odnosi se na unaprjeđenje infrastrukture luke Rab kroz rekonstrukciju obale (faza 1 – dio 2), čime će se osigurati nužna zaštita akvatorija unutar lučkog područja luke. Dodatno, osigurat će se 100 novih komunalnih vezova za korištenje lokalnog stanovništva, a rekonstrukcijom prometnica osigurat će se funkcionalni pristup i korištenje luke. Cilj projekta je osiguravanje sigurnosti plovidbe i prihvata plovila u luci Rab, zaštita imovine luke i korisnika, osiguravanje funkcionalnog pristupa luci te dostatnog kapaciteta komunalnih vezova.

„Realizacijom ovog projekta Rab piše svoju noviju povijest“, rekao je uvodno  potpredsjednik Vlade i ministar Butković, naglasivši kako je diljem hrvatske obale u tijeku veliki investicijski ciklus u luke koji je veći od 500 milijuna eura i to najviše zahvaljujući europskim sredstvima koja idu preko Ministarstva, ali i nacionalnim sredstvima. „Obnova luka, riva, to je nešto što svi pozdravljaju i nešto što nama koji živimo na moru, koji smo okrenuti moru, turizmu, znači jako puno“, rekao je Butković i dodao kako nakon današnjeg potpisa ugovora ide natječaj koji će provesti Lučka uprava. Također je rekao kako bez europskih sredstva teško možemo realizirati ovako velike projekte te da je dobro što u novoj omotnici imamo još dodatnih sredstava, što će biti prilika i za nova potpisivanja i nove projekte.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Rab Debelić rekao je kako je ovo jedan vrlo veliki i značajan događaj, ne samo za Županijsku lučku upravu Rab nego i za cijeli otok. „Na neki način nastavljamo jednu priču koja je započela negdje 2020. godine kada smo sustavno i ciljano sa poprilično značajnim sredstvima krenuli u realizaciju kompletne rekonstrukcije luke Rab“, istaknuo je te podsjetio kako su te godine započeli s rekonstrukcijom glavnog zaštitnog lukobrana Pumpurele, a prošle godine je završen jedan vrlo veliki projekt – izgradnja sekundarnog lukobrana koji je bio primarno za zaštitu tu luke. Ravnatelj Debelić zahvalio je Ministarstvu, ministru i SAFU-u na, kako je rekao, pomoći i prepoznavanju projekta „koliko je važan za otok, koliko nam unaprjeđuje zaštitu luke, ali i koliko razvijamo daljnju vezu našeg otoka sa ostalim otocima i sa kopnom“, izjavio je ravnatelj Debelić.

„Ovo je stvarno velik projekt koji će promijeniti vizuru ove luke i ove šetnice i stvarno mislim da će građani Raba uživati u tome. Mi smo ponosni što ćemo ovaj projekt provoditi i uvjeren sam da će završiti uspješno zajedno u partnerstvu sa nama“, izjavio je ravnatelj SAFU-a Jelić te je čestitao svima na projektu.

„Ja sam zaista i kao Rabljanin i kao gradonačelnik, otočanin ovoga prekrasnog otoka danas posebno zadovoljan. Zahvaljujem apsolutno svima koji su u tome sudjelovali da doprinesu da možemo započeti sa realizacijom ovako vrijednog projekta“, istaknuo je gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić. „Ovo je projekat za kojeg se živi, ovo je projekat kojim se pokazuje na koji način, barem ja dok sam ovdje zajedno s vama i našim sugrađanima, želimo raditi i funkcionirati na ovom otoku i u ovom gradu“; zaključio je rapski gradonačelnik.

NCL Salten odsukan nakon što je drugi časnik zaspao na straži – slijedi istraga

0
Foto: Screenshot/X

Norveški kontejnerski brod NCL Salten, koji je prošli tjedan privukao pažnju nakon što se nasukao na obalu pored privatne kuće, uspješno je odsukan i otegljen u luku Orkanger radi inspekcije.

Akcija odsukavanja provedena je 27. svibnja ujutro i trajala je samo 30 minuta. Pripreme su uključivale uklanjanje kontejnera s pramčanog dijela tijekom prethodna dva dana kako bi se smanjio gaz broda. Nakon podizanja s obale, brod je pregledan podvodno te otegljen u Orkanger uz pratnju norveške obalne straže i specijaliziranih plovila za sprječavanje onečišćenja, piše The Maritime Executive.

Iz Norwegian Container Line (NCL), kompanije koja čarterira brod, ističu da su zadovoljni što je operacija prošla bez dodatnih oštećenja i rizika za okoliš. “Vrlo ozbiljno shvaćamo ovaj incident i nastavit ćemo internu istragu,” poručili su iz NCL-a, dodavši kako će surađivati s policijom i nadležnim tijelima.

Foto: Screenshot/X

Podsjetimo, brod se nasukao 22. svibnja oko 05:00 sati ujutro, a jedina osoba na mostu bio je drugi časnik – 30-godišnji Ukrajinac koji je kasnije priznao da je zaspao tijekom straže. Istražitelji sada ispituju okolnosti smjene, satnicu odmora te ispravnost sustava alarma, za koji časnik tvrdi da nije reagirao prije nasukavanja.

Kapetan broda nije bio prisutan na mostu u trenutku incidenta, no policija će ga ispitati kao dio šire istrage o organizaciji rada na brodu. Iako ozljeda nije bilo, nasukavanje je uzrokovalo manja oštećenja pramca i balastnih tankova. Lokalni stanovnici evakuirani su iz mjera predostrožnosti.

DNV, kao predstavnik zastave broda (Cipar), sudjeluje u tehničkom nadzoru istrage, dok će se svi kontejneri s broda iskrcati u Orkangeru prije daljnje procjene štete i plovidbene ispravnosti.

Nagli rast registra doveo Cook Islands u središte skandala sa sankcioniranim brodovima

0
Foto: Wikimedia commons

Cook Islands, otočna država poznata po svom rastućem registru brodova, suočava se s ozbiljnim međunarodnim pritiscima nakon što su uklonjene iz informacijske baze Registry Information Sharing Compact (RISC), ključne platforme za borbu protiv plovila povezanih sa sankcijama.

U samo nekoliko godina, Cook Islands razvile su svoj otvoreni brodarski registar, kojim upravlja privatna tvrtka Maritime Cook Islands (MCI) iz Rarotonge. Cilj je ambiciozan – doseći 1 % svjetske tonaže do početka 2030-ih. No, izniman rast, osobito tijekom 2024., izazvao je zabrinutost kod susjeda Novog Zelanda i drugih međunarodnih partnera, navodi The Maritime Executive.

Posebno je problematičan velik broj starijih tankera koji su registrirani upravo u tom razdoblju. Takvi brodovi često se koriste unutar tzv. “flote iz sjene” – mreže brodova koji mijenjaju imena i zastave kako bi zaobišli međunarodne sankcije, osobito one povezane s ruskim naftnim izvozom.

Novozelandsko Ministarstvo vanjskih poslova već je u studenom 2024. uputilo ozbiljne primjedbe tijekom sigurnosnih razgovora, upozorivši na sve veći broj spornih i potencijalno sankcioniranih brodova pod zastavom Cook Islandsa. Budući da su Cook Islands i Novi Zeland povezani sporazumom o slobodnom udruživanju, reputacijski rizik prelazi nacionalne okvire.

Početkom svibnja 2025., Maritime Cook Islands saznaje da im je onemogućen pristup bazi RISC, koju koriste mnoge vodeće zastave poput Paname i Marshallovih otoka. RISC pomaže administratorima registara da identificiraju i spriječe uključivanje sankcioniranih plovila.

Iz MCI-ja tvrde da nisu dobili nikakvo obrazloženje, osim nejasne naznake o mogućem kršenju uvjeta korištenja baze. Unatoč višestrukim pokušajima kontaktiranja članica RISC-a 8., 13. i 21. svibnja, odgovor nisu primili.

“U potpunosti nam je nejasno koje smo to uvjete mogli prekršiti,” poručuju iz MCI-ja za Radio New Zealand.

Ovaj slučaj naglašava sve veći međunarodni fokus na odgovornost registara, osobito onih manjih država koje se oslanjaju na outsourcing i brzi rast flote. Za Cook Islands, reputacijski izazov dolazi u trenutku kada traže veći udio u globalnom pomorskom tržištu – ali bi zbog sumnjivih brodova mogli izgubiti kredibilitet kod glavnih aktera industrije.

ICCT upozorava: EU brodovi značajno doprinose zagađenju Arktika

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Nova analiza pokazuje da su brodovi povezani s europskom trgovinom, bez obzira na zastavu pod kojom plove, među glavnim zagađivačima Arktika crnim ugljikom

Prema najnovijem izvješću Međunarodnog vijeća za čist prijevoz (ICCT), emisije crnog ugljika (BC) u Arktiku gotovo su se udvostručile između 2015. i 2021. godine. Glavni razlog za to je povećani broj brodova koji, iako nisu pod zastavama EU-a, redovito plove prema i iz EU luka.

Studija pod nazivom „Black carbon and CO2 emissions from EU-regulated shipping in the Arctic“ otkriva da brodovi koji posluju u kontekstu EU trgovine značajno doprinose emisijama stakleničkih plinova i crnog ugljika – snažnog klimatskog zagađivača posebno štetnog za osjetljivi arktički okoliš, piše Safety4Sea.

Ključni nalazi studije:

  • U 2021. godini, EU-regulirani brodovi odgovorni su za 44% emisija BC-a i 60% CO₂ u geografskom Arktiku (iznad 59°N), iako su EU-zastavom označeni brodovi činili tek 20% BC-a i 23% CO₂.
  • U IMO-definiranom Arktiku, crni ugljik je porastao sa 193 tona (2015.) na 413 tona (2021.).
  • Najveći potrošači goriva po masi u Arktiku su brodovi pod norveškom i ruskom zastavom.
  • Najveći udio emisija dolazi od ribarskih brodova te brodova iznad 5.000 GT, uključujući bulk carriera, tankere i general cargo brodove.
Foto:ICCT

Regulativa kaska za realnošću

EU dosad u svom MRV sustavu (Monitoring, Reporting, Verification) bilježi emisije CO₂, CH₄ i N₂O, ali ne i crni ugljik. Također, u europskim zakonodavnim paketima kao što su FuelEU Maritime i ETS sustav, BC nije uključen kao štetni zagađivač.

ICCT predlaže uvođenje sljedećih mjera:

  • Uvrštavanje BC emisija u EU MRV sustav
  • Korištenje destiliranih goriva umjesto rezidualnih može smanjiti BC emisije za 50–80%
  • Ugradnja dizelskih filtera čestica može dodatno smanjiti emisije crnog ugljika i do 29%

Unatoč krizi u Crevenom moru, kontejnerski brodari ostvarili 9,9 mlrd USD dobiti u prvom kvartalu

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

U prvom kvartalu 2025. godine globalna kontejnerska brodarska industrija ostvarila je neto dobit od 9,9 milijardi američkih dolara, pokazuju najnoviji financijski rezultati.

Ova brojka predstavlja pad od 36,4 % u odnosu na prethodni kvartal kada je industrija ostvarila 15,6 milijardi dolara, no u usporedbi s prvim kvartalom 2024. dobit je gotovo udvostručena – tada je iznosila 5,4 milijarde USD, piše gCaptain.

Glavni razlog nestabilnosti u zaradi bio je nastavak posljedica krize u Crvenom moru. Rerutiranja brodova oko Rta dobre nade, umjesto kroz Sueski kanal, smanjila su globalni kapacitet kontejnerskog prijevoza za otprilike 8 %. Posebno je pogođena Azija–Europa ruta koja nosi oko 25 % svjetskog prometa kontejnerima, što je utjecalo na cijene.

Usprkos izazovima, kontejnerski volumen nastavio je rasti. U prvom tromjesečju 2025. zabilježen je porast od 4,5 % u odnosu na isto razdoblje lani, uz prethodne kvartalne stope rasta između 4,6 % i 7,7 %.

Analiza također ističe da je industrija doživjela ogroman zaokret nakon pandemije. U razdoblju 2016.–2019. sektor je bilježio kumulativni gubitak od 8,5 mlrd USD uz prihode od 681 mlrd, s negativnom neto maržom od -1,3 %. U pet godina nakon toga, marže su narasle na povijesno visoke razine – između 8 % i 43 %, ovisno o godini.

Iako je dobit u Q1 2025. niža u odnosu na rekordne kvartale tijekom pandemije i vrhunca Red Sea krize, ona je i dalje viša nego bilo koje godine prije 2020. godine. Primjerice, neto marža od 12,5 % zabilježena u Q4 2024. višestruko nadmašuje marže iz pre-pandemijskog razdoblja.

Za nastavak godine, očekuje se daljnji pad zarade u drugom tromjesečju, dok su prognoze za drugu polovicu 2025. i dalje nesigurne.

Hapag-Lloyd i ONE naručuju više od 30 novih kontejneraša

0
Foto: Hapag Lloyd

Unatoč rekordnom broju brodova na knjizi narudžbi, brodovlasnici i dalje agresivno ulažu u nove kontejneraše

Ocean Network Express (ONE) i Hapag-Lloyd u završnoj su fazi dogovora o novim narudžbama kontejnerskih brodova u azijskim brodogradilištima, javljaju industrijski izvori. Riječ je o investicijama koje dodatno pune ionako rekordnu globalnu knjigu narudžbi, koja se približava 10 milijuna TEU kapaciteta, piše Splash247.

ONE, tvrtka sa sjedištem u Singapuru, ali u vlasništvu japanskih brodarskih divova, pregovara s južnokorejskim HD Hyundai brodogradilištem o narudžbi do dvanaest brodova kapaciteta 16.000 TEU. Očekuje se da će ukupna vrijednost ovog ugovora dosegnuti oko 2,6 milijardi dolara.

Istovremeno, njemački brodar Hapag-Lloyd vodi razgovore s više brodogradilišta o narudžbi do dvanaest brodova od 12.000 do 13.000 TEU te dodatnih osam jedinica kapaciteta 16.000 TEU.

Prema podacima analitičke kuće Alphaliner, Hapag-Lloyd je neugodno iznenađen “neprihvatljivo visokim” cijenama koje trenutno nude najveća južnokorejska brodogradilišta. Porast cijena dijelom je potaknut i najavom SAD-a da bi mogao povećati pristojbe za brodove povezane s kineskim interesima, što stvara dodatni pritisak na tržište.

U isto vrijeme, brodovlasnici i brodarske kompanije nastavljaju s narudžbama tzv. megamax brodova od 24.000 TEU, koji predstavljaju vrhunac današnje kontejnerske tehnologije. Alphaliner u svom tjednom izvještaju napominje kako “unatoč rekordnoj knjizi narudžbi, interes za nove gradnje ne jenjava.”

Ove narudžbe pokazuju da ključni igrači u kontejnerskom prijevozu žele dugoročno osigurati kapacitete, unatoč rastućim troškovima i nesigurnostima na globalnom tržištu. Uz to, brodovi koji se naručuju sve češće uključuju dizajnerske značajke koje zadovoljavaju strože ekološke standarde, uključujući opcije pogona na LNG i pripremljenost na buduća zelena goriva.

CMA CGM ulaže 600 milijuna dolara u novi kontejnerski terminal u Vijetnamu

0
Foto: Luka Hia Phong/Marinetraffic

Ulaganje u novi terminal Lach Huyen omogućit će CMA CGM-u da dugoročno osigura kapacitete u jednoj od najbrže rastućih industrijskih regija jugoistočne Azije.

Francuski brodarski div CMA CGM potpisao je partnerstvo sa Saigon Newport Corporation za izgradnju novog kontejnerskog terminala u luci Hai Phong, strateški smještenoj blizu kineske granice. Ova investicija vrijedna 600 milijuna dolara označava prvo ulaganje CMA CGM-a u sjeverni Vijetnam i dolazi kao odgovor na rastuće potrebe industrije i logistike u regiji, navodi The Maritime Executive.

Terminal će obuhvaćati faze dizajna, izgradnje i operativnog upravljanja Lach Huyen terminalima 7 i 8, s predviđenim kapacitetom od 1,9 milijuna TEU-a godišnje. Otvorenje se planira za 2028. godinu, a projekt će omogućiti prihvat većih kontejnerskih brodova i dodatno osnažiti logističku povezanost sjevernog Vijetnama s globalnim lancima opskrbe.

Luka Hai Phong, čiji korijeni sežu do 1874. godine, posljednjih godina doživljava snažan razvoj. U travnju je otvoren novi vez broj 4, dugačak 375 metara, koji može primati brodove do 100.000 DWT-a, odnosno oko 8.000 TEU-a. Osim kontejnerskog veza, izgrađena je i pristanišna infrastruktura za barže i tegljače, čime se znatno povećava operativni kapacitet luke.

CMA CGM je prisutan u Vijetnamu još od 1989. godine i trenutno upravlja s 29 tjednih linija koje povezuju sedam vijetnamskih luka. Već sudjeluje u terminalima Gemalink i VICT na jugu zemlje, a ovom investicijom osigurava dugoročnu poziciju i na sjeveru – regiji koja se sve više profilira kao logističko i proizvodno središte jugoistočne Azije.

Ovaj potez također se promatra u kontekstu globalnih trgovinskih pomaka, gdje Vijetnam nastoji povećati svoj izvoz, osobito prema SAD-u, u okviru pokušaja diversifikacije lanaca opskrbe i smanjenja ovisnosti o kineskoj robi.

Katar gradi flotu: Nova LNG serija u suradnji Nakilata i QatarEnergyja

0
Foto: Youtube screenshot

U brodogradilištu HD Hyundai Heavy Industries u Južnoj Koreji započela je izgradnja novog LNG broda za katarski Nakilat, rezanjem prvog čelika čime je službeno obilježen početak projekta. Novi brod kapaciteta 174.000 cbm bit će jedan od ukupno 17 brodova u seriji, a svi će ploviti u dugoročnom najmu za QatarEnergy.

Premda će brodove operativno voditi QatarEnergy, vlasništvo ostaje u rukama Nakilata, vodeće katarske kompanije za pomorski transport ukapljenog prirodnog plina (LNG). Suradnja Nakilata i QatarEnergy dodatno je učvršćena još u veljači 2024., kada su sklopljeni ugovori o dugoročnom najmu i upravljanju s ukupno 25 LNG brodova standardne veličine, navodi Baird Maritime.

„Ovi novi brodovi predstavljaju najnoviju generaciju LNG flote. Opremljeni su najnaprednijim tehničkim rješenjima i projektirani prema najvišim standardima sigurnosti, učinkovitosti i održivosti,“ poručili su iz Nakilata.

Izgradnja brodova strateški je dio šireg plana kojim se Katarska LNG industrija priprema za rastuću globalnu potražnju. Nakilat, sa svojom sve većom flotom, želi ojačati poziciju jednog od ključnih globalnih igrača u prijevozu plina.

Osim novogradnje u HD Hyundai Heavy Industries, još osam LNG brodova u vlasništvu Nakilata već je u gradnji u drugom velikom korejskom brodogradilištu – Hanwha Ocean. Svi brodovi u seriji imat će jednak kapacitet od 174.000 cbm i uvest će dodatne standarde u pogledu emisija i energetske učinkovitosti.

Jadrolinija ponovno uz ‘Trag u beskraju’ – posebna brzobrodska linija za koncert u Veloj Luci

0
Foto: Jadrolinija

Jadrolinija i ove godine s ponosom pruža podršku otočanima te svim ljubiteljima glazbe koji žele prisustvovati jednom od najvećih glazbenih događaja na Jadranu – koncertu „Trag u beskraju“ u čast Oliveru Dragojeviću.

Povodom ovog događaja, uvodi se izvanredna komercijalna brzobrodska linija Split – Vela Luka – Split:

Polazak iz Splita: 29. srpnja 2025. u 17:30, dolazak u Vela Luku u 19:30
Povratak iz Vela Luke: 30. srpnja 2025. u 01:00, dolazak u Split u 03:00

Cijena karte u jednom smjeru iznosi 30,00 €. Karte za navedene linije su u prodaji te ih možete kupiti online, putem web stranice ili mobilne aplikacije Jadrolinije, te na prodajnim mjestima.

Ove godine obilježava se sedma godišnjica odlaska Olivera Dragojevića, a njegova glazbena baština i dalje snažno živi kroz sve one čije je živote dirnula – i nastavlja dirati iznova, svakim stihom i notom. Manifestacija Trag u beskraju posebno je slavlje te baštine – spoj mora, glazbe i emocija, u čast velikom glazbeniku čije note i dalje plove Jadranom.