O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 213

Traži se opoziv bivših čelnika Atlanstke plovidbe

0
Foto: Vessel Finder

Glavna skupština Tankerske plovidbe održat će se 28 lipnja 2024. godine. U dopuni poziva na glavnu skupštinu koja će se Tankerska plovidba predlaže uvrštenje dodatnih točaka dnevnog reda. Dvije se odnose na opoziv sadašnjih članova Upravnog odbora i izbor dva nova.

Tako Zadrani predlažu opoziv Marka Domijana i Pera Kulaša, a na njihovo mjesto bi došli  Mario Pavić, prvi čovjek Tankerske plovidbe te Nikola Koščica, član Uprave zadarskog brodara, prenosi Dubrovački vjesnik.

Podsjetimo, početkom ovog mjeseca zadarski brodar Tankerska plovidba je, putem Zagrebačke burze, obavijestio investicijsku javnost i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga o namjeri objavljivanja dobrovoljne ponude za preuzimanje preostalih dionica dubrovačkog brodara Atlantske plovidbe.

U trenutku objave Tankerska plovidba bila je već vlasnik otprilike 64,5 posto dionica Atlantske plovidbe, što joj na Glavnoj skupštini dioničara osigurava više od 75 posto glasova, a to je dovoljno za donošenje svih ključnih i strateških odluka.

Podsjetimo, u siječnju ove godine je Tankerskoj plovidbi odobrena ponuda za preuzimanje dubrovačkog rivala nakon što je zadarska kompanija sudjelovanjem u lanjskoj dokapitalizaciji stekla dodatnih 683 tisuća dionica i time povećala udjel na više od 39 posto. Prije dokapitalizacije Tankerska plovidba je imala 6,45 posto udjela u vlasništvu. Za preostale dionice ponuđena je cijena od 53,60 eura, koliko je i iznosila cijena novih dionica u dokapitalizaciji.

Podsjetimo  Domijan je prodao 3701, a Kulaš 1061 dionica Atlantske plovidbe. 

VIDEO: Kontejneraš Dali uspješno odsukan i otegljen do luke u Baltimoreu

0
Foto: The Maritime Executive

Operacija izvlačenja broda Dali ispod olupina mosta Francis Scott Key u Baltimoreu uspješno je dovršena jučer, 20. svibnja, trosatnim tegljenjem broda. Kontejnerski brod, na čijem se pramcu još uvijek nalaze dijelovi urušenog kolnika s mosta i drugi ostatci, viđen je kako na terminal Seagirt stiže jučer oko 9 sati ujutro.

The Unified Command and US Army Corps of Engineers izvijestili su da je oko 6:40 sati brod povratio uzgon. Izvjestitelji Associated Pressa koji su promatrali tegljenje broda, rekli su da se brod počeo kretati oko šest sati, uz nekoliko zaustavljanja i pokretanja.

Operacija tegljenja započela je oko 7:00 sati, a uključivala je pet tegljača, jedan na pramcu, drugi na krmi te ostatak duž broda, prenosi The Maritime Executive.

Kako bi se pripremili za operaciju izvlačenja, utovarili su balast koji je korišten da brod ne bi otplutao dok su se krhotine uklanjale, te rušili dijelovi mosta koji su bili naslonjeni na pramac i preko palube broda. Radi se o 1,25 milijuna galona balastne vode.

Očekuje se da će brod ostati u Seagirtu četiri do šest tjedana radi dodatnih inspekcija. Nastavit će se raditi na uklanjanju urušenih dijelova mosta s pramca plovila, a vjerojatno će biti uklonjeni i neku natovareni kontejneri.

S uklanjanjem Dalija širokoga 48 metara, rade na ponovnom otvaranju cijelog kanala od 213 metara i dubine 15 metara, kojeg očekuju do kraja mjeseca.

Ekipe za spašavanje vratile su se na mjesto nesreće, gdje će koristeći dizalicu i teglenice, nastaviti radit na uklanjanju preostalih urušenih dijelova mosta. Lučki službenici očekuju da će kanal trenutno i dalje biti ograničen na jednosmjerni promet, ali rade s operaterima na povećanju protoka brodskog prometa u luci. Prometna uprava Marylanda nastavit će nadzirati uklanjanje preostalog čelika i betona izvan kanala, dok će Obalna straža SAD-a donijeti konačne odluke o otvaranju kanala zajedno s inženjerskim korpusom američke vojske.

Obilježeno 250 godina od uspostave sustava lučkih kapetanija u Hrvatskoj

0
Foto: MMPI

Prigodnom svečanošću koja je jučer, 20. svibnja, održana u Guvernerovoj palači u Rijeci, obilježeno je 250 godina od uspostave sustava lučkih kapetanija u Hrvatskoj te je ujedno obilježen Europski dan pomorstva, priopćili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Na prigodnoj svečanosti okupio se značajan broj predstavnika sustava uprave sigurnosti plovidbe, kao i predstavnika pomorske industrije, akademske zajednice i povezanih institucija te lokalne i regionalne vlasti.

Svečanost je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je istaknuo kako je riječ o velikoj i iznimno značajnoj obljetnici.

“Sustav sigurnosti na moru prije svega čine ljudi – koji brinu o sigurnosti plovidbe, spašavaju ljudske živote, brinu o moru i pomorskom dobu. Prepoznajući njihov značaj i važnost, Vlada Republike Hrvatske je kao prvi korak donošenja paketa reformskih mjera u pomorstvu i unutarnjoj plovidbi, nakon 30 godina, donijela novi Zakon o lučkim kapetanija. Osim toga, unaprijeđen je materijalni status djelatnika lučkih kapetanija, a povećava se i broj djelatnika pa ćemo po prvi puta imati više od 400 zaposlenih u sustavu sigurnosti plovidbe“, naveo je.

Ministar je također istaknuo kako su „donesene i značajne izmjene Pomorskog zakonika te ostalih zakona. Pokrenuta je i sveobuhvatna obnova flote lučkih kapetanija pa ćemo već do kraja ove godine imati 10 novih plovila, a do kraja 2027. godine kapetanije i ispostave raspolagat će s ukupno 39 potpuno novih plovila, brodica i gumenjaka“.

U sklopu svečanosti održana je i panel rasprava na kojoj su predstavnici Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva te Lučke kapetanije Rijeka s profesorima s Pravnog fakulteta u Rijeci i Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja govorili o razvoju lučkih kapetanija, prvenstveno na području Rijeke koja je uz Trst, prva na prostoru današnje Hrvatske u kojoj je imenovan lučki kapetan, navodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Govora je bilo o pravima pomoraca te o pravilima koja su za plovidbu uspostavljena na temelju Proglasa, a koje se, zaključeno je na panelu, nisu puno promijenila u odnosu na današnje poslove kapetanija koje obuhvaćaju i poslove traganja i spašavanja na moru, brigu o sprječavanju onečišćenja mora, inspekcijske poslove plovila i pomorskog dobra, upise brodova i dr. Spomenuto je i kako sustav sigurnosti plovidbe, između ostalog, obuhvaća 12 kapetanija te 61 ispostavu diljem Jadrana, kao i Nacionalni centar sigurnosti plovidbe.

Ova je proslava bila prilika za predstavljanje povijesnog presjeka najznačajnijih trenutaka stvaranja i organiziranja sustava lučkih kapetanija u Republici Hrvatskoj, koji svoje temelje imaju još od Državnog proglasa o plovidbi (tal. Editto politico di navigazione mercantile Austriaca) hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije. Naime, sustav lučkih kapetanija na našem prostoru postoji u kontinuitetu od Državnog proglasa o plovidbi od 25. travnja 1774. godine kraljice Marije Terezije, dok odgovarajuće koordinativno tijelo ili tijela lučkih kapetanija postoje još od 1850. godine.

Bogata povijest razvoja pomorstva na Jadranu govori o važnosti pomorskog identiteta naše zemlje. a time i organizacije lučkih kapetanija i središnje uprave kao okosnice vlasti na moru. Time Hrvatska nastavlja osiguravati status suvremene pomorske države utemeljene na 250 godina tradicije upravno-administrativnog sustava lučkih kapetanija, zaključeno je na svečanosti.

Foto: MMPI

Sudar teretnog i ribarskog broda kod Islanda: Kapetan i drugi časnik palube uhićeni

0
Foto: FARMAR file photo / The Maritime Executive

Islandski dužnosnici su potvrdili da je sud naredio pritvor kapetanu i drugom časniku palube teretnog broda koji je plovio uz južnu obalu nakon što se sudario s ribarskim brodom rano ujutro 16. svibnja. Čudom, ribar je preživio neozlijeđen sa svog prevrnutog broda, a teretni brod nastavio je ploviti. Obalna straža ga je kasnije pronašla u luci Vestmannaeyjar, piše The Maritime Executive.

Kako navodi islandska obalna straža i Služba traganja i spašavanja, 16. svibnja oko tri sata po lokalnom vremenu ribarski brod je naletio na plutajući predmet u vodi. Prema riječima operatera, prvo je pomislio da je riječ o kontejneru, a onda je shvatio da se radi o brodu njegova 40-godišnjeg prijatelja. Dvojica muškaraca krenula su ranije te večeri u ribolov na svojim plovilima, a jedan je bio nekoliko milja ispred svog prijatelja koji mu je na kraju spasio život.

Shvativši da se radi o prevrnutom brodu, uputio je hitan poziv, a obalna straža poslala je helikopter dok je tim za potragu i spašavanje stigao na mjesto događaja. Ribar navodi da se njegov prijatelj iznenada pojavio ispod broda u odijelu za preživljavanje. Međutim, odijelo je bilo natopljeno vodom i morao ga je odrezati kako bi unesrećenog izvukao iz vode, navodi The Maritime Executive.

Obalna straža je preživjelog odvela na obalu, a on im je rekao da sve dogodilo brzo, ali da misli da je njegov ribarski brod zahvatio teretni brod u prolazu. Bio je promrzao, ali nije pretrpio ozbiljne ozljede. Uspio je navući odijelo za preživljavanje dok mu se brod prevrnuo. Spasilačke službe također su uspjele izvaditi prevrnuti ribarski brod.

Obalna straža pratila je plovidbu Longdawna iz Rotterdama. Brod od 8.250 DWT registriran je u Antigvi i Barbudi, dug je 129 metara i njime upravlja brodarska kompanija Longship iz Nizozemske.

“Na oba plovila su vidljivi tragovi sudara, što uvelike pojačava sumnju policije da je sudar uzrok prevrtanja broda”, stoji u priopćenju policije. Medijski izvještaji i slike pokazuju ogrebotine na pramcu teretnog broda.

Sud je odredio uhićenje kapetana i drugog časnika palube koji su u četvrtak ujutro bili na dužnosti uz pritvor do četiri tjedna dok traje istraga.

Longdawn je u petak krenuo s Islanda u Rotterdam.

Prva službena plovidba trajekta “Oliver”

0
Foto: Dubrovački dnevnik

Željno očekivani Jadrolinijin trajekt Oliver krenuo je prvi put na plovidbu između dva omiljena grada Olivera Dragojevića. Jutros u 10 sati i 30 minuta otisnuo se iz splitske luke i plovi u njegovu rodnu Velu Luku. Uz putnike, na trajektu je bila i ekipa HRT-a.

“Ovaj trajekt će svakodnevno ploviti na liniji Split- Vela Luka -Split, a za vrijeme plovidbe će putnici slušati pjesme Olivera Dragojevića”, rekao je kapetan trajekta Antun Miculinić.

Trajekt Oliver može primiti 680 putnika i 100 vozila, a na prvu plovidbu u splitskoj gradskoj luci ukrcano je 106 putnika, 14 automobila, šest kamiona, jedan autobus i dva motora, dodao je.

“Razgovarali smo s otočanima koji su se ukrcali na prvu plovidbu Olivera iz Splita prema Veloj Luci i ovaj brod ocjenjuju s odličnom ocjenom. Posebno je zanimljiv cijeli interijer broda u kojem su ispisani stihovi pjesama tekstopisaca koji su radili za Olivera, a to su Jakša FiamengoZdenko RunjićVinko Barčot i drugi”, rekla je za Dnevnik Ivana Šilović.

Dodala je kako je brod komforan i otočanima je drago što je dobio ime njihovog omiljenog pjevača, piše HRT.

“Lijepo je. Ne bi mu bila draga pompa, ali kada je brod u pitanju bio bi zadovoljan”, govori Boris Gugić Brico, Oliverov najbolji prijatelj.

“Ući će u povijest zato što je bio normalan čovjek, uvijek s malim ljudima i zato ga ljudi vole. Pitali su ga koja je formula za uspjeh, a on je rekao: ostani normalan. To je to. Takvi se ljudi više ne rađaju”, naglasio je prijatelj.

Jadrolinija je ovaj trajekt kupila 2023. i dala mu ime “Oliver” što je izazvalo opće odobravanje u Dalmaciji, posebice u Splitu, gdje je Oliver Dragojević živio i Veloj Luci gdje je sahranjen. Pet mjeseci su trajali radovi na prilagodbi ovog trajekta zahtjevima Hrvatskog registra brodova.

Potonuo brod kod Rumunjske: Traga se za trojicom članova posade, osam spašeno

0
Foto: Marine Traffic

Od subote, 18. svibnja, rumunjske vlasti intenzivno pretražuju Crno more nakon što je mali teretni brod potonuo uz sjevernu obalu blizu granice s Ukrajinom. Tri člana posade, koji su sirijski državljani, vode se kao nestali, a osmero ih je spasio drugi turski teretni brod koji se nalazio u tom području.

Obavijest o incidentu je stigla u subotu, oko četiri sata po lokalnom vremenu ujutro, u kojoj se navodi da je brod Mohammed Z, potonuo otprilike 26 nautičkih milja udaljen od grada Sfantu Gheorghe u Rumunjskoj.

U akciju potrage i spašavanja bili su uključeni pomorski centar za koordinaciju spašavanja (MRCC), granična policija i dva trgovačka plovila koja su se nalazila u blizini potonulog broda, navodi gCaptain.

Rumunjske vlasti su alarmirale dva trgovačka broda u tom području, od kojih je jedan teretni brod Michel, u vlasništvu Turske, uspio pronaći i spasiti osam članova posade, piše The Maritime Executive. Brod je skrenuo sa svoje rute iz Odese u Bugarsku, a posada je evakuirana na liječenje u Constantu u Rumunjskoj. Jedan član posade zadobio je dvije ozljede, zasad nepoznate, i prebačen je u bolnicu.

Na brodu Mohammed Z nalazilo se ukupno jedanaest članova posade, od kojih devet državljana Sirije i dva Egipćana.

Rumunjske vlasti također su angažirale helikopter rumunjskih zračnih snaga i dva spasilačka plovila, Artemis i Apollo, iz ARSVOM-a kako bi pronašli tri nestala pomorca. U akciju potrage i spašavanja uključila su se i dva čamca granične policije. Operacija potrage prekinuta je tijekom noći u subotu i nastavila se u nedjelju ujutro.

Službene vlasti kažu da je razlog potonuća broda nepoznat i da je istraga u tijeku. “Trenutno se nastavljaju napori da se pronađu ostala tri nestala člana posade, svi sirijske nacionalnosti”.

Prijavljeno je da posada surađuje. Izvješća ističu da se nalazi na sličnom području gdje su u prošlosti otkrivene plutajuće mine. Brod je plovio prometnim plovnim putem duž obale koji koriste plovila koja putuju u Ukrajinu.

Mohammed Z od 3.425 DWT, izgrađen je 1988. godine i plovio je pod zastavom Tanzanije. Bio je na putu iz Istanbula za Sulinu u Rumunjskoj, navodi Maritime News.

Prema izvješćima, tijekom nedavne inspekcije broda u Egiptu pronađeni su određeni nedostatci, uključujući neispravne sigurnosne svjetiljke, nepropisno održavane kolute za spašavanje, kao i nesigurni radni i životni uvjeti.

“Žene i more”: Inspirativne žene koje su radom i predanošću obilježile pomorsku industriju

0
Foto: SPH

Uoči Međunarodnog Dana žena u pomorstvu, na Sveučilištu u Dubrovniku, u suradnji s Pomorskim odjelom Sveučilišta, a u organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske održana je konferencija pod nazivom “Žene i more”.

– Često izložene brojnim izazovima i diskriminaciji, žene su kroz povijest dale značajan doprinos pomorskoj industriji. Srećom, danas se situacija mijenja i sve se više žena upisuje na pomorske studije i zapošljava u različitim sektorima pomorske industrije. Ipak, još se puno toga može učiniti na poticanju veće ravnopravnosti i inkluziji žena u pomorstvu – rekao je na otvorenju ovogodišnje tematske konferencije ”Žene i more” povjerenik Sindikata pomoraca Hrvatske Romano Perić, najavljujući da će se na tom skupu čuti inspirativne žene koje su radom i predanošću obilježile pomorsku industriju:

– Raspravljat ćemo i o izazovima s kojima se žene suočavaju u pomorstvu i o mogućim rješenjima za jačanje njihove uloge. Želim da konferencija motivira sve žene koje se žele baviti pomorstvom uz jasnu poruku: za vas postoji mjesto u pomorskoj industriji! Potrebne su vam samo snaga, hrabrost i predanost da biste ostvarili svoje snove, a svima nama preostaje samo da vas u tome podržimo! Također, moramo stvoriti okruženje u kojem ćete se osjećati dobrodošle i cijenjene i u kojem ćete moći iskoristiti svoj punu potencijal.

Cilj konferencije Žene i more je smanjenje prepreka u zapošljavanju i zadržavanju žena u pomorskoj industriji, koja je još uvijek dominantno muška profesija. Važne pomorske teme, kao što su mobbing, harassment, bullying, te kako se nositi sa stresom koji donosi ta profesija, razmatrane su na radionicama sa studentima, kroz stručna predavanja i panel rasprave. Konferencija se održala uz pokroviteljstvo ITF Seafarers’ Trusta, jedan od predavača bio je i dr Asif Altaf , tema je bila očuvanje mentalnog zdravlja pomoraca, prenosi SPH.

Uz sve izazove koje u suvremenosti donosi pomoračka profesija, kao što su sve veća zahtjevnost i tržišta i kompanija, dehumanizacija uvjeta rada, kriminalizacija pomoraca, piratstvo i brojne druge nevere koje donosi pomorački život, SPH je na ovoj konferenciji dobrim primjerima plovidbenog iskustva pomorkinja koje su postigle zavidne pomoračke karijere, poslao poruku mladima , kako muškim tako i ženskim osobama koji se tek odlučuju za svoj životni poziv – pomorstvo je iz mnogih razloga, još uvijek atraktivno zanimanje u kojemu sve češće i žene pronalaze svoje mjesto.

No jedna razlika će uvijek postojati, rekao je u uvodnoj riječi pomoćnik Glavnog tajnika SPH i ITF koordinator Romano Perić: “Muškarci se za pomoračko zanimanje odlučuju iz brojnih razloga, a žene uglavnom, ako ne i isključivo, iz ljubavi prema moru i plovidbi”.

Nakon panel rasprave Žene i more, iskustvo plovidbe sudionicima konferencije, video javljanjem prenijeli su i kapetanica duge plovidbe Kate McCue i chief Nikola Petrović.

Konferencija je bila i povod za razgovor s dvije mlade žene koje su pomorstvo izabrale kao budući ili sadašnji poziv. Buduća časnica, inače studentica druge godine Nautike na Pomorskom fakultetu u Rijeci Lucija Vidaković rođena je u Sisku, a u pomorstvu ju je usmjerila ljubav prema moru i aktivni treninzi plivanja, piše Otvoreno more.

– Bakina sestra je iz Kraljevice gdje su mi cijelo djetinjstvo tankeri bili dio pogleda s plaže. Među studentima Pomorskog fakulteta u Rijeci su još dvije kolegice: jedna iz Delnica, druga s Krka. Ja sam najmlađa, a odnos muških kolega prema nama je izvrstan, iskustva asu lijepa i jako se dobro slažemo. Rado mi pomognu što god ih pitam i nikako nije po onoj ”žena si i ne možeš”. Dok razgovoram s kolegama iz generacije nema ni natruhe priča o ženi kao nagovještaju nesreće na brodu.

Ipak, stariji su nerijetko iznenađeni kad čuju što studiram. No, iskustva su pozitivna iako na praksi još nisam bila. To me čeka na trećoj godini studija na ”Kraljici mora”. Ako joj remont slučajno ne završi bit će to na ”Jadroliniji” i tad ću primijeniti sve ono što sam teoretski učila – priča nam Lucija koja, na upit jesu li je već kontaktirale pomorske kompanije, odgovara:

– Fakultet svake godine ima Dan karijera kad nam dolaze i nude posao brojne kompanije s kojima fakultet surađuje. Već su imam mogućnost ukrcaja na LNG-brod ili rad u pomorskom uredu na kopnu. No, više od kopna zanima me plovidba i odluku donosim nakon treće godine fakulteta. Mislim da će mi najveći izazov biti potpuna odvojenost tijekom više mjeseci plovidbe i stoga još važem hoću li moći ili ne. No, u fizičkom dijelu posla apsolutno ništa ne vidim kao prepreku jer već sad mogu napraviti sve s tatom i mamom; i kuhat i šarfat (zavidat, op.) u isto vrijeme. Nema mi ništa teškog!

Andrea Brajović je prva časnica navigacije na renomiranoj kompaniji “Norvegian Cruise Line” i navegava već osam godina. Iz Luke Šipanske je a o iskustvima i izazovima žena na brodu ističe:

– Prije svega, svi smo profesionalci i na brodu ne vidim razliku između muškarca i žene! Istina, uvijek se u svakoj djelatnosti, pa i pomorstvu, nađu pojedinci kojima to ne odgovara, ali bih kolegicama poručila da svojim brevetima pokažu koliko znaju i samo još steknu iskustvo. Znači, svi smo jednaki, a svojim profesionalizmom navedene pojedince jednostavno ignoriram i ”otkantam”, tako da shvate s kime imaju posla. Nakon toga i od njih samih imam samo više poštovanja- kaže Andrea koja na pitanje što joj je najveći izazov na brodu, kaže:

– ”Problem” je što previše volim svoj posao da bi mi bilo što bilo izazov! Ipak, kao čimbenik izazova u poslu u kojem radim mogu reći da je to odlazak na novi brod i upoznavanje novog tima. Prekjučer je u luci Gruž bio je kruzer ”Norvegian Escape” na kojem je povila tri i pol godine: ima kapacitet 1800 članova posade i 4700 putnika, dok je posljednji brod bio nešto manji:”samo” 1400 članova posade i 3800 putnika.

Kao bridge-menger (vođa palube, op.) na zadnjem sam vijađu imala šest časnika koji su izravno meni odgovarali. Ako zapovjednik nije zadovoljan s nekim od njih, meni sugerira da to riješim. Inače, sjećam se da mi je na prvom vijađu zapovjednik broda bio naš Dubrovčanin Teo Grbić, a sjećam se i smiješnih situacija tijekom pandemije, kad smo bili na minimalnoj plaći i kad nas je od 1800 članova posade na brodu ostalo samo 180, od kojih tri žene, dvije sobarice i ja. To je bila specifična situacija iako, generalno, na brodu je više žena nego muškaraca! Jer, putnički brod je grad koji plovi te ima tete u vrtiću, djevojke u SPA-centrima, kuharice,m sobarice… – kaže Andrea koja iz osobnog iskustva svim djevojkama koje razmišljaju o izboru sličnog zanimanja priznaje i preporuča:

– Upisala sam nautiku iako nisam znala je li to posao za mene! Ali, ubrzo sam uvidjela da je to ono što želim i volim. I svakoj djevojci, ali i mladiću, poručila bih da probaju te nakon jednog- dva ugovora zaključe je li im to odgovara ili ne. Djevojkama posebno poručujem da stiču iskustvo i da kolegama trebaju pokazati kako su sposobne koliko i oni. Pomorski fakultet sam završila u Dubrovniku i želim za deset godina biti kapetan! Ako dođe do tog da zaželim imati obitelj, tad ću na neko vrijeme prestati ploviti ali što će biti, ne znam i ne opterećujem se!

Dunav: U sudaru s brodom za krstarenje dvoje je poginulo, a pet nestalih

0
Foto: The Maritime Executive/ Kereszturi Lászlóné - CC BY-SA 2.0 DEED

Mađarska policija nastavlja pretraživati Dunav u blizini Budimpešte nakon što su tijekom noći navodno sudarili riječni kruzer i mali gliser. Iz rijeke su izvukli dva tijela i tragaju za pet osoba koje se vode kao nestale, dok također razgovaraju s jedinim preživjelim.

Akcija spašavanja je započela malo prije ponoći 18. svibnja kada je hitna pomoć pozvana na lokaciju otprilike 30 milja sjeverno od Budimpešte nakon što je muškarac pronađen na cesti, ozlijeđen i s krvarenjima. Hitne službe utvrdile su da je doživio nesreću s plovilom na rijeci i započele su potragu za drugim žrtvama i plovilima koja su sudjelovala u incidentu, prenosi The Maritime Executive.

U nedjelju ujutro javljeno je da je riječni kruzer Heidelberg zadržan uz rijeku u gradu Komarom, gotovo 50 milja od Budimpešte. Kruzer se nije zaustavio nakon sudara, a policija pokušava utvrditi je li uopće bio svjestan da se sudario s malim brodom. Policija vjeruje da je Heidelberg sudjelovao u sudaru nakon što su na pramcu plovila našli ogrebotine i tragove.

Tijelo muškarca pronađeno je na istom mjestu gdje i preživjeli. Policija je kasnije pronašla tijelo žene nizvodno rijeke, blizu mosta na periferiji Budimpešte

Policija u Budimpešti danas je izvjestila da drži jednu neidentificiranu osobu. Pokrenuli su kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja sumnje u dovođenje u opasnost morskog prometa te radi ubojstava iz nehaja.

Izgrađen 2004., Heidelberg plovi na rijeci već 20 godina. Dugačak je 109 metara s kapacitetom za 110 putnika i 35 članova posade. Izvješća pokazuju da je brod u švicarskom vlasništvu, ali nije jasno tko trenutno upravlja riječnim krstarenjima. Brod je izvorno bio u vlasništvu Deilmann Cruisesa, ali ga je 2009. godine kupila druga njemačka tvrtka Nicko Cruises, ali ta tvrtka izvješćuje da ne upravlja brodom od sezone 2023.

Hitne službe izvješćuju da desetak čamaca pretražije rijeku zajedno s dronovima i timovima koji rade uz riječnu obalu. Ostaci su pronađeni tijekom noći u rijeci, a oštećeni izčetnički čamac je pronađen i izvučen na obalu u sklopu istrage.

Ovaj dio Dunava popularno je turističko odredište za brojne riječne kruzere, trgovačke i putničke brodove te glisere. Prije pet godina, također u svibnju, najveća riječna katastrofa u Mađarskoj također se dogodila kada je riječni kruzer Viking pokušao prestići manji turistički brod tijekom jake oluje. Dvadeset i pet korejskih turista je poginulo u sudaru brodova, a kapetan Vikinga je osuđen za nemar i optužen na pet godina zatvora.

VIDEO: “Oliver” napokon zaplovio: Uspješno uplovio u Velu luku, spreman za prvu plovidbu

0
Foto: Čitatelj 24 sata / 24 sata

Nakon pet mjeseci radova na njegovoj prilagodbi zahtjevima Hrvatskog registra brodova (HRB), Oliver se u subotu, 18. svibnja u kasnim poslijepodnevnim satima, konačno otisnuo prema Splitu gdje će održavati liniju prema otoku Korčuli, odnosno Veloj Luci.

Za razliku od prije mjesec dana, kada je inspektor Lučke kapetanije Rijeka zbog uočenih nedostataka iz zone sigurnosti plovidbe stopirao njegovo najavljeno isplovljavanje, novonabavljeni Jadrolinijin trajekt ovog je puta, očito, uspješno prošao preglede HRB-a i Lučke kapetanije Rijeka, piše Novi list.

Oliver je najprije zaplovio prema Veloj Luci, gdje je zapovjednik broda Anton Miculinić obavio probno pristajanje, a potom je krenuo prema Splitu gdje je stigao u nedjelju u večernjim satima. Prva Oliverova plovidba na državnoj liniji Split – Vela Luka najavljena je za početak tjedna.

Njegovo pristajanje u Uble na otoku Lastovu ovisit će o završetku radova koji se izvode u tamošnjoj luci, a dotad će tu liniju prema Veloj Luci održavati drugi Jadrolinijin trajekt, Bartol Kašić.

Trajekt Oliver jučer je, u jutarnjim satima, uplovio u Velu Luku, javlja Dubrovački dnevnik.

Olivera su dočekali Velolučani zainteresirani za brod nazvan prema njihovu najistaknutijem mještaninu, a zanimalo ih je i hoće li trajekt uspješno odgovoriti zahtjevima njihove luke, piše Slobodna Dalmacija.

Zapovjednik Jadrolinijina broda Anton Miculinić i posada uspješno su ispunili taj zahtjev i akoštali uz velolušku rivu, koju će trajekt u vremenu pred nama redovito posjećivati. 

Podsjetimo, trajekt je prvi put trebao isploviti 10. travnja uz svečanost i sirene s brodica, no uvođenje broda tada je privremeno odgođeno. Jadrolinija je objasnila da je do toga došlo zbog dodatnog zahtjeva koji će u što kraćem roku ispuniti, imajući na umu zadovoljenje zahtjeva za maksimalnom sigurnosti putnika i posade, navodi Dnevno.hr.

Pročitajte više: Trajekt “Oliver” sutra kreće na svoje prvo putovanje: Ispratite ga brodskim sirenama

Pročitajte više: Trajekt “Oliver” ostao u “Lencu”: Odgađa se prva plovidba novog Jadrolinijinog broda

Pročitajte više: Razlog zabrane plovidbe trajekta “Oliver”: Nema generator koji u hitnim slučajevima strujom povezuje sve sustave na brodu

Luka Rijeka ostvarila milijun eura dobiti uz 6 posto manji promet: Izostala je dividenda s Brajdice

0
Foto: Luka Rijeka

Luka Rijeka d.d. prošlu je godinu završila s neto dobiti u iznosu od 1.003.883 eura, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze nakon održane sjednice Nadzornog odbora društva. Prihodi same Luke Rijeka d.d. pritom su u 2023. godini iznosili 34,076 milijuna eura, dok je na razini grupe ostvaren ukupni prihod od 41,110 milijuna eura. U odnosu na godinu ranije to znači da su ukupni prihodi Luke Rijeka d.d. pali za 11 posto, dok su prihodi na razini grupe rasli za oko 12 posto.

U izvješću o poslovanju navodi se, ipak, da su u prošloj godini prihodi Luke Rijeka d.d. od poslovanja rasli za 11 posto, no do značajnog smanjenja ukupnih prihoda došlo je zbog manjih financijskih prihoda uzrokovanih činjenicom da u prošloj godini nije isplaćena dividenda od društva Jadranska vrata d.d. koje upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, a koja je u prethodnim godinama činila značajan dio ukupnih prihoda Luke Rijeka d.d., s obzirom na to da je iznos dividende znao premašivati 20 milijuna kuna, odnosno oko tri milijuna eura, piše Novi list.

Grupu Luka Rijeka, uz matično društvo Luka Rijeka d.d., čine i tri tvrtke u stopostotnom vlasništvu matičnog društva: Luka – prijevoz, Stanovi i Luka Rijeka Container Depot, a Luka Rijeka d.d. je vlasnik 49 posto udjela u tvrtki Jadranska vrata.

Raznoliki trendovi

Promet tereta u 2023. godini na terminalima kojima upravlja Luka Rijeka d.d. pao je za šest posto, s 2.579.602 na 2.423.422 tone. Po glavnim kategorijama tereta, zabilježen je porast prometa generalnog tereta za šest posto, sa 719.094 tona u 2022. godini na 759.286 tona u 2023. godini.

Promet rasutog tereta pao je za 11 posto, s 1.569.779 tona u 2022. godini na 1.392.682 tone u 2023. godini. Kod kontejnerskog prometa također je zabilježeno smanjenje za oko sedam posto, s 290.729 tona u 2022. godini na 271.454 tone u 2023. godini, s tim da valja naglasiti da je riječ o kontejnerskom prometu Luke Rijeka d.d., koji ne treba miješati s prometom kontejnerskog terminala na Brajdici, odnosno tvrtke Jadranska vrata d.d.(AGCT), a koji je i prošle godine bio u laganom rastu.

Naime, Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka i obrnuto, pri čemu je lani ostvarila promet od 137.144 TEU-a, dok je promet kontejnera u dolasku i odlasku na Brajdici bio 385.794 TEU-a, što je tri posto više nego u 2022. godini, navodi Novi list.

Kad je riječ o generalnom teretu, navodi se u izvješću, trendovi su vrlo raznoliki unutar kategorija s kojima Luka Rijeka posluje.

Tako je ostvaren značajan porast u prometu frigo tereta, s 53.771 tona u 2022. godini na 67.273 tona u 2023. godini, što je oko 25 posto više.

“Segment metalnih proizvoda bilježi povećanje od 38 posto, s prometom koji raste s 131.155 tona na 180.363 tone. Promet opreme i konstrukcija pao je za 39 posto, smanjivši se s 20.874 tone u 2022. na 12.827 tona u 2023. godini. Promet kamena i građevinskog materijala smanjio se za 40 posto, padajući s 45.318 tona na 27.316 tona. Promet segmenta tereta stoke porastao je za 21 posto, s 28.778 tona na 34.780 tona. Količina prehrambenih generalnih tereta u prometu smanjila se za 10 posto, s padom s 6.893 tone na 6.186 tona. Promet kemijskih proizvoda zabilježio je porast od 22 posto, rastući s 9.055 tona na 11.017 tona. Promet drvom blago je pao za tri posto, smanjivši se s 410.178 tona na 399.140 tona. U kategoriji ostalih generalnih tereta došlo je do značajnog porasta od 56 posto, s povećanjem s 13.072 tone na 20.384 tone”, stoji u objavi na Burzi.

Drvo glavni teret

Drvo je i dalje glavni generalni teret, s 52 posto prometa u ovom segmentu, dok metalni proizvodi čine daljnjih 24 posto prometa, tako da ove dvije kategorije ukupno čine ogromnu većinu prometa generalnog tereta Luke Rijeka d.d.

U segmentu rasutog tereta, iako je ukupno zabilježen značajan pad prometa, također je bilo velikih razlika u trendovima po pojedinim kategorijama pa je tako promet žitaricama, u prvom redu zbog rata u Ukrajini, lani povećan za 29 posto, na više od 213 tisuća tona. Promet uljarica povećan je za čak 128 posto, na 8,2 tisuće tona, a ogromnih 128 posto rasta ostvareno je i u prometu ugljena, kojega je prekrcano 518,7 tisuća tona. Značajno je rastao i promet šećera, za 181 posto, s 14,4 tisuće na 40,5 tisuća tona.

S druge strane, željezna rudača doživjela je ogroman pad prometa od 85 posto, s 544 tisuće tona u 2022. godini na svega 80 tisuća tona lani. Promet soli neznatno je smanjen, za dva posto, na 87,4 tisuće tona, a pad je zabilježen i u prekrcaju starog željeza kojeg je kroz Luku Rijeka d.d. prošlo 254,4 tisuće tona, odnosno 12 posto manje nego godinu ranije. Promet kamenog agregata pao je za sedam posto, na 180 tisuća tona, dok je promet cementa značajno pao, za čak 71 posto, s 24 i pol tisuće tona, na svega nešto više od sedam tisuća tona.

Ove godine proširenje kontejnerskog depoa na Škrljevu

Od planiranih aktivnosti i ulaganja Luke Rijeka za ovu godinu, u izvješću se ističe završavanje CEF projekta uređenja operativnih površina i infrastrukture u lučkom bazenu Rijeka, te posebno 5,7 milijuna eura vrijedan projekt proširenja kontejnerskog depoa na Škrljevu.

“Projekt se odnosi na proširenje depoa za kontejnere, te uređenje nove skladišno operativne površine, odnosno na izvedbu 7-9 dodatnih platoa za smještaj kontejnera na površini od 66.615 kvadratnih metara, te na uređenje unutarnjih prometnica na istom, s potrebnom oborinskom odvodnjom i vanjskom rasvjetom, zatim asfaltiranje skladišnih površina i izvedbu dodatnih električnih priključaka. Realizacijom projekta očekuje se povećanje prometa u dijelu manipulacije i skladištenja praznih kontejnera, a otvara se i mogućnost pružanje nove usluge, manipulacije punih kontejnera, koja se sada događa u vrlo skromnom obimu. Osim toga, u planu je i priprema dokumentacije za izvedbu željezničkog kolosijeka od željezničkog ulaza u Škrljevo do Kontejner depoa”, stoji u objavi Luke Rijeka na Zagrebačkoj burzi.