O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 104

Tankerska “flota iz sjene” pod vojnom zaštitom: ruski odgovor na europske sankcije

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Napetosti na Baltiku rastu nakon što je Finska potvrdila da ruska mornarica pruža zaštitu tankerima iz tzv. flote iz sjene – mreže brodova koja zaobilazi međunarodne sankcije i plovi pod sumnjivim registracijama.

Finski ministar obrane Antti Häkkänen upozorio je da je riječ o “neviđenoj praksi”, naglasivši da ruske oružane snage sada aktivno prate i štite te brodove u uskom dijelu Finskog zaljeva, navodi The Maritime Executive.

Uz to, 23. svibnja zabilježeno je i moguće narušavanje finskog zračnog prostora od strane ruskih vojnih zrakoplova, što se dodatno istražuje. Incident se poklopio s pokušajem Estonije da izvrši inspekciju nad jednim od tankera iz flote iz sjene, koji je odbio zaustaviti se, dok je ruski borbeni avion ušao u estonski zračni prostor – vjerojatno kao odgovor na pokušaj inspekcije.

Tanker oko kojeg se sve vrtjelo, nosivosti 105.000 DWT, promijenio je ime tri puta ove godine. Nakon što je u siječnju plovio kao Argent, preimenovan je u Jaguar, a sada je registriran kao Blint pod zastavom Komora. Brod je posljednji put viđen kako napušta ruski naftni terminal u Primorsku 25. svibnja.

Europska unija je nedavno uvela pravila koja omogućuju inspekcije brodova i bez pristajanja u luci, što je izazvalo oštre reakcije Moskve. Kremlj je estonske poteze nazvao “baltičkim gusarstvom”, a Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je kako će Rusija “upotrijebiti sva sredstva” za obranu svojih brodova.

Estonija ostaje pri stavu da ima zakonsku osnovu za postupke inspekcije, tvrdeći da brodovi iz flote iz sjene često plove bez valjanog osiguranja i u tehnički lošem stanju, što predstavlja prijetnju i pomorskoj sigurnosti i okolišu regije.

Ova nova taktika Moskve – uključivanje vojne zaštite – označava ozbiljnu eskalaciju i dodatno polarizira odnose između Rusije i NATO saveznika na Baltiku.

Manje inspekcija, ali i dalje ozbiljne nepravilnosti: Objavljeno izvješće Indian Ocean MoU za 2024

0
Foto: Safety4Sea

Iako je broj inspekcija smanjen, više od 2.700 brodova je imalo nedostatke, a sigurnosna oprema ostaje glavni uzrok zadržavanja.

Indian Ocean Memorandum of Understanding (MoU) objavio je godišnje izvješće o PSC kontrolama za 2024. godinu, prema kojem je u regiji provedeno ukupno 5.334 inspekcija. U čak 2.758 slučajeva utvrđeni su nedostaci, a sveukupno je zabilježeno 11.999 manjkavosti.

Zbog ozbiljnih nedostataka, 225 brodova je zadržano i nisu smjeli napustiti luku dok problemi nisu otklonjeni. Stopa zadržavanja iznosila je 4,22%, što je neznatno manje u odnosu na 2023. godinu (4,27%). Također, ukupan broj inspekcija smanjen je za 8,45% u usporedbi s prethodnom godinom, piše Safety4Sea.

Koji brodovi su najčešće pregledavani?

Najviše su pregledavani brodovi za rasuti teret (bulk carriers) – njih 2.700. Kod njih su zabilježeni 1.258 inspekcija s nedostacima i čak 5.370 pojedinačnih nedostataka, uz 107 zadržavanja.

Slijede tankeri za prijevoz kemikalija sa 299 inspekcija, 130 inspekcija s nedostacima i 520 ukupnih manjkavosti. Kod njih je zabilježeno 8 zadržavanja.

Kontejnerski brodovi su imali 747 inspekcija, pri čemu je 390 brodova imalo nepravilnosti, a ukupno je utvrđeno 1.679 nedostataka. U ovoj kategoriji zadržano je 31 brod.

Najčešći problemi: protupožarna zaštita i oprema za spašavanje

Najviše nedostataka odnosilo se na protupožarnu sigurnost – 1.831 slučaj, što čini 15,26% svih zabilježenih nepravilnosti. Odmah nakon toga slijedi oprema za spašavanje s 1.019 manjkavosti (8,49%), dok je u kategoriji dokumenata i certifikata zabilježeno 371 nedostatak (3,09%).

Prosječan broj nedostataka po inspekciji iznosio je 2,24, što je blagi pad u odnosu na 2,3 iz 2023. godine.

Izvor: Indian Ocean MoU

Njemačka otvara treći LNG terminal – strateški potez za sigurnu budućnost

0
Foto: Bernd Bolscher/Marinetraffic

Njemačka je dodatno učvrstila svoju energetsku strategiju otvaranjem trećeg LNG terminala, Wilhelmshaven 2, kojim upravlja državna tvrtka Deutsche Energy Terminal (DET). Terminal se temelji na plutajućoj jedinici za regasifikaciju (FSRU) nazvanoj Excelsior, dugoj 277 metara, koja je usidrena uz obalu Sjevernog mora i u vlasništvu američke tvrtke Excelerate Energy.

Riječ je o drugom LNG terminalu u Wilhelmshavenu, a trećem na razini Njemačke, koji ima kapacitet regasifikacije do 4,6 milijardi kubičnih metara plina godišnje. To znači da može zadovoljiti potrebe grijanja za do 3,7 milijuna četveročlanih kućanstava. FSRU će već ove godine isporučiti do 1,9 milijardi kubika prirodnog plina u njemačku mrežu, piše Offshore Energy.

Projekt je realiziran u roku od dvije i pol godine, uključujući planiranje, dozvole i gradnju, što je upola kraće od standardnih LNG projekata. Projektni partneri bili su ENGIE Deutschland i Tree Energy Solutions (TES), dok je u izgradnji sudjelovala i grupa Gasfin.

Posebnost ovog terminala je i njegov položaj – otočni gat nalazi se 1,5 kilometara od kopna, usred jednog od najjačih morskih strujanja u Europi. Povezanost s kopnom osigurana je putem podvodnih cijevi i kablova za ekološki prihvatljiv prijenos plina, podataka i električne energije.

Uz to, Excelsior je prvi FSRU u Europi na kojem se testira ultrazvučna metoda protiv obrastanja cijevi školjkama, što je važan korak za održavanje učinkovitosti sustava hlađenja.

Prema riječima direktora DET-a, dr. Petera Röttgena, cilj projekta je smanjenje ovisnosti o uvoznom plinu putem diversifikacije izvora i ruta. Ministarstvo gospodarstva naglašava kako će prirodni plin i dalje igrati važnu ulogu u energetskoj tranziciji dok se obnovljivi izvori ne razviju do pune zamjene fosilnih goriva.

DET trenutno upravlja s četiri LNG terminala na sjevernoj njemačkoj obali – Wilhelmshaven 1, Wilhelmshaven 2, Brunsbüttel i Stade.

Indija ulaže 10 milijardi dolara u izgradnju flote od 112 tankera

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Indijska vlada potvrdila je ambiciozan plan izgradnje više od 100 tankera u domaćim brodogradilištima tijekom sljedećih 15 godina, s ciljem smanjenja ovisnosti o inozemnim brodovima za prijevoz sirove nafte.

Projekt uključuje ulaganje od 850 milijardi rupija (oko 10 milijardi američkih dolara), a obuhvatit će izgradnju ukupno 112 brodova do 2040. godine. Prva faza predviđa gradnju 79 tankera. Očekuje se da će prvih deset narudžbi biti potvrđeno već ovog mjeseca, a bit će djelomično financirane putem dugoročnih charter ugovora, navodi Baird Maritime.

Trenutno, samo pet posto indijske tankerske flote čine brodovi iz domaće proizvodnje. Cilj je da ta brojka poraste na sedam posto do 2030. godine, a dugoročno na čak 69 posto do 2047. godine.

Indija je treći najveći svjetski uvoznik sirove nafte, a oko 90 posto svojih potreba pokriva korištenjem stranih brodova. Time postaje ranjiva na vanjske utjecaje, uključujući geopolitiku i poremećaje u lancima opskrbe.

Prema službenim podacima, najviše nafte Indija uvozi iz Rusije, a zatim slijede Irak, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ovisnost o uvozu potaknula je vlasti da strateški ulažu u flotu kojom će imati veću kontrolu nad ključnim lancem opskrbe – pomorskim transportom.

Ovaj plan također znači snažan poticaj za indijsku brodogradnju i pomorski sektor, koji bi mogao doživjeti novi val zapošljavanja i rasta. Povećanje domaće proizvodnje brodova moglo bi dugoročno smanjiti troškove prijevoza i povećati fleksibilnost indijskog energetskog sektora.

Ako se dinamika izgradnje održi prema planu, ova flota mogla bi znatno promijeniti sliku globalne tankerske industrije u idućim desetljećima.

(VIDEO) Drugi časnik zaspao na mostu – brod završio pred vikendicom u Norveškoj

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajinski drugi časnik s kontejnerskog broda NCL Salten optužen je za nemarno upravljanje brodom, nakon što se brod nasukao svega nekoliko metara od kuće u norveškom mjestu Byneset kod Trondheima. Nesreća se dogodila rano ujutro, u četvrtak 22. svibnja, oko 05:30 sati.

Prema priopćenju norveških vlasti, časnik je priznao da je zaspao na straži, dok je brod plovio prema luci Orkanger. U tom trenutku na brodu se nalazilo 16 članova posade, nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta svedena je na oštećenje sustava grijanja u obližnjoj kući, navodi Splash247.

Kontejnerski brod zaustavio se svega nekoliko metara od kuće na norveškom fjordu (Trondheim Rescue Company)

NCL Salten je brod duljine 135 metara koji služi kao feeder kontejneraš. Tijekom prethodna 24 sata obavio je tri pristajanja, što dodatno pojačava sumnje u nepoštivanje propisa o odmoru i pravilnu organizaciju smjena na plovidbi.

Norveška obalna uprava vodi operaciju izvlačenja broda, koji se još uvijek nalazi nasukan uz obalu. U istragu su uključeni Norveška pomorska uprava i lokalna policija, a fokus je stavljen na provjeru evidencije smjena i potencijalnih prekomjernih radnih sati.

Ovaj slučaj dodatno je naglasio rizike povezane s umorom na brodu, posebice kod kratkih obalnih ruta s učestalim pristajanjima. Norveška pomorska uprava već je ranije upozoravala na važnost pridržavanja propisa o radnim satima i pravilnom organiziranju straže.

Incident je, srećom, prošao bez ljudskih žrtava, no mogao je imati daleko ozbiljnije posljedice, s obzirom na blizinu kuća i prometnost područja u kojem se dogodio.

Sigurnija luka za američke dolare – Tri razloga zašto ulagati u fond Erste Money Market USD

0
Foto: Promo

Erste Money Market USD novčani fond odličan je izbor ako imate prihode ili ušteđevinu u američkim dolarima, a želite ih uložiti na kraće ili duže razdoblje. Erste Money Market USD jedini je novčani investicijski fond u Hrvatskoj za ulaganja u američkim dolarima. 

Fond ulaže u instrumente tržišta novca, s posebnim fokusom na trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te dolarske depozite kod najvećih hrvatskih banaka,  a sukladno Prospektu i odobrenju HANFA-e, do 100%  imovine Fonda može se uložiti u imovinu koje izdaju ili za koje jamči središnje tijelo ili središnja banka Sjedinjenih Američkih Država.

Četiri glavne prednosti ovog fonda

  1. Nema ulazne i izlazne naknade – obavljajte transakcije svakodnevno bez ulaznih i izlaznih naknada.
  2. Visoka stabilnost i nizak rizik – ulaganje pretežito u trezorske zapise SAD-a  sa niskom volatilnošću cijene udjela fonda zbog čega fond ima oznaku najniže razine rizika 1.
  3. Nema konverzija valute – ušteđevinu i prihode u američkim dolarima možete ulagati izravno, bez nepotrebnih gubitaka na naknadama i tečajnim razlikama. 
  4. Nema poreza na kapitalnu dobit – ako je ulaganje duže od dvije godine.

Ukratko, ovaj fond vam omogućuje ulaganje uz kontinuirani rast vrijednosti uloženog novca – i to uz minimalne oscilacije i rizik. Detalje o ostvarenim povijesnim prinosima možete vidjeti na Internet stranci fonda (ERSTE MONEY MARKET USD), pri čemu je važno napomenuti da prinos ostvaren u proteklom razdoblju ne predstavlja garanciju budućeg prinosa. Iako nije moguće precizno predvidjeti kretanje kamatnih stopa, budući prinos će najviše ovisiti o tome hoće li i koliko će Američka središnja banka dizati ili spuštati svoju referentnu kamatnu stopu.

Kako možete ulagati?

Zahtjev za izdavanje udjela možete podnijeti putem online bankarstva George ili u bilo kojoj poslovnici Erste banke, a sve detalje o poslovanju, rezultatima, ostvarenim povijesnim prinosima i povezanim rizicima možete vidjeti na web stranici fonda.

Minimalni iznos ulaganja u fond je 50 USD, a preporučena duljina ulaganja je šest mjeseci ili na dulje razdoblje. Otkup udjela moguć je već nakon samo jednog dana

Zbog svega naprijed navedenog, ovaj je fond jedinstvena prilika za sve one koji žele iskoristiti prihode u dolarima i potencijalno ostvariti stabilan prinos uz minimalan rizik.

Rizici ulaganja: fond nije osigurano ulaganje; ulaganje u fond razlikuje se od ulaganja u depozite i glavnica uložena u fond može fluktuirati; fond se ne oslanja na vanjsku potporu kojom se jamči likvidnost fonda ili stabiliziranje NAV-a po udjelu; troškovi su u valuti USD, a mogu se povećati ili smanjiti zbog fluktuacija deviznog tečaja; rizik gubitka glavnice snosi ulagatelj.

Ova publikacija je promidžbeni sadržaj. Društvo poziva zainteresirane ulagatelje da prije donošenja eventualne odluke o ulaganju pozorno pročitaju Prospekt i Pravila fonda kao i Dokument s ključnim informacijama, da bi se informirali o uvjetima, obilježjima i rizicima ulaganja. Navedeni dokumenti dostupni su na internetskoj stranici www.erste-am.hr. Više informacija o fondu možete dobiti u bilo kojoj poslovnici Erste banke.


Kontejnerski promet u Rijeci porastao za 45% – investicije donose rezultate

0
Foto: Lučka Uprava Rijeka

U prva tri mjeseca 2025. promet u riječkoj luci narastao je za 16,4%, dosegnuvši 1,1 milijun tona. Ključan doprinos dali su kontejneri i tekući tereti, dok su rasuti i generalni tereti u blagom padu.

Kontejnerski terminal AGCT na Brajdici, pod upravom filipinskog ICTSI-ja, zabilježio je rast od 33% u prvom kvartalu, odnosno 28% do kraja travnja – ukupno 115.999 TEU-a. Očekuje se da će godišnji promet premašiti 400.000 TEU-a, piše Novi List.

Uprava Luke Rijeka posebno ističe rast vlastitog kontejnerskog prometa izvan AGCT-a, koji je skočio za čak 45%. Povećanje se pripisuje investicijama u pozadinske kapacitete – posebno na terminalu Škrljevo, gdje se kontejneri pune, prazne, popravljaju i skladište. U završnoj je fazi plato za skladištenje praznih kontejnera vrijedan 5,7 milijuna eura.

Istovremeno, JANAF-ov terminal u Omišlju bilježi skok prometa od 98% u usporedbi s prošlom godinom, premda uprava ističe da su takve oscilacije dio sezonskih fluktuacija i da će se promet do kraja godine vjerojatno stabilizirati.

Na LNG terminalu u Omišlju u četiri mjeseca prekrcano je 589 tisuća tona, a iako je promet na razini lanjskog, očekuje se rast po dovršetku projekta udvostručenja kapaciteta na jesen.

Pad prometa zabilježen je u Pločama – čak 43%, uslijed prekida željezničkog prometa prema BiH u siječnju. U Rijeci je pad najizraženiji kod rasutih i generalnih tereta, ali ublažen zbog jakog kontejnerskog segmenta.

Na kraju, promet na terminalu za tekuće terete Ine iznosi 576 tisuća tona, a prvi se put evidentira kao dio ukupnog tereta riječke luke.

Američka obalna straža objavila snimku implozije podmornice Titan

0
Foto: Screenshot/X

Snimka potvrđuje da je zvuk “eksplozije” koji se tada čuo zapravo bio trenutak kad je Titan implodirao pod pritiskom dubine.

Američka obalna straža (USCG) objavila je dosad neviđenu snimku koja prikazuje ključne trenutke kobnog zarona podmornice Titan, koja je u lipnju 2023. nestala tijekom ekspedicije prema olupini Titanica, piše gCaptain.

Video materijal, koji je sada dio dokaza pred Mornaričkim istražnim odborom SAD-a, prikazuje Wendy Rush i Garyja Fossa kako nadziru komunikaciju s podmornicom s broda za podršku Polar Prince. Snimka pokazuje trenutak kad gospođa Rush čuje neobičan “prasak”, koji je kasnije identificiran kao zvuk implozije Titana.

Implozija se dogodila otprilike 90 minuta nakon početka zarona, na dubini od oko 3.300 metara. Neposredno nakon tog zvuka, Wendy Rush je zaprimila poruku da je podmornica odbacila dva balasta, što je u prvi tren protumačeno kao rutinska operacija. Međutim, istraga je kasnije potvrdila da je poruka poslana u trenutku kada je podmornica već bila kritično oštećena.

Podsjetimo, u tragediji su smrtno stradali svi putnici podmornice: CEO OceanGatea Stockton Rush, zajedno s četvoricom klijenata koji su platili sudjelovanje u ovoj privatnoj ekspediciji.

Stručnjaci su godinama ranije upozoravali na sigurnosne manjkavosti Titana, posebno na eksperimentalni trup izrađen od karbonskih vlakana, koji nije bio certificiran za višekratne dubinske zarone. Nakon nesreće, OceanGate je došao pod snažan pritisak javnosti i industrije zbog upitnih sigurnosnih praksi i nepostojanja regulatornog nadzora.

Dvogodišnja istraga američke obalne straže predstavljena je u novom BBC-jevom dokumentarcu pod nazivom Implozija: Titanic Sub Disaster, koji dodatno razotkriva okolnosti ove mračne epizode u povijesti privatnih ekspedicija u dubokom moru.

Eksplozija u strojarnici bulkera Olivia: Teško ozlijeđena tri člana posade

0
Foto: TAIC/The Maritime Executive

Tri pomorca ozlijeđena su u eksploziji bojlera u strojarnici bulkera Olivia, dok je brod bio na vezu u luci Bluff, najjužnijoj komercijalnoj luci Novog Zelanda.

Prema informacijama koje je objavila Transport Accident Investigation Commission (TAIC), incident se dogodio 24. svibnja, dok se brod nalazio na vezu u South Portu, gdje je bio privezan od 22. travnja, nakon dolaska iz malezijske luke Bintulu. Brod je ukrcavao teret drvenih trupaca i planirao isploviti 29. svibnja, navodi The Maritime Executive.

Eksplozija se dogodila u strojarnici tijekom radova na brodskom bojleru, a TAIC je potvrdio da je došlo do tzv. “flashbacka” – naglog povratnog izgaranja koje je prouzročilo eksploziju. Troje članova posade zadobilo je ozljede, od kojih su dvije osobe u ozbiljnom stanju, a jedna s umjerenim ozljedama. Svi su zbrinuti od strane hitne pomoći St John Ambulance.

TAIC je pokrenuo službenu istragu, klasificirajući događaj kao “ozbiljnu pomorsku nesreću” u skladu s IMO-ovim Kodeksom o istragama pomorskih nesreća. Trenutno se provode očevid i prikupljanje tehničkih podataka s mjesta događaja.

Brod Olivia plovi pod malteškom zastavom, dug je 180 metara, a izgrađen je 2013. godine u kineskom brodogradilištu Nanyang Ship Engineering. South Port, gdje se nesreća dogodila, godišnje obradi preko 3,2 milijuna tona tereta i predstavlja ključnu luku za izvoz drva s južnog dijela Novog Zelanda.

Zastoj na tržištu LNG brodova tjera vlasnike na rezanje flote

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Skoro 60 LNG brodova trenutno je bez angažmana, pokazuju najnoviji podaci brodarskog analitičara Clarksons Research. Riječ je o jednom od najsnažnijih pokazatelja pada u ovom segmentu brodskog prijevoza.

Posebno je pogođena južnokorejska brodarska scena, gdje su brodovlasnici počeli povlačiti starije brodove iz prometa. U proteklom tjednu čak četiri LNG broda prodana su za reciklažu – svi stariji modeli izgrađeni oko 2000. godine, piše Splash247.

Među njima su i Hyundai Aquapia i Hyundai Technopia, oba kapaciteta 135.000 kubnih metara, prodani po cijeni od oko 565 dolara po toni prazne težine (ldt), što iznosi oko 19,2 milijuna dolara po brodu. Uz njih, Hyundai LNG Shipping prodao je i brodove HL Ras Laffan i HL Sur pod sličnim uvjetima. Sva četiri broda uskoro će biti rastavljena u rezalištima Južne Azije.

S ovom serijom brodova, broj LNG jedinica poslanih u rezališta u 2025. doseže sedam, ukupnog kapaciteta 830.000 kubika – što gotovo doseže brojku za cijelu 2024. godinu, kada ih je bilo osam.

Glavni razlog ovakvog trenda je rastući jaz između stare i nove tehnologije. Klasični brodovi na parnu turbinu više ne mogu pratiti operativne troškove i zahtjeve tržišta koje sve više favorizira energetski učinkovitije dvije-taktne ili TFDE (tri-fuel diesel electric) brodove.

Dok TFDE jedinice zarađuju tek oko 15.000 USD dnevno, napredniji brodovi dosežu oko 30.000 USD – i to su brojke ispod razine održivosti za mnoge brodare.

Takvi uvjeti pridonose nakupljanju brodova koji stoje – trenutno ih je gotovo 60 izvan službe. Dio njih, prema tržišnim izvorima, mogao bi uskoro slijediti starije modele prema rezalištima, što bi dodatno smanjilo globalnu LNG flotu.