O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 116

Dalmatia Boat Show: Nautički sajam u Marini Baotić jači nego ikad

0
Foto: Boris Kačan, arhiva Dalmatia Boat Show

Na međunarodnom nautičkom sajmu, koji traje do nedjelje, 13. travnja, izloženo je čak 200 plovila uz neka od najpoznatijih imena iz svijeta nautike

“Za hrvatsku nautiku 2022. i 2023. donijele su fantastične rezultate, najbolje u mojih 25 godina koliko sam u nautici. Kako ništa u životu ne ide pravocrtno tako je i prošla godina pala, a to se nastavilo i ove godine. Uz puno manji prihod od chartera, pao je i promet u prodaji brodova, a tendencije za ovu godinu nisu puno bolje. Unatoč stagnaciji u nautici, Dalmatia Boat Show raste. Na drugom izdanju broj izlagača narastao je sa 120 na 150, a osim iz Hrvatske ove godine dolaze iz još sedam europskih zemalja – Slovenije, Italije, Austrije, Belgije, Mađarske, Srbije i Češke”, istaknuo je Željko Baotić, inicijator sajma i vlasnik Marine Baotić u Segetu Donjem na otvorenju drugog izdanja Dalmatia Boat Showa.

Ovaj poznati poduzetnik živi na dvije adrese i često putuje na relaciji Njemačka-Hrvatska, no s godinama sve se više – kaže – zadržava u Hrvatskoj. U vrlo emotivnom govoru zahvalio svom timu na odlično odrađenom poslu i osvrnuo se na Hrvatsku kao jednu od najljepših zemalja.

„U mojim godinama je važna ljubav prema domu i domovini, a to sam naslijedio od svog oca“, izjavio vlasnik Marine Baotić i otvorio sajam, nakon čega je zasvirala „Tvoja zemlja“ u izvedbi Vice Vukova, jedna od njegovih najdražih pjesama. U istom nastavila je i Klapa Sveti Juraj HRM-a s pjesmom Bodulska balada. 

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, uz Ministarstvo turizma i sporta, pokrovitelja ovog sajma, ističu kako posebnu pozornost posvećuju infrastrukturi marina, lučica i luka uz hrvatsku obalu.

„Gotovo 500 milijuna eura je uloženo u te projekte. I prošli tjedan smo bili svjedoci novih 15,5 milijuna koji su iz domaćih sredstava osigurani kako bi se podigla razina cijelog tog prostora, odnosno infrastrukture koja mora primiti brodove i nautičare“, izjavio je posebni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Da ovaj sajam daje značajan doprinos u promociji nautičkog turizma, smatraju u Hrvatskoj turističkoj zajednici. 

„Hrvatska je jedna od najboljih, ako ne i najbolja, svjetska receptivna destinacija za nautičare. Važno je naglasiti da je prema strateškom, marketinškom i operativnom planu hrvatskog turizma od 2023. do 2027. jedan od najvažnijih strateških ciljeva Hrvatske upravo njezina sposobnost da uspješno upravlja i čuva svoje priobalje i otoke“, istaknula je Kruna Šolić Sutlović, voditeljica proizvoda za nautički turizam pri HTZ-u.

Na svečanosti uzvanici su istaknuli važnost Dalmatia Boat Showa podizanju kvalitete nautičkog turizma. 

„Ovakvi sajmovi govore o kvaliteti organizatora, posla kojim se bavi, ali i samim time podižu i kvalitetu nautičkog turizma, kvalitetu turizma općenito te na određen način govore o vrijednosti regije, u ovom slučaju Splitsko-dalmatinske županije kao prepoznatog turističkog mjesta koje okuplja ljude iz raznih sektora“, ocijenio je Josip Matković iz Splitsko-dalmatinske županije.

Ivo Sorić, načelnik Općine Seget, naglasio je kako nautički turizam, kao jedna od najpropulzivnijih djelatnosti hrvatskog turizma, doprinosi cilju proširenja predsezone i posezone. 

„Iznimno nam je bitno da su ovakvi sajmovi u predsezoni, upravo ovdje u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja ima udio od 40 posto nautičkog prometa u Hrvatskoj“, dodao je Joško Stella iz Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Do nedjelje, 13. travnja, na Dalmatia Boat Showu bit će izloženo 200 plovila, uz čak 72 brenda, 15 premijera te bogat program s nizom stručnih prezentacija i sjajnom zabavom. Cijena ulaznice je devet eura, dok umirovljenici i djeca imaju besplatan ulaz. 

Sjajan atmosfera, vrhunska plovila i prekrasna Marina Baotić najbolja su pozivnica da posjetite Dalmatia Boat Show.

Foto Boris Kačan, arhiva Dalmatia Boat Show

Lučka uprava Zadar objavila natječaj za izgradnju i gospodarsko korištenje višenamjenskog terminala u luci Gaženica

0
Foto: Lučka uprava Zadar/Geoportal

Lučka uprava Zadar u ponedjeljak je objavila natječaj za “Koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja višenamjenskog terminala u luci Gaženica”.

Kako piše Zadarski.hr, koncesija se nudi za gospodarsko korištenje ukupne površine 126.894 kvadrata na rok od 30 (trideset) godina.

Početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade je 2,5 eura po kvadratu. Površina prostora iznosi 126.894 kvadrata, a iz toga najmanji iznos fiksnog dijela koncesijske naknade iznosi 317.235 eura godišnje. Inflacija/ indeksacija stalnog dijela koncesijske naknade usklađuje se s godišnjim indeksom potrošačkih cijena i primjenjiva je od 2027. godine nadalje. Naknada će se usklađivati na temelju trogodišnjeg prosjeka potrošačkih cijena umanjenog za 50 posto. Početni iznos promjenjive koncesijske naknade iznosi 1 posto prihoda realiziranih na koncesijskom području, a od 2035. varijabilna koncesija će se povećati za jedan postotni bod.

Na navedenom području će se obavljati sljedeće osnovne djelatnosti: privez i odvez plovnih i plutajućih objekata; ukrcaj i iskrcaj te prekrcaj i prijenos tereta i njegovo skladištenje; ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu lučke prekrcajne opreme; ukrcaj i iskrcaj motornih vozila uz upotrebu lučke prekrcajne opreme.

Teretom u smislu ovog predmeta koncesije smatra se generalni teret, ro-ro teret te kontejnerski teret (puni i prazni kontejneri). Također, na navedenom području se mogu obavljati sljedeće pomoćne lučke djelatnosti: gospodarske djelatnosti koje se obavljaju u lukama i koje su neposredno u funkciji obavljanja osnovnih lučkih djelatnosti i s njima su u logističkoj, tehnološkoj ili ekonomskoj vezi (fumigacija i deratizacija, pranje brodske robe, pomorske agencije, otpreme (špedicije), zastupanja u carinskim i poreznim postupcima, poslovi kontrole količine i kakvoće robe te ostale djelatnosti isporuke dobara i pružanja usluga manjeg opsega); gospodarske djelatnosti koje se obavljaju u lukama, a nisu neposredno u funkciji obavljanja osnovnih lučkih djelatnosti.

Rok za dostavu ponuda je 9. lipnja 2025. godina, 12 sati, a otvaranje ponuda bit će 16. lipnja 2025. godina, u 12 sati.

U Ičićima završena prva regata Europske serije Melgesa 24

0
Foto: Hrvoje Duvančić / regate.com.hr

Pobjedom talijanske posade Strambapapa u Ičićima je završena prva ovogodišnja regata iz kalendara Europske serije Melgesa 24 koja je ujedno bila i treća ovogodišnja stanica najjačeg hrvatskog jedriličarskog natjecanja, Luki Baustoffe CRO Melges 24 Cupa. Drugo mjesto osvojila je još jedna talijanska posada – Taki 4, dok je treća pozicija pripala hrvatskoj posadi – Panjić.

Kvarnerski spektakl pod jedrima u organizaciji Yacht Cluba Croatia je u ACI marini Opatija okupio 24 posade iz sedam zemalja (Hrvatska, Italija, Austrija, Mađarska, Slovenija, Velika Britanija i Poljska).

Tijekom petka i subote jedriličari nisu imali previše sreće s vjetrom, zbog nestabilnih uvjeta održana su samo dva jedrenja po ranojutarnjoj vološćanskoj tramuntani, a zbog jake bure u nedjelju flota Melgesa 24 ostala je privezana u ACI marini Opatija.

“Premda nas vjetar nije baš poslužio, pa smo uspjeli odraditi samo dva jedrenja, zadovoljni smo osvojenim trećim mjestom na otvaranju Europske serije u Opatiji. Sada se okrećemo regati u Trogiru koja nosi dvostruki izazov: državno prvenstvo te sljedeću etapu Europske serije Melgesa 24. Ovakve regate na kojima jedri puno stranih posada su nam sjajna priprema za Svjetsko prvenstvo koje se u rujnu održava u Trstu”, rekao je član trećeplasirane posade Panjić – Tomislav Bašić.

Ičići i ACI marina Opatija već petu godinu zaredom ugošćuju regatu u jednoj od najpopularnijih one design svjetskih klasa, a direktor ACI marine Opatija Ivica Škec je naglasio kako ovakve regate dodatno promoviraju atraktivnost jadranske obale kao vrhunske nautičke destinacije.

Iduća stanica Luki Baustoffe CRO Melges 24 Cupa se jedri u Trogiru uz partnerstvo Angelina Yacht Chartera, Sailing Pointa Hrvatska, North Sailsa, One Sailsa, digitalnog studija Akvarij, regate.com.hr, Raiser digitalne agencije, ProMarinea, EmergenSea i Dustom Sailsa.

Foto: Hrvoje Duvančić  / regate.com.hr .

Hoće li Norvežani konačno preuzeti 3. maj?

0
Foto: Sergej Drechsler/Novi List

Iako prodaja još nije oglašena, sve više pokazatelja sugerira da bi Norvežani mogli ponovno ući u igru za preuzimanje riječkog brodogradilišta.

Tvrtka “3. maj 1905” uskoro bi mogao promijeniti vlasnika. Prema planu Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), tvrtka bi trebala biti ponuđena na prodaju do kraja godine. Osim riječkog brodogradilišta, u planu su i prodaje pulskog „Uljanika 1856“ i Luke Vukovar, piše Novi List.

Novi “3. maj 1905” nastao je nakon restrukturiranja starog “3. maja”, koji je sada pred stečajem. Novi model preslikan je s Uljanika – stari dugovi ostaju u staroj tvrtki, a nova kreće ispočetka. Za razliku od Pule, riječki brodograditelji počeli su s radom bez zastoja i već imaju ugovore.

Najvažniji je posao izgradnje trupa kruzera za Scenic grupu, vrijedan 250 milijuna eura, gdje “3. maj” nastupa kao podizvođač za MKM Yachts. Također, opremaju tanker “Onega Gulf”. Posluju bez gubitaka i bez državnih pozajmica.

CERP, očito poučen lošim iskustvom iz Pule, sada želi brzo reagirati i kapitalizirati potencijal riječkog brodogradilišta. Posebno jer je riječ o pogonima koji, iako zastarjeli, imaju kapacitete za moguću vojnu brodogradnju – industriju koja globalno raste.

Još prošlog ljeta, za “3. maj 1905” bio je zainteresiran norveški Green Yard, u suradnji s Kongsberg grupom, u čijem sastavu posluje i riječka tvrtka Navis Consult. Iako taj pokušaj prodaje nije realiziran, interes Norvežana nije nestao.

Norveško veleposlanstvo je krajem prošle godine u Rijeci organiziralo konferenciju o održivoj brodogradnji. Tom prilikom, norveške tvrtke još jednom su dale do znanja da prepoznaju potencijal riječkog brodogradilišta, posebno u kontekstu održivosti i inovacija.

Hoće li upravo Norvežani, sada kada je “3. maj 1905” očišćen od starih dugova, biti ključni kupac – moglo bi se znati vrlo brzo.

Sve je spremno za nautički spektakl: U četvrtak se otvara Dalmatia Boat Show

0
Foto: Foto Boris Kačan, arhiva Dalmatia Boat Show

Od luksuznih brodova do vrhunske zabave – drugo izdanje međunarodnog sajma nautike u Marini Baotić u Segetu Donjem traje od 10. do 13. travnja

Dalmatia Boat Show, jedan od najuzbudljivijih nautičkih događaja u regiji, otvara svoja vrata u četvrtak, 10. travnja, u 10 sati. U Marini Baotić u Segetu Donjem posjetitelje sve do nedjelje, 13. travnja, očekuje više od 150 izlagača, 200 plovila, čak 72 brenda, 15 premijera, ali i bogat četverodnevni program, s nizom stručnih prezentacija i sjajnom zabavom. 

Već prvog dana u 14 sati na rasporedu je panel diskusija „Što, kako i kuda s napuštenim plovilima u marinama“, a u nedjelju od 11 sati organizira se akcija čišćenja podmorja nakon čega slijedi edukativno-zabavna malakološka dječja radionica „Morski organizmi u Jadranu“.  

Uz poslovni dio programa, posjetitelje očekuje i vrhunska eno-gastro ponuda, a svakoga dana od 17 sati u Glory Baru za odličnu atmosferu pobrinut će se DJ Dado. U četvrtak, na svečanom otvorenju sajma, nastupit će Klapa Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice. U petak, od 14 do 18 sati, zabavu će dodatno zagrijati Tamburaški sastav Dukati, a za subotu u 19:30 najavljen je koncert Marka Pecotića Pece, koji je i prošle godine na noge digao i izlagače i posjetitelje. Večer će kulminirati spektakularnim vatrometom iznad Segeta Donjeg.

U četvrtak i nedjelju radno vrijeme sajma je od deset do 18 sati, u petak i subotu od deset do 19 sati, a cijena ulaznice iznosi devet eura, dok je za djecu i umirovljenike ulaz besplatan. 

Dalmatia Boat Show već se nakon prvog izdanja prošle godine pozicionirao kao relevantno mjesto susreta nautičkih entuzijasta, ljubitelja plovidbe i luksuza uz sjajnu zabavu i dobru energiju.

Foto Boris Kačan, arhiva Dalmatia Boat Show

More kao smetlište i muzej: Što krije kvarnersko podmorje?

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Podmorje sjevernog Jadrana postaje sve više ogledalo problema koje stvaramo iznad površine – od plastike do napuštenih plovila i čak protubrodskih mina. Istraživački timovi Pomorskog fakulteta u Rijeci, pod vodstvom izvanrednog profesora Lovre Maglića, već godinama pretražuju ovaj morski prostor roneći i koristeći podmorske dronove.

Njihova otkrića su zabrinjavajuća: plastika svih vrsta, potopljene jedrilice i pasare, ilegalno izgrađeni umjetni grebeni, pa čak i eksplozivne naprave – sve to nalazi se na dnu mora koje svakodnevno koristi pomorska industrija, ribari i turisti, piše Novi List.

– Pronašli smo olupine brodica koje vlasnici jednostavno potope kad ih više ne koriste. Te pasare i jedrilice često sadrže nekoliko tona plastike. Kako se raspada, plastika završava u ribama, a zatim i na našim tanjurima – objašnjava Maglić.

Posebnu pažnju privukle su i mine iz prošlih sukoba. Na najmanje 21 lokaciji na Jadranu nalaze se odbačene eksplozivne naprave koje povremeno završe u ribarskim mrežama. Zbog toga profesor Maglić predlaže pokretanje edukacija za ronioce kako bi naučili prepoznati opasne predmete i pravilno ih prijaviti nadležnim službama – prvenstveno specijalnim policijskim jedinicama.

– Naše je more, nažalost, postalo ogromno smetlište. Istovremeno, ono je i svojevrsni muzej jer se na dnu nalaze i arheološki nalazi, ali i mnogi tragovi ilegalnih aktivnosti. Očito je da je potrebna ozbiljna promjena u ponašanju prema moru – zaključuje Maglić.

TP line preuzima dvije važne linije prema zadarskim otocima

0
Foto: TP Line/Zadarski List

Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLP) donijela je odluku o novim koncesijama za brzobrodske državne linije. Na iznenađenje mnogih, po prvi put ugovore za plovidbu prema zadarskim otocima dobio je TP line, tvrtka iz grupacije Tankerske plovidbe, koja je dosad bila aktivna na području dubrovačkih otoka.

TP line će tako održavati dvije važne linije:

  • Liniju 9401: Olib – Silba – Premuda – Zadar
  • Liniju 9406: Zadar – Sali – Zaglav – Iž Mali/Bršanj

Za liniju 9401 TP line je ugovorio iznos od 14,3 milijuna eura, a za liniju 9406 nešto više od 12,3 milijuna eura, sve na razdoblje od šest godina. Obje ponude su ušle u okvir procijenjenih troškova, a konkurentske ponude drugih brodara, uključujući Miatrade i G&V Line Jadera, ocijenjene su nepravilnima.

Na obje linije godišnji promet u zadnje dvije godine bio je ispod 100.000 putnika, što ih čini pogodnima za dodjelu državne potpore, u skladu s propisima o javnom pomorskom prijevozu.

Minimalna tjedna učestalost plovidbe na liniji Olib – Zadar bit će osam povratnih putovanja, dok linija Zadar – Sali – Iž ima čak 21 tjednu plovidbu tijekom cijele godine.

Preostale četiri zadarske linije i dalje ostaju u rukama Jadrolinije. Riječ je o sljedećim rutama:

  • 9403: Ist – Molat – Zadar
  • 9404: Brbinj – Božava – Zadar
  • 9405: Zadar – Veli Iž – Rava
  • 9407: Zadar – Rivanj – Sestrunj

Za sve četiri linije Jadrolinija je ponudila konkurentne cijene unutar planiranih budžeta, a ukupno će prevoziti više od 100.000 putnika godišnje.

Ova promjena označava početak nove faze u povezivanju zadarskih otoka, a dolazak TP linea donosi svježu dinamiku na tržište koje je godinama bilo podijeljeno među istim brodarima.

Rekordno Europsko prvenstvo u Hrvatskoj: 100 jedrilica na startu u Rogoznici

0
Hrvoje Duvančić / regate.com.hr.

Nakon Europskog prvenstva 2018. i Svjetskog prvenstva 2022., Jedriličarski klub Val iz Šibenika ponovno će biti domaćin Europskog prvenstva za klasu International One Meter.

Regata se uz potporu Općine Rogoznica, TZ Rogoznica i Marine Frapa već tradicionalno organizira u Rogoznici koja ovogodišnjim Europskim prvenstvom postaje lokacija s najviše odjedrenih najvećih svjetskih regata.

Osim po ovoj činjenici, Rogoznica će ući u povijest ove klase i kao prva regata na kojoj će zajedno jedriti 100 natjecatelja. Dosadašnja natjecanja imala su maksimalno 76 jedrilica, no zahvaljujući izmjenama u sustavu jedrenja, omogućen je nastup troznamenkastom broju sudionika.

Uz jedriličare iz 16 europskih zemalja, očekuju se i natjecatelji iz Sjeverne i Južne Amerike te Azije.

‘Jedriličarski klub Val iz Šibenika već se etablirao kao pouzdan i cijenjen organizator regata za klasu International One Meter, redovito privlačeći značajan broj domaćih i inozemnih posada. Drago mi je da smo ove godine u Rogoznici probili i magičnu brojku od 100 jedrilica, što je samo dokaz koliko jedriličari vole dolaziti u Hrvatsku, rekao je Hrvoje Duvančić, član organizacijskog odbora Europskog prvenstva. 

Hrvatska reprezentacija ove je godine izuzetno brojna, a predvodit će je aktualni i četverostruki svjetski prvak Zvonko Jelačić.

Prvi dan natjecanja predviđen je za nedjelju, 6. travnja, a jedrit će se kontinuirano do petka, 11. travnja.

Flota će biti podijeljena u pet grupa koje će tijekom prve polovice prvenstva jedriti kvalifikacijske plovove, nakon čega će se formirati pet jakosnih skupina.Iako je riječ o radio upravljanim jedrilicama duljine jednog metra, radi se o brzim plovilima sposobnim za jedrenje i u uvjetima kada većina drugih jedrilica potraži zaklon. Pravila natjecanja identična su onima koja vrijede za sve ostale jedriličarske klase, kao i oblik regatnog polja, takozvano “štap” polje s dva kruga jedrenja.

Regata će se  moći pratiti uživo preko YouTube-a, a više informacija može se pronaći na www.iomrogoznica.com

Foto: Hrvoje Duvančić / regate.com.hr.

O kuharima i ostalima

0
Foto: Screenshot/Facebook

Zasigurno svatko među nama pomorcima ima kakvo takvo znanje o poslovima i dužnostima bilo koga među ostalima na brodu. Zanemarujući činjenicu kako pojedinci među nama misle da znaju sve o svemu. Dapače, nerijetko i bolje od onih o čijem poslu se radi. I tu nema nekih velikih mudrosti, već je „sustav“ tako dobro uigran da se provlači već generacijama pomoraca, neovisno o nacionalnostima ili samim poslovima. Tako često pojedinac s kuverte zna sve, i bolje, o poslovima makine, i obrnuto. Jednako tako pojedinci nižih položaja itekako dobro znaju kako bi to pretpostavljeni trebali ili ne bi smjeli činiti. A sve popraćeno posprdnim komentarima, obavezno pojednostavljujući i omalovažavajući tuđi posao, koji „svaka budala“ može raditi bez imalo truda i još manje pameti. 

Nakon trideset i pet godina navigacije od čega dvadeset u svojstvu Komandanta, s potpunom odgovornošću tvrdim da o poslovima i dužnostima, što ofičala a što posade kuverte (palube) znam jako puno. Iz jednostavnog razloga što sam sve te ili slične poslove i sam obavljao tijekom kakvih petnaest godina, počevši kao Kadet, došavši do Čifa.

S jednakom samouvjerenošću tvrdim da znam ponešto o poslovima makiništa. Neovisno o tome radi li se o početniku ili dugogodišnjem pomorcu. Što, definitvno, nije dovoljno da bih se usudio upuštati u rasprave o njihovim poslovima. Čak ni iz pozicije Komandanta. Držim se jednostavne životne filozofije kako su svi makiništi dobri dok makina ide. Ako makina stane, treba ustanoviti zašto je stala. Da li se nema rezervnih dijelova, je li tu milijun drugih mogućih razloga ili je samo nesposobnost pojedinaca. Pa ipak, nije na meni laiku da o tome odlučujem.

Prije dvije godine, nakon što mi je objavljena kolumna na temu ovlaštenja Komandanata u današnje vrijeme, ispod objave na jednoj od društvenih mreža, čovjek mi je postavio pitanje zašto ne pišem o poslu brodskih kuhara. Nisu mi poznati njegovi razlozi za takvim pitanjem, a iskreno, nisu ni bitni. Sve u svemu, dobar podsjetnik da napišem i o takvom, itekako bitnom, brodskom poslu. Nasuprot poslovima makine, poprilično znam o kuhanju, jer i sam kuham kada sam kod kuće. Što ne znači da znam dovoljno o poslu brodskog, ili bilo kojeg drugog, kuhara da bih mogao o tome raspravljati. Kamoli o tome pisati. Otprilike nešto slično sam odgovorio i spomenutom gospodinu. Ne znam da li i koliko je moj odgovor zadovoljio njegovu znatiželju, pošto se više nije javljao.

Jednako kako je tuđi posao, pojedincima, lakši i jednostavniji od njihovoga, spremni su objašnjavati, svima koji su ih manje ili više voljni slušati, koji su poslovi lakši a koji teži. Podrazumijeva se da beskrajne rasprave vode o tuđim poslovima, jer njihov je najzahtjevniji i najteži.

Osobno bih se ipak usudio reći da je posao brodskog kuhara zasigurno jedan od najzahtjevnijih od svih „pomoračkih“ zanimanja. Paralelno tome je, na žalost, daleko ispodprosječno plaćen. Svakoga dana, tri puta u danu, hrpa ljudi ocjenjuje, rijetko hvali i prečesto kritizira njihov posao i radni učinak. Krenimo od osnovnih stvari, koje vjerovatno jesu stvar iskustva. Međutim, znaj ti koliko treba ovoga ili onoga da bi se kvalitetno nahranilo petnaest, dvadeset ili više gladnih ustiju. Isplaniraj količinu svih potrebnih namirnica za mjesec ili dva do sljedeće nabave. Oboje bez znanja unaprijed o kakvoći hrane koja će biti dostavljena. Gdje smo svi mi svjesni da dobavljači, načelno mentaliteta pijavica, žive od brodova i pomoraca, te su, golema većina, više nego spremni prevariti i podvaliti hranu slabije kvalitete za višu cijenu, kao i hranu s kraćim rokom trajnosti. Da i ne spominjem naplaćivanje dodatnih usluga i servisa koji njima, na bilo koji način otežavaju posao, cijenu čega plaćaju brodski kuhari i ostatak posade. Svaki pomorac zna kako izgleda kad je ružno vrijeme, kad život na brodu uspori i poprimi nešto drugačiju dimenziju. Kuhari nemaju izbora nego stajati, balansirati oko upaljenih štednjaka s poslaganim loncima punim kipuće vode, tavama s kipućim uljem što lete na sve strane. Najčešće i uglavnom ti ljudi nemaju jednog jedinog slobodnog dana za trajanja ugovora. Očekujem da će se kolege ofičali pobuniti kako nemaju ni oni. Što i je i nije istina. Ne jednom smo se uzajamno mijenjali, odradili i dvije i tri gvardije u nizu kako bi jedan među nama izašao van. Da bi drugom prilikom izašao onaj drugi. Sve u dogovoru. S kime da se kuhar dogovara i mijenja?

Utoliko, svaki od brodskih kuhara zaslužuje poštovanje samim time što nas hrani mjesecima, najbolje što zna. Čak i oni nemaštoviti, nezainteresirani, naročito oni koji su kroz godine prigovaranja digli ruke od pokušavanja udovoljavanja svakome.

Moj prvi ukrcaj prije četrdeset godina, na brodu nas je bilo trideset i šest članova posade. Među nama su bila trojica kuhara, „Šef kužine“ tj. 1. kuhar, 2. kuhar i Mladić kuhinje. Tadašnji „Šef“ je zaradio nadimke gulaš i partizan. Je li on spadao u ijednu od gore navedenih kategorija, nemoguće je znati. Naročito nakon svih tih godina. Možda bi se moglo reći da je spadao u svaku od tri, na određeni način. Nije, poput nekih, imao striktni sedmodnevni jelovnik, ali su se određena jela ponavljala u manje ili više redovnim sedmodnevnim do desetodnevnim intervalima. Ipak se sjećam da je svaki utorak za ručak bila kuhana govedina.

Jedan ugovor na talijanskoj zastavi bili smo nas četvorica Hrvata među Talijanima. Pošto je za ručak prvi pijat bila pašta, osim nedjelje kad su bili njoki „ala romana“, tako je kuhar imao šest jela s paštom koja je ponavljao. I nije od toga reda odstupao. Barem ne za trajanja moga ugovora. Npr, srijedom su bile farfalle s kupovnim pesto genovese. Od onda, a prošle su dvadeset i četiri godine, ga ne jedem. Smučio mi se i pesto i bosiljak u bilo kojem obliku.

Zatim se sjećam našeg čovjeka iz Rijeke. Bili smo kompletno naša posada i mnogi starosjedioci poznavali su se godinama. Da li iz šale, da li iz dosade, da li iz stvarne zlobe, ne bi prošao dan da nisu kuharu dobacivali svašta i prigovarali mu gotovo za sve što bi skuhao. Istina je bila da je bio dobar brodski kuhar koji je vremenom izgubio volju, što mi je jednom zgodom sam priznao. Mada je i dalje kuhao bolje od prosjeka. 

Jedan od svakako najčišćih i najurednijih kuhara bio je jedan Ganac. Uvijek je na sebi imao bijelu ispeglanu košulju. Čim bi ju zaprljao bi ju mijenjao. Bilo ga je fascinantno gledati. Ujedno je jedan od najboljih kuhara s kojima sam imao prilike navigat. Kako smo bili po zapadnoj Africi i bili u mogućnosti nabavljati svježe ribe i ostalih delicija iz mora, Komandant je zahtijevao da ručak ili večera ili oboje svakodnevno budu iz mora. To su bili festivali okusa.

Navigal sam s jednim našim što je bio prljav kao malo tko, ali je odlično kuhao.

Za razliku od jednog Filipinca koji, osim prljav, bio je lijen i nemaštovit ili nesposoban. Nakon kružnog putovanja od dva mjeseca sam ga iskrcao, kako bismo izbjegli pobunu na brodu.

Potom ih je bilo nekoliko koji su jedan ugovor bili dobri do odlični, sljedeći ugovor prosječni ili čak ispod.

I kuhari su ipak samo ljudi poput nas ostalih. 

Slagali se vi sa mnom po pitanju težine poslova ili ne, neka su vam uvijek dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe,

Kapetan Aron Baretić – ABe

Ankorađ na ušću rijeke Siene (Francuska), 15. prosinac 2024. godine

Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić – ABe

Kako započeti pomorsku karijeru? PostaniPomorac.hr ima sve odgovore

0
Foto: Shutterstock

Ako razmišljaš o budućnosti, a zanimaju te izazovi, putovanja i dobra zarada – pomorstvo bi moglo biti tvoj put. Platforma PostaniPomorac.hr napravljena je baš za tebe i tvoje roditelje, kako biste iz prve ruke saznali sve što trebaš znati o pomorskoj karijeri.

Što nudi platforma?

Stranicu je pokrenula Udruga hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA) s ciljem da mladima približi pomorsku struku – realno, jasno i konkretno. Nudi informacije o:

  • školama i obrazovnim programima za pomorce
  • stipendijama i podršci tijekom školovanja
  • mogućnostima zapošljavanja nakon završetka škole
  • životu i radu na brodu

Zašto postati pomorac?

Pomorstvo nije samo posao – to je stil života. Neki od ključnih razloga zašto mladi biraju ovu karijeru:

  • Brzo zaposlenje: Većina pomoraca u Hrvatskoj pronalazi posao vrlo brzo nakon završetka školovanja.
  • Dobre plaće: Zarade su iznadprosječne i omogućuju financijsku stabilnost već u ranim dvadesetima.
  • Rotacijski rad: Radiš nekoliko mjeseci na brodu, pa zatim imaš jednako toliko slobodnih dana – što mnogima omogućuje da žive u Hrvatskoj, a rade globalno.
  • Putovanja i iskustvo: Posao vodi kroz cijeli svijet, uz stjecanje praktičnih vještina i međunarodnog iskustva.

Za koga je?

Platforma je namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i roditeljima koji žele znati više o mogućnostima koje pomorska struka pruža. Sve je predstavljeno jednostavno, pregledno i bez “uljepšavanja”.

Ako te zanima posao koji ti omogućuje da vidiš svijet, zaradiš dobro i izgradiš ozbiljnu karijeru već s 20-ak godina – baci oko na PostaniPomorac.hr. Možda je more baš tvoja budućnost.