O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 11

(VIDEO) Iranski udar na najveći LNG terminal na svijetu podigao cijene plina

0
Foto: Infracrveni podaci za Ras Laffan. Narančasta područja označavaju toplinske signale stare manje od tri sata (Foto: NASA7The Maritime Executive).

Iranski raketni napad na industrijski kompleks Ras Laffan u Kataru, gdje se nalazi najveći LNG terminal na svijetu, dodatno je zaoštrio ionako napetu situaciju na Bliskom istoku i izazvao ozbiljnu zabrinutost u globalnom shippingu i energetskom sektoru.

Prema informacijama kompanije QatarEnergy, postrojenja su pretrpjela značajna oštećenja, dok se stvarni opseg štete još uvijek procjenjuje. Na dostupnim snimkama s terena vidljiva su najmanje dva požara unutar kompleksa, što potvrđuju i satelitski podaci o toplinskim anomalijama, navodi The Maritime Executive.

Ras Laffan nije samo LNG terminal – riječ je o ključnom energetskom hubu koji uključuje postrojenja za ukapljivanje plina, separaciju tekućih plinskih komponenti, kao i pogone za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Upravo LNG proizvodne linije predstavljaju kritičnu infrastrukturu jer omogućuju izvoz ukapljenog plina prema globalnom tržištu.

Za pomorce i brodarske kompanije, posebno one u LNG segmentu, ovakav razvoj događaja nosi izravne posljedice. Katar sudjeluje s oko 20 posto u globalnoj opskrbi LNG-om, a svaki poremećaj u Ras Laffanu reflektira se na charter tržište, dostupnost tereta i sigurnost plovidbenih ruta.

Već nakon prvih vijesti o napadu, cijene plina u Europi skočile su za oko 10 posto, što jasno pokazuje koliko je europsko tržište ovisno o LNG-u. Prije samog napada, QatarEnergy je već privremeno obustavio izvoz zbog povećanog sigurnosnog rizika.

Napad dolazi neposredno nakon izraelskih udara na iranska plinska postrojenja u Asaluyehu, povezana s najvećim svjetskim plinskim poljem South Pars. To polje dijele Iran i Katar, što dodatno komplicira odnose između dvije države koje su godinama održavale stabilnu energetsku suradnju.

Butković najavio nova ulaganja u lučku infrastrukturu i flotu Jadrolinije

0
Foto: Ilustracija / MMPI

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković gostovao je u emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada“, gdje je govorio o modernizaciji Jadrolinije i ulaganjima u lučku infrastrukturu.

Govoreći o Jadroliniji, istaknuo je kako se nastavlja ciklus obnove flote, koji uključuje nabavu novih brodova i modernizaciju postojećih kapaciteta. U tijeku je natječaj za novi brod “Nova Postira” za Elafitsko otočje, dok je paralelno u planu i nabava deset novih brodova. Financiranje će se dijelom osigurati kroz zajam Svjetske banke.

Naglasio je kako je cilj smanjiti prosječnu starost flote, povećati sigurnost i unaprijediti učinkovitost obalnog linijskog prijevoza, što je od posebne važnosti za povezivanje otoka s kopnom.

Uz flotu, značajan naglasak stavljen je i na razvoj lučke infrastrukture. Ulaganja u luke diljem hrvatske obale premašuju 300 milijuna eura, a projekti uključuju modernizaciju operativnih obala, poboljšanje pristaništa i povećanje kapaciteta za prihvat brodova.

Kombinacija modernije flote i unaprijeđene lučke infrastrukture predstavlja ključan korak prema pouzdanijem i sigurnijem obalnom prometu.

CMA CGM uvodi alternativne rute kako bi zaobišao Hormuški tjesnac

0
Foto: CMA CGM

Francuski brodar CMA CGM uvodi nove logističke modele kako bi održao kontinuitet opskrbnih lanaca u uvjetima krize u HormuzU

Riječ je o modelu koji kombinira pomorski, cestovni i željeznički prijevoz, s ciljem da se roba prema državama Zaljeva preusmjeri sigurnijim i operativno održivim pravcima, navodi Splash247.

Ključne ulazne točke za ove tokove su luke Khor Fakkan, Fujairah i Sohar, koje se nalaze južno od Hormuškog tjesnaca. Iz tih luka CMA CGM organizira daljnji transport prema glavnim logističkim čvorištima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući Khalifu, Jebel Ali i Sharjah, ali i prema drugim državama arapskog Zaljeva.

Posebno važan dio ove mreže je i alternativni kopneni koridor preko Saudijske Arabije. Kao dodatna opcija koristi se luka Jeddah na Crvenom moru, koja omogućuje izbjegavanje prolaska kroz Hormuz.

Iz Jeddaha su uspostavljeni cestovni koridori, sa ili bez dodatne pomorske veze, za dopremu tereta prema Dammamu u Saudijskoj Arabiji te dalje prema UAE-u, Kataru, Bahreinu, Kuvajtu i Iraku. Takav model otvara i mogućnost povezivanja roba s Mediteranom i Azijom bez izravne izloženosti Hormuškom tjesnacu.

Treći važan pravac oslanja se na omanske luke, koje omogućuju cestovne veze prema UAE-u i sjevernim zaljevskim državama. U kombinaciji s feeder servisima, CMA CGM time stvara dodatnu sigurnosnu i operativnu alternativu za regionalni i prekogranični promet.

Rat na Bliskom istoku mijenja bunker tržište: Singapur signalizira prve pukotine u opskrbi gorivom

0
Foto: Shutterstock

Najveće svjetsko bunker čvorište, Singapur, ulazi u razdoblje pojačanog pritiska dok rat na Bliskom istoku izaziva snažne poremećaje na tržištu goriva i nagle skokove cijena.

Singapur je daleko najveći bunker centar na svijetu i ondje se proda više brodskog goriva nego u bilo kojoj drugoj luci. Zbog toga svaka promjena u dostupnosti ili cijeni goriva u toj luci gotovo trenutačno utječe na brodare i operatore širom svijeta, piše Splash247.

Prema analizi Allied Shipbrokinga, distributeri bunkera u Singapuru počeli su smanjivati veće nabavne pozicije zbog velike cjenovne nestabilnosti povezane s rizicima poremećaja u Perzijskom zaljevu, jednom od ključnih izvora fuel oil-a za to tržište. U praksi to znači opreznije kupnje, odgađanje narudžbi i strožu kontrolu zaliha.

Pojedini dobavljači navodno daju prednost dugogodišnjim klijentima, dok ostale prodaje ograničavaju ili odgađaju kako bi smanjili izloženost tržišnim šokovima. Iako ukupna opskrba zasad nije ozbiljno ugrožena, takvo ponašanje stvara dojam sve zategnutijeg tržišta.

Pomorska i lučka uprava Singapura pokušala je smiriti situaciju porukom da nema većih promjena u dolascima brodova te da je bunker opskrba iz više izvora i dalje dovoljna za sadašnju potražnju.

No brojke pokazuju da tržište ulazi u osjetljivu fazu. Prema Clarksons Researchu, cijena VLSFO-a u Singapuru dosegnula je oko 1.100 dolara po toni, što je rast od čak 160 posto od početka 2026. godine.

Dodatnu zabrinutost izaziva i stanje s pojedinim vrstama goriva. Prema navodima iz tržišta, VLSFO i HSFO još su dostupni, ali LSMGO postaje sve teže nabaviti. Posebno se prati i kineska odluka o zaustavljanju izvoza rafiniranih naftnih proizvoda, što bi moglo dodatno poremetiti ravnotežu na tržištu.

MASTER and C/O – SHOALBUSTER

0


RANK: Master and Chief Officer

TIP BRODA: Shoalbuster

PLAĆA: Ovisno o iskustvu

DATUM UKRCAJA: Svibanj

TRAJANJE UGOVORA: 4×4 tjedna rotacije

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Obavezno prijašnje iskustvo na manjim radnim brodovima

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

ALL RANKS (DREDGING CREW) – CSD

0

RANK: All ranks (Dredging crew)

TIP BRODA: Cutter Suction Dredger

PLAĆA: Ovisno o iskustvu

DATUM UKRCAJA: Krajem Svibnja

TRAJANJE UGOVORA: Mogućnost stalnog zaposlenja

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Obavezno prijašnje iskustvo u dredging operacijama / prijašnje iskustvo na CSD/TSHD poželjno

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

RIGGER – HEAVY LIFT BARGE

0

RANK: Rigger

TIP BRODA: Heavy Lift Barge

PLAĆA: Ovisno o iskustvu

DATUM UKRCAJA: Sredina Svibnja

TRAJANJE UGOVORA: 4 x 4 tjedne rotacije

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Obavezno prethodno iskustvo na Heavy-Lift baržama

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

SAD udario na iranske raketne baze: cilj zaštita brodova u Hormuzu

0
Foto: Wikimedia commons

Sjedinjene Američke Države izvele su udare na iranske obalne raketne položaje u blizini Hormuškog tjesnaca, ciljajući sustave za koje se procjenjuje da predstavljaju izravnu prijetnju trgovačkom brodarstvu.

Prema priopćenju američkog zapovjedništva U.S. Central Command, korištene su takozvane bunker-buster bombe mase oko 2.300 kilograma, namijenjene uništavanju utvrđenih i podzemnih ciljeva. Takva vrsta naoružanja sugerira da su mete bile dobro zaštićene raketne baze i skladišta unutar iranskog obalnog obrambenog sustava.

Za razliku od još snažnijih bombi koje koriste isključivo strateški bombarderi, ove penetracijske bombe mogu se lansirati s većeg broja zrakoplova, što operaciji daje veću fleksibilnost i brzinu reakcije.

Ovaj potez predstavlja jasan zaokret prema izravnom uklanjanju prijetnji za pomorski promet, u trenutku kada je promet kroz Hormuški tjesnac gotovo stao. Broj dnevnih prolazaka brodova pao je s uobičajenih 130 do 140 na tek nekoliko, dok visoki troškovi ratnog osiguranja i sigurnosni rizici i dalje odvraćaju brodare.

Za tankere, LNG brodove i ostale trgovačke jedinice koje ovise o ovoj ruti, situacija ostaje iznimno neizvjesna. Hormuški tjesnac i dalje je ključna arterija globalne energetike, a svaki poremećaj ima trenutačan utjecaj na tržište nafte, plina i vozarina.

Napadi bi mogli biti pokušaj smanjenja sposobnosti Irana da cilja trgovačke brodove te stvaranja uvjeta za postupno ponovno otvaranje ovog strateški najvažnijeg energetskog koridora na svijetu.

Novi vlasnik 3. maja najavljuje ulaganja od 100 milijuna eura, radnici čekaju prve poteze

0
brodogradnja
Foto: Roni Brmalj / Novi list

Novi vlasnik riječkog brodogradilišta 3. maj 1905 uskoro dolazi u škver gdje će prvi put predstaviti planove zaposlenicima i najaviti konkretne poteze nakon završetka kupoprodaje.

Kako piše Novi List, slovenska Iskra brodogradilište već je uplatila 6,66 milijuna eura za preuzimanje navoza, a fokus nove uprave bit će na stabilizaciji poslovanja i podizanju učinkovitosti rada.

Prema najavama vlasnika Dušana Šešoka, u škver će biti potrebno uložiti najmanje 100 milijuna eura, prvenstveno u modernizaciju pogona, opreme i infrastrukture. Međutim, prvi korak bit će povećanje produktivnosti.

Podaci pokazuju značajan jaz – prihod po zaposlenom u 3. maju iznosi oko 20.000 eura, dok trošak rada prelazi 22.000 eura. U usporedbi s tim, u šibenskom škveru prihodi po zaposlenom prelaze 50.000 eura.

Trenutno škver zapošljava oko 440 radnika, ali bez kolektivnog ugovora. Pregovori su već bili u pripremi, no zaustavljeni su zbog privatizacije. Sada će novi vlasnik imati ključnu riječ u definiranju uvjeta rada.

Što se tiče poslova, trenutačni ugovori osiguravaju zaposlenost do početka 2027. godine. U tijeku je gradnja trupa za 205-metarski ekspedicijski kruzer, a uskoro počinje i gradnja riječnih kruzera.

Ipak, za dugoročnu stabilnost bit će ključno osigurati nove projekte. Uprava vidi priliku u vojnoj brodogradnji, posebno kroz program izgradnje korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, kao i u brodovima na alternativni pogon.

Formalno preuzimanje ovisit će o administrativnim procedurama i upisu promjena u sudski registar. Očekuju se i promjene u nadzornim strukturama, dok je aktualnom menadžmentu zasad iskazano povjerenje.

Važan dio cijelog procesa je i financijsko zatvaranje starog 3. maja. Novac od prodaje ide prema namirenju potraživanja radnika i vjerovnika, no dio dugova ostat će samo djelomično pokriven.

Paralelno s tim, država je osigurala kontrolu nad nedovršenim ophodnim brodovima u splitskom škveru, što dodatno potvrđuje važnost vojne brodogradnje u narednom razdoblju.

Za hrvatsku brodogradnju ovo je još jedan pokušaj stabilizacije sektora, uz jasan zaokret prema specijaliziranim i tehnološki zahtjevnijim projektima.

Eni gradi novu energetsku priču u Libiji, milijarde kubika plina u novim ležištima

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Talijanski energetski div Eni objavio je dva nova otkrića plina u libijskom offshore sektoru, čime je dodatno potvrđen energetski potencijal sjeverne Afrike i važnost Mediterana u opskrbi plinom.

Nova nalazišta otkrivena su tijekom nedavne istražne kampanje, a riječ je o dvjema susjednim geološkim strukturama Bahr Essalam South 2 (BESS 2) i Bahr Essalam South 3 (BESS 3). Bušenja su obavljena na bušotinama B2-16/4 i C1-16/4.

Nalazišta se nalaze oko 85 kilometara od libijske obale, na dubini mora od približno 200 metara, odnosno oko 16 kilometara južno od plinskog polja Bahr Essalam. Upravo se Bahr Essalam smatra najvećim offshore plinskim poljem u Libiji i u proizvodnji je još od 2005. godine, piše Offshore Energy.

Prema podacima koje je objavio Eni, bušotine su presjekle intervale zasićene plinom unutar formacije Metlaoui, koja je glavni produktivni rezervoar tog područja. Dosad prikupljeni podaci upućuju na ležište dobre kvalitete, a proizvodni potencijal već je potvrđen testiranjem prve bušotine.

Preliminarne procjene govore da strukture BESS 2 i BESS 3 zajedno sadrže više od 1 bilijun kubičnih stopa plina na ležištu. To je značajna količina koja može imati važnu ulogu i za domaće libijsko tržište i za izvoz prema Europi.

Velika prednost ovih otkrića je njihova blizina postojećoj infrastrukturi. To znači da bi razvoj mogao ići relativno brzo, povezivanjem novih bušotina na već operativne offshore kapacitete polja Bahr Essalam.

Plin iz novih nalazišta bio bi namijenjen opskrbi libijskog tržišta, ali i izvozu u Italiju. Eni je tijekom 2025. u Libiji proizvodio oko 162.000 barela ekvivalenta nafte dnevno, a kompanija trenutačno provodi tri razvojna projekta, od kojih bi dva trebala krenuti s radom tijekom 2026. godine.

Ova vijest dolazi samo mjesec dana nakon što je Eni objavio i novo otkriće plina i kondenzata u offshoreu Obale Bjelokosti, što pokazuje da kompanija nastavlja jačati svoju poziciju u afričkom energetskom sektoru.