Najnoviji preliminarni rezultati PSC kampanje (CIC) o upravljanju balastnim vodama, koju su proveli Tokyo MoU i Paris MoU, pokazuju da brodovi i dalje imaju ozbiljne izazove u primjeni zahtjeva Ballast Water Management konvencije.

Kampanja je provedena od rujna do studenog 2025., a obuhvatila je ukupno 9.244 inspekcije na različitim tipovima brodova. U čak 74,96% slučajeva korišten je standardizirani CIC upitnik, što daje jasnu sliku o stvarnom stanju na brodovima.

Ukupno je zadržano 184 broda, što predstavlja stopu od 2,66%. Međutim, samo 30 zadržavanja izravno je povezano s nedostacima vezanim uz sustave balastnih voda, što čini 0,43% svih inspekcija. Iako broj nije velik, trend jasno pokazuje gdje su najveći problemi.

Najčešći nedostatak odnosi se na operativnost BWMS sustava na brodu. Upravo je to područje identificirano kao ključna slabost – ukupno je zabilježeno 462 nedostatka povezana s tim sustavima, od čega je 51 bio dovoljno ozbiljan za zadržavanje broda.

Slične zaključke objavio je i Black Sea MoU, gdje je operativnost BWMS-a također označena kao glavni razlog neusklađenosti i zadržavanja brodova.

Gledano po zastavama, najviše inspekcija provedeno je na brodovima pod Panamskom zastavom (1.983), zatim Liberije (958) i Marshallovih otoka (683). Ove zastave ujedno bilježe i najveći broj nedostataka, što je djelomično posljedica većeg broja inspekcija.

Kada se gledaju vrste brodova, najviše zadržavanja zabilježeno je kod general cargo i multipurpose brodova (43,33%), zatim slijede tankeri, bulk carrieri i gas carrieri. Posebno je zanimljivo da se čak 86,6% zadržavanja odnosi na brodove u High Risk kategoriji.

Analiza također pokazuje jasnu povezanost između starosti broda i rizika od zadržavanja. Najviše zadržavanja bilježe brodovi starosti između 19 i 24 godine, što ukazuje na izazove održavanja i modernizacije sustava na starijoj floti.

Zaključno, rezultati ove kampanje još jednom potvrđuju da BWTS ostaju jedna od ključnih točaka kontrole u PSC inspekcijama. Za brodare i posade to znači jedno – redovito održavanje, pravilna upotreba i dokumentacija BWMS sustava postaju nužni kako bi se izbjegli problemi u lukama.

Sigurnosna kriza u području Hormuškog tjesnaca dovela je do velikog zastoja u pomorskom prometu, pri čemu se tisuće trgovačkih brodova trenutno nalaze na čekanju zapadno od ovog strateški važnog prolaza. Prema procjenama Međunarodne pomorske organizacije (IMO), riječ je o oko 3.200 brodova na kojima se nalazi približno 20.000 pomoraca.

Za većinu tih brodova tranzit kroz Hormuz trenutačno predstavlja previsok rizik. Napadi dronovima, projektilima i brzim plovilima postali su realna prijetnja u ovom području. Zbog toga brodari i operateri igraju na sigurno – radije čekaju nego riskiraju prolazak. Rezultat je velika “kolona” brodova koja se stvara zapadno od Hormuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za transport nafte i plina.

Prvi ozbiljniji incidenti zabilježeni su početkom ožujka, kada su potvrđeni napadi na više trgovačkih brodova, uz ljudske žrtve među pomorcima i lučkim radnicima. Od tada se situacija dodatno pogoršala, a napetosti u regiji izravno se prelijevaju na pomorski sektor.

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, posebno za transport nafte i plina. Svaki zastoj na toj ruti odmah se osjeti na globalnom tržištu, a trenutačna situacija već utječe na raspored plovidbi, cijene prijevoza i dostupnost energenata.

Za posade na brodovima ovo je posebno zahtjevno razdoblje. Dugotrajno čekanje na sidru uz stalnu prijetnju sigurnosnih incidenata, stvara dodatni pritisak na pomorce. Uz operativne izazove, sve je izraženija potreba za stabilnom komunikacijom s kopnom, redovitom opskrbom i psihološkom podrškom posadama.

IMO je u više navrata pozvao na smirivanje situacije i zaštitu pomoraca, naglašavajući kako civilni brodovi i njihove posade ne smiju biti kolateralne žrtve sukoba. Organizacija u suradnji s državama, brodarima i međunarodnim institucijama prati razvoj situacije i pokušava koordinirati odgovor na krizu.

Za 18. i 19. ožujka zakazana je izvanredna sjednica IMO-a na kojoj će se raspravljati o daljnjim koracima. Među opcijama su i organizirane pratnje brodova kako bi se osigurao sigurniji prolaz.

Kako se kriza razvija, sve je jasnije da će njezin utjecaj na globalni pomorski promet potrajati, a sigurnost pomoraca ostaje u središtu svih daljnjih odluka.