O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 18

Ruski dronovi ponovno gađali trgovačke brodove kod Odese, ranjen pomorac

0
Foto: Ukraine Navy/Splash247

Trgovački brodovi u Crnom moru sve češće plove u uvjetima koji nalikuju ratnoj zoni, A pomorci se ponovno nalaze na prvoj crti eskalacije sukoba

Rusija je izvela nove napade dronovima na civilne trgovačke brodove u Crnom moru, pri čemu je jedan pomorac ozlijeđen, a na jednom brodu izbio je požar, potvrdile su ukrajinske vlasti. Incidenti su se dogodili u neposrednoj blizini luke Chornomorsk, na južnoj obali Ukrajine, području od ključne važnosti za pomorski izvoz hrane, navodi Splash247.

Prema riječima ukrajinskog ministra regionalnog razvoja Oleksiy Kuleba, tanker pod panamskom zastavom pogođen je dok je čekao ulazak u luku radi ukrcaja biljnog ulja. U napadu je jedan član posade ranjen, a dron je izazvao požar na brodu. Ozlijeđeni pomorac evakuiran je na obalu i zbrinut medicinskom pomoći.

Istoga dana zabilježen je i drugi napad. Brod pod zastavom San Marina pogođen je prilikom isplovljavanja iz luke s teretom kukuruza. U tom incidentu nije bilo ozlijeđenih, no napad dodatno potvrđuje rastuće sigurnosne prijetnje za trgovačke brodove koji uplovljavaju i isplovljavaju iz ukrajinskih luka.

Guverner regije Odesa Oleg Kiper potvrdio je da su se oba napada dogodila u blizini Chornomorska, duž južne obale Ukrajine. Riječ je o pomorskom području kojim svakodnevno prolaze brodovi s međunarodnim posadama, uključujući velik broj pomoraca iz različitih država.

Ovi incidenti dolaze samo nekoliko dana nakon smrtonosnog napada u kojem su ruski dronovi pogodili dva strana civilna teretna broda u regiji Odese, pri čemu je jedan pomorac izgubio život, a više ih je ozlijeđeno. Serija napada dodatno naglašava trajne i ozbiljne rizike za komercijalnu plovidbu u Crnom moru, posebno za brodove uključene u izvoz žitarica i prehrambenih proizvoda.

HHI objavio novo izdanje S-57 ENC ćelije HR300015 – Savudrijska vala – Limski kanal

0
Foto: HHI

Hrvatski hidrografski institut (HHI) objavio je 12. siječnja 2026. novo izdanje S-57 ENC ćelije HR300015 – Savudrijska vala – Limski kanal, u mjerilu 1:100 000.

Objavom ovog izdanja stavlja se izvan snage prethodno izdanje ENC ćelije S-57 HR3C0015 – Grado – Rovinj.

Nova ENC ćelija HR300015 izrađena je u skladu s važećim IHO standardima te osigurava ažurirane i pouzdane hidrografske podatke za potrebe sigurnosti plovidbe i pomorske navigacije na navedenom području.

Pozivaju se korisnici ENC podataka da pravodobno ažuriraju svoje navigacijske sustave u skladu s ovim izdanjem.

Kontejneraš uplovio u luku Camden s uginulim kitom na pramcu, pokrenuta istraga

0
Foto: NOAA/The Maritime Executive

Manji kontejnerski brod uplovio je prošlog tjedna u luku Camden u saveznoj državi New Jersey s uginulim kitom na pramcu, što je odmah potaknulo reakciju nadležnih službi i pokretanje istrage o uzroku smrti životinje.

Američka Obalna straža izvijestila je kako je zaprimila dojavu o uginulom kitu na pramcu kontejneraša koji se nalazio na sjevernom dijelu Gloucester City Marine Terminala, u blizini mosta Walt Whitman. O slučaju su obaviješteni NOAA i neprofitna organizacija Marine Mammal Stranding Center, čiji su stručnjaci preliminarno utvrdili da je riječ o perajaru duljine oko 10 metara, navodi The Maritime Executive.

Djelatnici MMSC-a, u suradnji s vanjskim izvođačima, uklonili su trup kita s pramca broda te ga odvukli na osiguranu lokaciju na obali, gdje je planirana obdukcija.

Prema dostupnim AIS podacima i geolokacijskim snimkama, riječ je o rashladnom kontejnerskom brodu pod zastavom Bahama, nosivosti oko 14.000 dwt. Brod je sredinom prosinca isplovio iz Perua te je rutom preko Kariba i Panamski kanal plovio prema istočnoj obali SAD-a, prosječnom brzinom između 10 i 14 čvorova. Nakon kraćeg zadržavanja u Camdenu, brod je 5. siječnja ponovno isplovio prema jugu.

Za sada nije potvrđeno je li kit stradao uslijed izravnog sudara s brodom. Perajari su u SAD-u klasificirani kao ugrožena vrsta, a poznato je da su upravo sudari s brodovima jedan od glavnih rizika, osobito u prometno opterećenim pomorskim područjima.

Stručnjaci ističu kako je brzina broda ključan faktor u smrtnosti kitova. Zbog toga NOAA na istočnoj obali SAD-a provodi sezonska ograničenja brzine plovidbe, uz obvezno smanjenje brzine ispod 10 čvorova u određenim zonama, a provedba se nadzire putem AIS sustava. Ovaj slučaj dodatno naglašava odgovornost brodara i zapovjednika u planiranju sigurne i odgovorne plovidbe.

U 3. maju 1905 potpisan ugovor za gradnju dvaju riječnih kruzera za Scenic

0
Foto: Novi list

U brodogradilištu 3. maj 1905 potpisani su ugovori za gradnju dva riječna kruzera duljine 80 metara za Scenic Group, čime riječki škver osigurava novi posao i stabilnost proizvodnje u razdoblju koje prethodi privatizaciji. Ugovore su potpisali predsjednica Uprave Vjera Marić i direktor MKM Yachts Saša Čokljat.

Projekt je značajan jer označava ulazak riječkog brodogradilišta u novu nišu – gradnju riječnih putničkih brodova. Za razliku od klasične brodogradnje, ovi će se kruzeri graditi na jednom od trećemajskih platoa, a ne na navozu, što znači da tijekom gradnje neće biti potrebe za dokovanjem. Takav pristup omogućava veću fleksibilnost organizacije posla i učinkovitije korištenje postojećih kapaciteta, piše Novi List.

Radovi na prvom kruzeru započet će u svibnju rezanjem čelika, dok će gradnja drugog krenuti tri mjeseca kasnije. Prema ugovorenoj dinamici, isporuka prvog plovila planirana je za proljeće 2027., a drugog u trećem kvartalu iste godine. Kao i na ranijim projektima za Scenic, riječko brodogradilište imat će ulogu glavnog podizvođača za gradnju trupa i djelomično opremanje, dok završno opremanje preuzima MKM Yachts uz angažman domaćih i stranih kooperanata.

Predsjednica Uprave Vjera Marić istaknula je kako je cilj Uprave bio osigurati nove ugovore neovisno o aktualnom postupku prodaje brodogradilišta, kako bi se privatizacija dočekala s kontinuitetom proizvodnje i zaposlenosti. Naglasila je i snažnu podršku Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića u nastojanjima da se očuva brodograđevna djelatnost u Rijeci.

Saša Čokljat poručio je da ovaj ugovor predstavlja važan iskorak za obje tvrtke te snažan signal nastavka revitalizacije domaće brodogradnje. Projekt donosi kontinuitet zapošljavanja, uključivanje lokalnih dobavljača i dodatno jača poziciju Rijeke kao relevantnog centra za gradnju specijaliziranih plovila namijenjenih međunarodnom tržištu.

Saipem ponovno aktivira jack-up platformu Perro Negro 7 u Saudijskoj Arabiji

0
Foto: Deepak Teja/MarineTraffic

Talijanski energetski i offshore div Saipem najavio je ponovno pokretanje operacija jack-up bušaće platforme Perro Negro 7 u Saudijskoj Arabiji, s početkom rada planiranim za siječanj 2026. godine.

Riječ je o platformi izgrađenoj 2008. godine, koja od 2011. djeluje u sklopu dugoročnog ugovora s nacionalnom naftnom kompanijom Saudi Aramco. Ugovor je produžen u lipnju 2023. za dodatnih deset godina, čime je potvrđena dugoročna uloga ove jedinice u offshore bušenju na saudijskom tržištu, navodi Splash247.

Tijekom 2024. godine ugovor je bio privremeno suspendiran na razdoblje od 12 mjeseci. Kako navodi Saipem, to razdoblje bit će nadoknađeno na kraju ugovora, čime se njegov ukupni rok trajanja produljuje do 2034. godine. Takva praksa nije neuobičajena u offshore industriji, osobito u razdobljima prilagodbe tržišnih uvjeta i planova razvoja polja.

Jack-up platforma Perro Negro 7 projektirana je za rad u morskim dubinama do 115 metara te je sposobna bušiti bušotine dubine do 9.100 metara. Opremljena je naprednim sustavima za sigurnost i učinkovitost rada, kao i tehnologijama koje zadovoljavaju sve strože ekološke standarde koji se primjenjuju u offshore sektoru..

(VIDEO) Ukrajina dronovima napala ključne Lukoilove platforme u Kaspijskom moru

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajinske Specijalne snage izvele su u nedjelju, 11. siječnja, napade dronovima na tri najveće offshore platforme ruske energetske kompanije Lukoil u Kaspijskom moru.

Prema priopćenju Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, pogođene su platforme koje opslužuju naftna i plinska polja Vladimir Filanovsky, Yuri Korchagin i Valery Greifer.

Ukrajinska strana navodi kako su platforme korištene za logističku i tehničku potporu ruskim vojnim aktivnostima, čime su postale legitimni ciljevi. Prema dostupnim informacijama, zabilježeni su izravni pogoci, dok se opseg materijalne štete još procjenjuje, navodi Splash247.

Satelitski podaci NASA-inog sustava FIRMS, koje prenosi ukrajinski vojni portal Militarnyi, ne pokazuju znakove požara na pogođenim objektima. To upućuje na mogućnost da su dronovi pogodili konstrukciju platformi bez zapaljenja ili dekompresije nafte i plina. Unatoč tome, ukrajinski izvori tvrde da je proizvodnja na svim pogođenim platformama privremeno obustavljena.

Rusko Ministarstvo obrane zasad nije potvrdilo napade na platforme, ali je objavilo da je sedam dronova navodno presretnuto iznad Kaspijskog mora. Ovo nije prvi put da su Lukoilovi offshore objekti meta napada – prvo zabilježeno djelovanje dogodilo se prošlog mjeseca, također na polju Vladimir Filanovsky.

CHIEF OFFICER – OIL/CHEMICAL TANKER

0


RANK: Chief Officer
VESSEL TYPE: Oil/Chemical Tanker
SALARY: TBA
JOINING DATE: February 2026
TOUR OF DUTY: 2 months on/off
ADDITIONAL INFORMATION: German language required

Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu

Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30

APPLY NOW

MASTER – OIL/CHEMICAL TANKER

0


RANK: Master
VESSEL TYPE: Oil/Chemical Tanker
SALARY: TBA
JOINING DATE: February 2026
TOUR OF DUTY: 2 months on/off
ADDITIONAL INFORMATION: German language required

Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu

Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30

APPLY NOW

Američki naftni divovi ne žure u Venezuelu bez promjena energetskih zakona

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Američke naftne kompanije pozdravljaju politički dogovor kojim je Venezueli omogućeno otvaranje energetskog sektora prema SAD-u, no poruka industrije je jasna – bez temeljitih promjena zakona i poslovnog okruženja nema velikih ulaganja niti ozbiljnog povećanja proizvodnje i pomorskog izvoza nafte.

Prema aktualnim pravilima, venezuelanski zakon nalaže da državna kompanija PDVSA mora imati većinski udio u svakom projektu eksploatacije nafte. Upravo ta odredba predstavlja jednu od glavnih prepreka za strane ulagače jer onemogućuje operativnu kontrolu projekata, ali i zato što PDVSA trenutačno nema financijsku snagu za sudjelovanje u višemilijardnim investicijama, navodi The Maritime Executive.

ExxonMobil, koji je u Venezueli prisutan još od 1940-ih, posebno je oprezan. Kompanija je već dvaput doživjela nacionalizaciju imovine – prvi put 1970-ih, a zatim ponovno tijekom vladavine Huga Cháveza. Prema tvrdnjama Exxona, Caracas im i dalje duguje milijarde dolara za oduzetu infrastrukturu, bez jasnih naznaka kada bi taj dug mogao biti riješen.

Iz tog razloga, Exxon i ostali veliki igrači poručuju da je za dugoročna ulaganja nužno osigurati stabilan pravni sustav, jasne komercijalne okvire i trajnu zaštitu investicija. Bez toga, projekti koji bi u konačnici trebali rezultirati povećanim ukrcajem sirove nafte na tankere ostaju prevelik rizik.

Dodatnu zabrinutost izaziva politička i sigurnosna situacija u zemlji. Analitičari upozoravaju na postojanje više centara moći, od vojnih struktura do naoružanih skupina i krijumčarskih mreža, što u slučaju političke nestabilnosti može ozbiljno ugroziti proizvodnju i logistiku, uključujući luke, terminale i pomorske rute.

U komentarima za Atlantic Council istaknuto je kako problemi migracija, ilegalne trgovine i nasilja i dalje predstavljaju stvaran rizik za energetsku stabilnost zemlje. Bez rješavanja tih pitanja, svaka strategija obnove energetskog sektora ostaje krhka.

S druge strane, administracija američkog predsjednika Donald Trump razmatra i dodatne poticaje. Američki ministar energetike nije isključio mogućnost da savezna vlada izravno sudjeluje u ulaganjima u venezuelanske projekte, što bi bio značajan zaokret u dosadašnjoj politici.

Borbena brodica iz Hrvatske privukla pažnju NATO-a

0
Foto: Shadow Nautics

Borbeno plovilo dugo svega 14,5 metara, ali s raketnim sustavom dometa do 10 kilometara, jedan je od hrvatskih proizvoda koji će danas biti predstavljen glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu tijekom njegova posjeta Hrvatskoj.

Uzlet domaće obrambene industrije

Do sada je hrvatski doprinos vojnoj pomoći za Ukrajinu 240 milijuna eura, a ukupna pomoć 350 milijuna.  Hrvatska vojna industrija u velikom je uzletu otkako je Europska unija užurbano počela pripremati planove za obranu, piše HRT.

Raste zanimanje za naše proizvode, sklapaju se novi ugovori.  Naše tvrtke kažu da su spremne zadovoljiti sve zahtjeve u Europi, ali i šire.

Jedna od tvrtki koja će se sutra predstaviti je Shadows Nautics.

Njezin predstavnik Marko Košuljandić bio je gost središnjeg Dnevnika HTV-a.

Predstavljanje proizvodnih kapaciteta

Košuljandić je rekao da će, kao proizvođač plovila, predstaviti tvrtku i njezine proizvode, ali i da će svi članovi hrvatske obrambene industrije imati priliku detaljno predstaviti svoje proizvodne kapacitete.

– Cilj je da se u NATO-u i među članicama Saveza zna na što mogu računati od strane Hrvatske obrambene industrije, pojasnio je.

Borbena plovila i njihova posebnost

Govoreći o borbenim plovilima koje proizvode, istaknuo je da je riječ o plovilu duljine svega 14,5 metara, koje unatoč malim dimenzijama ima snažne borbene mogućnosti.

– Ima razorne sustave za borbena djelovanja, vrhunsku balističku zaštitu, a posebno smo ponosni što smo na takvo plovilo uspjeli ugraditi raketni sustav s četiri rakete s dometom do 10 kilometara, naglasio je Košuljandić.

Dodao je kako tvrtka proizvodi i plovila tzv. dvostruke namjene.

– Naš početak bio je u civilnoj, odnosno polucivilnoj upotrebi – patroliranju, traganju i spašavanju, medicinskom prijevozu ili jahtingu, rekao je.

Govoreći o tržištu, Košuljandić je istaknuo da su trenutačno u pretpotpisnoj fazi ugovora s jednim francuskim brodogradilištem, koje bi njihova plovila doradilo po pitanju naoružanja i isporučilo krajnjem korisniku.

– Ne mogu otkrivati detalje zbog tajnosti ugovora, ali interes svakako postoji. Posebno nas veseli i sastanak sljedeći tjedan u Katru s katarskim ministrom obrane, gdje želimo ući i na to tržište, rekao je.

Naglasio je i konkurentnost proizvoda.

– Hrvatska obrambena industrija, a osobno govorim za naš proizvod, ima svjetsku kvalitetu. Cijenom smo najkonkurentniji na tržištu, istaknuo je.

Jedno takvo plovilo, bez naoružanja i ovisno o tome koja je balistička zaštita, prema njegovim riječima, stoji od 950 tisuća eura na više, ovisno o zahtjevima krajnjeg korisnika.

Dodao je da je cijena značajno jeftinija u odnosu na konkurenciju, i to toliko da se u razgovorima s nekim drugim zemljama iz EU pokazalo da im je isplativije kupiti hrvatsko plovilo nego ono vlastitih proizvođača.

– Kvaliteta je neupitna i na svjetskoj je razini, istaknuo je.

Košuljandić je podsjetio i da je tvrtka nedavno proširila proizvodne kapacitete.

Proširenje proizvodnih kapaciteta

– Završili smo investicijski ciklus ulaganja od šest milijuna eura u industrijskoj zoni Podi u Šibeniku. Time smo godišnju proizvodnju povećali s pet na osam do deset plovila, pojasnio je.

Govoreći o suradnji s Ministarstvom obrane, rekao je da ona traje već dugi niz godina.

– Servisiramo postojeća plovila u sustavu MORH-a i imamo vrlo korektan odnos. Još nismo isporučili naše borbene verzije, ali smo isporučili dvije patrolne verzije, rekao je, dodavši da su takve reference iznimno važne za plasman proizvoda na međunarodnom tržištu.

Suradnja s Ministarstvom obrane

– Gdje god dođete u svijetu, prvo vas pitaju je li vaš proizvod u sustavu vlastitih oružanih snaga, naglasio je.

Osvrnuvši se na rast ulaganja u obranu, Košuljandić je podsjetio da je Vlada RH u 2025. godini u obranu uložila 931 milijun eura, više od dva posto BDP-a.

– To su velika sredstva, kazao je.

– Velik dio tih sredstava odnosi se na prelazak s istočne na zapadnu tehnologiju. Tu hrvatska obrambena industrija mora prepoznati svoj potencijal, da ono što isporučujemo mora biti moderno, kvalitetno i pouzdano za stavljanje u sustav bilo koje zemlje NATO saveza ili Europske unije. I u tom slučaju mi svi ozbiljni proizvođači radimo na tome da naši proizvodi budu NATO kompatibilni i da se mogu implementirati na tržištu, zaključio je.