Japanski projekt MEGURI 2040 ubrzava put prema komercijalnoj autonomnoj plovidbi, uz cilj da polovica domaće flote do 2040. plovi bez posade

Japan izlazi pred svjetsku pomorsku industriju s prvim licenciranim Ro-Pax trajektom za autonomnu plovidbu. Plovilo Olympia Dream Seto, kapaciteta 500 putnika i 60 vozila, počinje redovite autonomne operacije na relaciji Shin-Okayama – Tonosho kroz unutarnje Seto more. Tim potezom zemlja ulazi u novu fazu digitalizacije cabotage prometa, uz ambiciju značajnog smanjenja nesreća i nadoknađivanja manjka kvalificiranih pomoraca.

Tijekom prezentacije sustava, trajekt je samostalno manevrirao od pristaništa, detektirao promet ispred sebe te izveo sigurnu izmjenu rute, potvrdivši stabilnost autonomnih algoritama u stvarnim uvjetima. Brod od gotovo 1.000 GT, građen 2019., plovi oko 70 minuta po prolazu, brzinom od 13 čvorova, a na brodu je zadržana posada od 10 članova radi nadzora i postupnog uvođenja tehnologije.

Olympia Dream Seto je prvo plovilo certificirano u sklopu državnog programa MEGURI 2040, koji od 2020. razvija platformu za autonomnu plovidbu i cilja 50-postotno smanjenje potrebe za posadom na brodovima domaće plovidbe do 2040. godine. Tijekom ranijih testiranja, sustav je provjeren u prometno gustoj Tokijskoj luci te na dugoj ruti od 400 nautičkih milja.

Japansko Ministarstvo mora i prometa je 2024. uspostavilo posebnu radnu skupinu za standarde sigurnosti i inspekcijske procedure autonomnih brodova. Na temelju njihovih smjernica, Olympia Dream Seto je prvo dobila oznaku „ranog stadija autonomnog broda“, da bi nakon završne provjere 5. prosinca primila punu certifikaciju.

Program ide dalje: priprema se certificiranje i za kontejnerski brod Mikage, a RoRo brod Hokuren Maru No. 2 ulazi u demonstracijske plovidbe u zahtjevnim uvjetima s ribarskim flotama i čestim maglama. Novi domaći kontejnerski brod Genbu već je građen s pretpostavkom budućeg rada bez posade, a svi testovi trebali bi biti završeni do travnja 2026.

SAD je preuzeo kontrolu nad tankerom Skipper, VLCC-om od oko 310.000 dwt, nakon što je satelitski nadzor jasno pokazao da je plovilo u Joseu ukrcalo približno 1,1 milijun barela sirovenafte. Unatoč fizičkoj prisutnosti na terminalu, brod je istodobno odašiljao AIS signal koji ga je prikazivao na potpuno drugoj lokaciji.

Administracija SAD-a potvrdila je zapljenu, navodeći samo da je riječ o „vrlo velikom tankeru, najvećem ikad zaplijenjenom”, dok pomorske obavještajne kuće poput Vanguarda i Kplera jasno upućuju na Skipper, nekadašnji Adisa, koji plovi pod lažnom zastavom Gvajane. Operacija dolazi u trenutku pojačanog američkog vojnog raspoređivanja u Karibima, uključujući nosač zrakoplova, borbene avione i više desetaka tisuća vojnika, s ciljem suzbijanja logističkih lanaca tamne flote koji održavaju trgovinske tokove Caracasa i Teherana, piše Splash247.

Kplerove snimke od 14. studenoga otkrivaju tanker na vezu u Joseu, unatoč AIS signalima koji su ga prikazivali u blizini FPSO jedinica Liza Destiny i Liza Unity. Prema tržišnim izvješćima, tanker je 16. studenoga ukrcao 1,1 milijun barela nafte s odredištem prema Kubi, pod čarterom tvrtke Cubametales.

VLCC Skipper je godinama povezan s manipuliranjem tragova, prikrivenim STS operacijama i lažnim deklariranjem tereta. U srpnju je brod emitirao pozicije koje su upućivale na pristajanje u iračkom Basri, dok su sateliti zapravo potvrdili da se nalazi na Iranskom otoku Kharg, gdje je ukrcavao naftu. Nakon plovidbe prema istoku, u kolovozu je izvršio STS operaciju s VLCC-om Luois kod Hong Konga, a teret je u Kini iskrcan kao navodno angolski Girassol. Potom se vratio u iranske vode, zaobišao Rt dobre nade i krajem listopada ponovno se pojavio u zapadnom Atlantiku – obrazac kretanja tipičan za shadow flotu.

U.S. troops seize sanctioned tanker "The Skipper" off Venezuela today. Loaded w/ Merey crude from José port. Trump: "Largest one ever seized." Video shows boarding op amid Maduro sanctions. What are your thoughts on this action? #USMilitary #Venezuela #TankerSeizure #Trump pic.twitter.com/gawB8sEVVh

— AOC (@AOC_Security) December 10, 2025

SAD nije objavio trenutačnu lokaciju broda niti status posade, no zapljena se smatra jednom od najznačajnijih dosadašnjih mjera protiv tamne flote, s mogućim ozbiljnim posljedicama za sposobnost Venezuele da održava izvoz.

Caracas je žestoko reagirao, nazvavši zapljenu „otvorenim činom piratstva”. Ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello dodatno je zaoštrio retoriku optuživši SAD za „ubojstva, krađu i piratstvo”. Venezuela najavljuje pokretanje postupaka pred međunarodnim institucijama kako bi osporila zapljenu.

Global Centre for Maritime Decarbonisation (GCMD) objavio je studiju koja donosi standardiziranu metodologiju za praćenje i mjerenje učinkovitosti sustava vjetrom potpomognutog pogona brodova, poznatih kao WAPS (Wind-Assisted Propulsion Systems). Metoda je testirana kroz četveromjesečno praćenje rada MR tankera Pacific Sentinel u vlasništvu kompanije Eastern Pacific Shipping.

Na brod su u ožujku 2025. ugrađena tri usisna jedra visine 22 metra, a njihova učinkovitost praćena je od sredine svibnja do sredine rujna 2025. tijekom spot plovidbe američkim rutama. Cilj je bio izmjeriti stvarne energetske uštede u komercijalnoj eksploataciji, bez idealiziranih uvjeta.

Metodologija se temelji na tri ključne komponente. Prva uključuje visokofrekventno prikupljanje podataka, pri čemu se svakih 15 sekundi bilježe meteorološki uvjeti, potrošnja snage, brzina broda i kurs. Druga komponenta je protokol testiranja uključenog i isključenog sustava jedara, razvijen u skladu sa smjernicama ITTC-a i DNV-a. Treća faza obuhvaća statističku analizu podataka kako bi se izolirao stvarni doprinos jedara u ukupnoj uštedi energije.

Tijekom promatranog razdoblja identificirano je 203 operativno stabilna prijelaza uključenja i isključenja sustava, na temelju kojih su izračunate trenutne uštede snage, pri čemu je prosječna trenutna ušteda iznosila 7,2 posto, uz pouzdanost od 95 posto i raspon između 6,2 i 8,2 posto.

U povoljnijim vjetrovnim uvjetima postignute su znatno veće uštede. U pojedinim slučajevima trenutna ušteda dosezala je i 28,1 posto pri prividnom kutu vjetra od 47 stupnjeva i brzini vjetra od 15,3 m/s. Zabilježeni su i rijetki slučajevi negativnog učinka, do -14 posto, no oni su statistički zanemarivi u odnosu na ukupni skup podataka.

GCMD ističe kako ova metoda postavlja temelj za pouzdanu evaluaciju WAPS sustava u stvarnim plovidbenim uvjetima te otvara prostor za stvaranje skalabilne baze podataka. Takav pristup može olakšati donošenje investicijskih odluka, ali i omogućiti financijske modele u kojima se povrat ulaganja veže uz stvarno ostvarene energetske uštede.

Globalna trgovina se ne smanjuje, nego mijenja kurs, a pomorci i brodari sve jasnije osjećaju posljedice tog preusmjeravanja tereta

Prema najnovijem godišnjem izvješću UNCTAD-a, globalna trgovina je na putu da u ovoj godini dosegne povijesnih 35 bilijuna američkih dolara. Unatoč snažnim geopolitičkim napetostima i fragmentaciji svjetskog gospodarstva, rast ne jenjava, ali se jasno vidi da se trgovački i pomorski tokovi sve snažnije preusmjeravaju prema Istočnoj Aziji, Africi i takozvanim South-South rutama, piše Splash247.

UNCTAD procjenjuje da će svjetska trgovina u 2025. godini rasti oko 7 posto, što predstavlja dodatnih 2,2 bilijuna dolara novostvorene vrijednosti. Za pomorsku industriju posebno je važno da se rast u završnici godine temelji ponajprije na većem obujmu prijevoza, a ne na višim cijenama, što označava zaokret u odnosu na raniji inflacijski potaknuti rast.

Podaci pokazuju da je trgovina robom u trećem tromjesečju porasla gotovo 2 posto, dok su usluge ojačale za oko 4 posto. Iako se zamah u posljednjem tromjesečju usporava, trend ostaje pozitivan, uz očekivani pad cijena trgovane robe. To je signal koji brodari već osjećaju kroz stabilnije vozarine, ali i jaču konkurenciju među pravcima.

Istočna Azija potvrđuje status glavnog motora rasta, s povećanjem izvoza od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe rast unutarregionalne trgovine, koja je skočila čak 10 posto, dodatno puneći azijske linije i feedere. Afrika također bilježi snažan zamah, s rastom uvoza od 10 posto i izvoza od 6 posto, dok South-South trgovina raste oko 8 posto, potvrđujući sve važniju ulogu tržišta u razvoju.

Industrijska proizvodnja i dalje nosi najveći teret rasta, predvođena elektronikom, koja je porasla 14 posto uslijed potražnje povezane s razvojem umjetne inteligencije. S druge strane, energetski i automobilski sektor bilježe pad, uz smanjenje tokova sirove nafte, LNG-a i ukupne globalne trgovine vozilima.

UNCTAD upozorava da se procesi friendshoringa i nearshoringa dodatno ubrzavaju, što mijenja prometne obrasce i učvršćuje lance opskrbe među politički usklađenim partnerima. U tom kontekstu, Kina sve izraženije preusmjerava izvoz s američkog tržišta prema Europi, Africi i regionalnim azijskim rutama, što potvrđuju i podaci o snažnom rastu kontejnerskih tokova na tim pravcima.

Iz perspektive pomorstva, brojke jasno govore da globalna trgovina nije samo oporavljena, već i temeljito preusmjerena. Kako industrija ulazi u 2026. godinu, nove rute, duža putovanja i rastuća uloga tržišta u nastajanju postaju ključni faktori koji će oblikovati buduću potražnju za brodovima i posadama.