O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 24

Dva pomorca poginula nakon udara drona u tanker – Crno more ulazi u najopasniju fazu sukoba

0
Foto: @NAFOvoyager/X

Napetosti u širem crnomorskom području otišle su korak dalje nakon što je u četvrtak u ranim satima ukrajinski dron pogodio tanker vezan u ruskoj luci Rostov-na-Donu, pri čemu su poginula dvojica članova posade, a brod je zahvatio požar.

Lokalne vlasti potvrdile su da je tanker, identificiran kao „Valery Gorčakov“, izgrađen 1969. godine, pogođen dok je bio privezan uz obalu. Uslijed udara došlo je do snažne eksplozije i požara koji se proširio duž nadgrađa i palubnih prostora. Hitne službe uspjele su spriječiti istjecanje naftnih derivata, što je smanjilo mogućnost ozbiljnijeg onečišćenja u akvatoriju Azovskog mora, piše Splash247.

Rostovski gradonačelnik Aleksandar Skrijabin naveo je da su vatrogasne i lučke službe brzo reagirale: “Požar se gasi, spriječeno je istjecanje tereta, ali nažalost imamo poginule i ozlijeđene.” Regionalni guverner dodao je da su stradali članovi posade, dok se točan broj ozlijeđenih još utvrđuje. Eksplozija je oštetila i obližnji lučki objekt te više zgrada u okolici.

Napad dolazi u razdoblju sve intenzivnijih udara na rusku naftnu infrastrukturu i tankere, uključujući plovila koja se u međunarodnim izvješćima često svrstavaju u tzv. “tamnu flotu”. Tijekom proteklih tjedana pogođeni su tankeri Kairos, Virat i Dashan, što Kijev opisuje kao pokušaj ometanja ruskog izvoza energenata.

Moskva je odgovorila prijetnjama odmazdom prema brodovima koji pripadaju državama koje podupiru Ukrajinu, uz najave mogućeg “zatvaranja Ukrajine prema moru”. Ruski napadi na ukrajinske luke prošloga tjedna oštetili su tri turska trgovačka broda i izazvali veliki požar, dodatno pogoršavajući sigurnosnu situaciju.

Sve glasnija su i upozorenja međunarodnih organizacija. Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez ponovio je apel za suzdržavanje od napada na trgovačku flotu: “Pomorci, lučki radnici i trgovački brodovi ne smiju postati meta. Rizik za okoliš i ljudske živote dramatično raste.”

Slično je poručio i Mark Dickinson iz Međunarodne federacije transportnih radnika: “Pomorci nisu oružje u sukobu. Nijedan politički cilj ne opravdava ugrožavanje civilnih posada.”

Najnoviji napad još jednom pokazuje koliko se crnomorsko i azovsko područje pretvorilo u zonu visokog rizika u kojoj se sigurnosne okolnosti za posade mijenjaju iz sata u sat.

IMO Polar Code 2026 donosi širu primjenu i obuhvaća više brodova i ruta

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Morski led u Arktiku i Antarktici ove zime ostaje znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka, što izravno utječe na sigurnost i operativno planiranje brodova koji plove polarnim rutama. Takvi uvjeti dovode do kraćih i nestabilnijih navigacijskih prozora, uz veći stupanj nepredvidivosti za zapovjednike i brodarske operacije.

U Arktiku je morski led već ranije ove godine dosegnuo rekordno nizak maksimum. Trend se nastavio i u studenome, kada je prosječna površina morskog leda iznosila oko 9,1 milijun četvornih kilometara, što je približno 1,2 milijuna km² ispod prosjeka razdoblja 1991.–2020. Trenutačno su u Barentsovom moru, Baffinovom zaljevu i Karskom moru zabilježene smanjene i tanje ledene površine, dok su u područjima poput Obskog zaljeva uvjeti znatno teži, s debljim ledom. Prognoze upućuju na to da će i tijekom ostatka zime pokrivenost ledom ostati ispod prosjeka.

Na južnoj hemisferi, antarktički ledeni pokrov povlači se prema svom ljetnom minimumu. Ove je godine zabilježen jedan od najnižih zimskih maksimuma ikada, sedmi najmanji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature na Antarktici povećavaju rizik da će se u veljači i ožujku 2026. dosegnuti još jedan izrazito nizak ljetni minimum morskog leda.

Foto: IMO

U takvim okolnostima posebnu važnost dobivaju izmjene IMO Polar Codea koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine. Proširuje se područje primjene Kodeksa na teretne brodove od 300 do 499 GT, jahte za razonodu veće od 300 GT te ribarske brodove duljine 24 metra i više. Brodovi izgrađeni nakon tog datuma moraju odmah udovoljavati novim zahtjevima, dok je za postojeće brodove krajnji rok usklađivanja 1. siječnja 2027.

Izmjene se odnose ponajprije na poglavlja o sigurnosti i planiranju putovanja te uključuju dodatne zahtjeve za navigacijsku opremu, detekciju leda i detaljnije planove plovidbe s unaprijed definiranim mjestima zaklona. Cilj je povećati razinu sigurnosti posade, broda i okoliša u regijama u kojima pomorski promet kontinuirano raste.

IMO apelira na zaštitu pomoraca i trgovačkih brodova u Crnom moru

0
Foto: IMO

Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Arsenio Dominguez, oglasio se povodom sve ozbiljnije sigurnosne situacije u Crnom moru, uputivši snažan apel svim uključenim stranama da se suzdrže od napada na trgovačke brodove, pomorce i lučku infrastrukturu.

U svojoj izjavi Dominguez je naglasio kako eskalacija napetosti izravno ugrožava nevine pomorce i lučke radnike, ali i stabilnost međunarodne trgovine morem. Posebno je upozorio da se trgovačka plovidba ne smije koristiti kao sredstvo pritiska u geopolitičkim sukobima, jer posljedice takvih postupaka nadilaze regionalne okvire.

Prema riječima čelnika IMO-a, osim sigurnosnih rizika za posade i brodove, u Crnom moru raste i ozbiljna prijetnja onečišćenja mora. Svaki incident koji uključuje trgovačke brodove, posebice tankere i brodove s opasnim teretima, nosi potencijalne dugoročne posljedice za morski okoliš, obalne zajednice i pomorsko gospodarstvo.

Crno more predstavlja jednu od ključnih pomorskih ruta za izvoz žitarica, energenata i ostalih strateških tereta, a svako narušavanje slobode plovidbe ima izravan utjecaj na globalne opskrbne lance. Pomorci koji plove ovim područjem već se suočavaju s povećanim operativnim rizicima, višim osiguravateljskim premijama i dodatnim sigurnosnim mjerama na brodovima.

Dominguez je poručio kako je IMO spreman pružiti punu potporu svim diplomatskim i pregovaračkim inicijativama koje bi omogućile nastavak međunarodne trgovačke plovidbe. Cilj je osigurati da more ostane prostor suradnje, a ne sukoba, te da pomorci mogu obavljati svoj posao bez straha za vlastitu sigurnost.

Poruka IMO-a jasna je pomorskoj zajednici: zaštita ljudskih života na moru, sigurnost brodova i očuvanje morskog okoliša moraju ostati iznad političkih i vojnih interesa.

Švedska ratna mornarica potvrdila: ruski tankeri iz tzv. tamne flote plove pod vojnom pratnjom

0
Foto: NATO/Splash247

Švedska ratna mornarica službeno je potvrdila da Rusija provodi operaciju vojnog tipa u Baltičkom moru s ciljem zaštite svoje tzv. flote iz sjene – tankera koji se koriste za zaobilaženje zapadnih sankcija na izvoz ruske sirove nafte.

Načelnik operacija švedske mornarice Marko Petkovic izjavio je kako postoje potvrđene informacije da se na nekim tankerima nalaze ruski vojni pripadnici u uniformama. Prema njegovim riječima, to ukazuje na dugoročniju i sustavnu prisutnost ruske ratne mornarice u tom području, uključujući i patroliranje ratnih brodova koji osiguravaju prolaz starijih tankera pod sankcijama, piše Splash247.

Ovo je prvi put da je neka mornarica članica NATO-a službeno potvrdila prisutnost vojnog osoblja na tankerima iz ruske flote iz sjene tijekom tranzita Baltičkim morem.

Prema podacima S&P Global Market Intelligencea, čak svaki šesti tanker na svijetu danas pripada ruskoj floti iz sjene, što čini oko 17 posto ukupne aktivne svjetske flote tankera. Riječ je uglavnom o starijim brodovima s netransparentnim vlasničkim strukturama, često slabije tehničke razine i pod zastavama pogodnosti.

Analiza brokera BRS dodatno pokazuje da tzv. siva VLCC flota bilježi snažan rast – s 10 na 18 posto ukupne svjetske VLCC flote, dok je udio sivih suezmax tankera porastao s 16 na 19 posto tijekom ove godine.

Obnova flote: Scorpio Tankers zamjenjuje starije LR2 tankere kineskim novogradnjama

0
Foto: Etienne Verberckmoes/Marinetraffic

Scorpio Tankers započeo je novu fazu obnove svoje LR2 flote, potvrđujući prodaju dva broda iz 2016. godine te paralelno ugovarajući kupnju dviju novogradnji u Kini. Riječ je o potezu kojim kompanija smanjuje izloženost starijoj tonaži i troškovima održavanja, a istovremeno jača flotu suvremenim plovilima opremljenima scrubber sustavima.

Brodar sa sjedištem u Monaku dogovorio je prodaju LR2 produktnih tankera STI Goal i STI Gallantry po cijeni od 52,3 milijuna dolara po brodu. Primopredaja oba plovila očekuje se u prvom tromjesečju 2026. godine, piše Splash247.

STI Gallantry financiran je kroz Ocean Yield leasing aranžman iz 2021. godine, s preostalim dugom od 23,4 milijuna dolara, koji Scorpio planira u potpunosti zatvoriti do kraja 2025. godine. STI Goal je, pak, financiran kroz kreditni aranžman iz 2023. godine vrijedan milijardu dolara, pri čemu je preostalo 13,8 milijuna dolara obveza kroz kombinaciju terminskog i revolving kredita.

Važno je istaknuti da oba broda u drugom tromjesečju 2026. trebaju odraditi desetogodišnji specijalni pregled i suhi dok, što znači da će troškovi tih zahvata pasti na novog vlasnika nakon realizacije prodaje.

Istodobno, Scorpio Tankers je ugovorio kupnju dviju novih LR2 novogradnji s ugrađenim scrubberima po cijeni od 70,8 milijuna dolara po brodu. Plovila se grade u brodogradilištu Dalian Shipbuilding Industry Co. u Kini, a isporuke su planirane za treće tromjesečje 2027. godine.

Flota Scorpio Tankersa trenutačno broji 93 produktna tankera. Uključujući ove transakcije, kompanija je dogovorila prodaju ukupno tri LR2 broda te četiri MR tankera iz 2014. godine. Na strani novogradnji, Scorpio već ima četiri MR broda za isporuku tijekom 2026. i 2027., dva VLCC-a planirana za drugu polovicu 2028., a sada i dodatna dva LR2 tankera, čime se jasno potvrđuje dugoročna strategija obnove i optimizacije flote.

Potpuna blokada na moru: SAD zatvara sve rute za sankcionirane venezuelanske tankere

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je u utorak uvođenje potpune pomorske blokade svih sankcioniranih tankera koji uplovljavaju u Venezuelu ili iz nje isplovljavaju, proglasivši režim Nicolása Madura “stranom terorističkom organizacijom”.

Trump je poručio da je cilj mjere spriječiti izvoz venezuelanske nafte, zaustaviti djelovanje tzv. tamne flote te prisiliti Caracas na povrat, kako je naveo, “otuđene američke imovine povezane s naftnim sektorom”. Odluka dolazi svega nekoliko dana nakon što su američke snage zaplijenile tanker Skipper, što je prvi takav slučaj od uvođenja sankcija Venezuele 2019. godine, piše gCaptain.

Prema podacima TankerTrackers.com, Venezuela trenutačno raspolaže s gotovo 400 aktivnih tankera koji sudjeluju u transportu sankcionirane sirove nafte, ponajviše prema Kini i drugim azijskim kupcima. Od tog broja, tek oko 40 posto plovila formalno je obuhvaćeno američkim sankcijama, no nova odluka značajno proširuje operativni doseg američkih mjera na moru.

Trump je naveo da se oko Venezuele trenutačno okuplja “najveća armada u povijesti Južne Amerike”, čime je aludirao na pojačanu prisutnost američke mornarice i Obalne straže u južnom Karibima. Ta prisutnost službeno se vodi kao dio proširenih protunarkotičkih operacija, no sada dobiva i jasnu energetsku i geopolitičku dimenziju.

Tanker Skipper, koji je ranije bio pod sankcijama zbog trgovine naftom s Iranom, trebao bi biti upućen u američku luku gdje će njegov teret biti zaplijenjen kroz pravne postupke. Američko Ministarstvo financija dodatno je sankcioniralo još šest VLCC i Suezmax tankera koji su nedavno ukrcali sirovu naftu u venezuelanskim lukama.

Ova odluka otvara i ozbiljna pitanja međunarodnog pomorskog prava, osobito u kontekstu slobode plovidbe i jurisdikcije na otvorenom moru. Caracas tvrdi da se radi o pokušaju vojnog i gospodarskog pritiska s ciljem svrgavanja aktualne vlasti.

Ruska arktička strategija: svih osam nuklearnih ledolomaca osigurava plovidbu Arktikom

0
Foto: Atomflot/gCaptain

Rusija je po prvi put istodobno rasporedila svih osam svojih nuklearnih ledolomaca kako bi osigurala plovnost zimskih ruta u Obskom i Jenisejskom zaljevu. Riječ je o dosad neviđenom potezu koji jasno pokazuje stratešku važnost arktičkih izvoznih tokova, prvenstveno za naftu, ukapljeni prirodni plin i rudne sirovine.

Glavni cilj ove operacije je održavanje kontinuiteta prometa iz ključnih arktičkih proizvodnih područja poput naftnog terminala Arctic Gate, projekta Yamal LNG te industrijskog kompleksa Norilsk Nickel. Bez snažne ledolomačke potpore, zimska plovidba u ovim područjima bila bi praktički nemoguća, piše gCaptain.

Ledolomci Taymyr, Yamal, Arktika, Yakutiya, Sibir i 50 Let Pobedy trenutačno djeluju u Obskom zaljevu, dok su Ural i Vaygach raspoređeni u Jenisejskom zaljevu i na rijeci Jenisej, gdje osiguravaju pristup lukama i terminalima duboko u Sibiru. Posebnu ulogu imaju Taymyr i Vaygach, plovila s malim gazom projektirana upravo za rad u riječnim estuarijima i ograničenim plovnim područjima.

Flota uključuje i dva starija nuklearna ledolomca klase Arktika – Yamal i 50 Let Pobedy – koji su još uvijek okosnica ruskih zimskih operacija. Međutim, prvi put su istodobno angažirana i sva četiri nova nuklearna ledolomca projekta 22220: Arktika, Ural, Sibir i Yakutiya. Ova generacija donosi veću snagu, bolju energetsku učinkovitost te prilagodljiv gaz, što im omogućuje rad i u dubokim arktičkim morima i u plićim obalnim zonama.

Rusija trenutačno gradi još tri ledolomca iste klase – Chukotka, Leningrad i Stalingrad – čiji se ulazak u službu očekuje između 2026. i 2030. godine, iako zapadne sankcije usporavaju tempo gradnje. Paralelno se razvija i golemi ledolomac klase Leader, Rossiya, no njegov dovršetak se više puta odgađao.

Unatoč snažnoj ledolomačkoj floti, ključni problem ostaje manjak tankera i LNG brodova visoke ledene klase. Nedavni neuspjeh LNG broda Buran, koji nije uspio dosegnuti projekt Arctic LNG 2, pokazao je da ni maksimalna ledolomačka podrška ne može nadomjestiti nedostatak adekvatno ojačanih trgovačkih brodova u arktičkim zimskim uvjetima.

Nikad više narudžbi kontejnerskih brodova, struka upozorava na rizike

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Svjetska brodogradnja i kontejnerski prijevoz u 2025. godini ušli su u novu fazu snažnog rasta narudžbi, pri čemu je segment kontejnerskih brodova dosegnuo povijesni maksimum.

Prema podacima analitičke kuće Linerlytica, ukupne narudžbe kontejnerskih brodova u 2025. godini dosegle su 633 novogradnje ukupnog kapaciteta 5,08 milijuna teu. Time je nadmašen dosadašnji rekord iz 2021. godine, kada je naručeno 4,74 milijuna teu, kao i prošlogodišnji rezultat od 4,77 milijuna TEU-a.

Novi zamah tržištu dali su COSCO i Hapag-Lloyd, čije su narudžbe iz proteklog tjedna dodatno pogurale ukupne brojke. Posebno se ističe dominantna uloga kineskih brodogradilišta koja su, izraženo u teu kapacitetu, preuzela čak 72 posto svih narudžbi u ovoj godini.

Broker Braemar u svom najnovijem izvješću o tržištu kontejnera navodi kako potražnja za feeder kontejnerskim brodovima u Kini ne pokazuje znakove usporavanja. Jedino stvarno ograničenje, prema njihovoj procjeni, postaje dostupnost slobodnih graditeljskih slotova u brodogradilištima.

Screenshot

Dodatno povećanje ukupnog naručenog kapaciteta donosi i vijest da je MPC Container Ships ugovorio gradnju šest kontejnerskih brodova kapaciteta 3.700 teu u brodogradilištu Taizhou Sanfu Ship Engineering.

Međutim, unatoč rekordnim brojkama, dio struke upozorava na moguće dugoročne posljedice. Analitičar BIMCO-a Filipe Gouveia ističe kako omjer knjige narudžbi i postojeće flote sada iznosi čak 33 posto, što smatra razlogom za ozbiljnu zabrinutost.

Prema njegovim riječima, kontejnerski sektor posebno je osjetljiv jer bi se, u slučaju normalizacije plovidbe kroz Crveno more i Sueski kanal, potražnja mogla znatno smanjiti. Gouveia procjenjuje da će u sljedećih pet godina ponuda brodskog prostora nadmašivati stvarnu potražnju, što bi moglo dovesti do pritiska na vozarine i iskorištenost flote.

HD Hyundai prebacuje odgovornost na operatera zbog havarije broda Dali

0
Foto: Screenshot Youtube

Južnokorejski brodograditelj HD Hyundai Heavy Industries objavio je detaljno očitovanje vezano uz havariju kontejnerskog broda M/V Dali, koji je 26. ožujka 2024. izgubio pogon i upravljivost te udario u most Francis Scott Key u Baltimoreu, što je rezultiralo njegovim urušavanjem i smrću šest radnika.

Očitovanje slijedi nakon objave nalaza američkog Nacionalnog odbora za sigurnost prometa (NTSB), koji je kao vjerojatni uzrok naveo gubitak električne energije zbog loše izvedene instalacije oznaka na električnim vodovima, što je dovelo do odspajanja signala i potpunog gubitka propulzije i kormilarskog sustava u neposrednoj blizini mosta,piše gCaptain.

HD Hyundai naglašava da je brod isporučen s opsežnim redundantnim sustavima, uključujući četiri neovisna dizelska generatora, dva transformatora te automatske pumpe za dovod goriva koje su se trebale same ponovno pokrenuti nakon nestanka struje. Takva rješenja, ističu iz brodogradilišta, u skladu su s pravilima klasifikacijskih društava i standardima za kontejnerske brodove ove veličine.

Prema tvrdnjama brodograditelja, brodovlasnik i operater su nakon preuzimanja broda izvršili preinake koje su zaobišle originalne sigurnosne mehanizme. Umjesto automatskih pumpi za gorivo, ugrađena je električna pumpa za ispiranje sustava, namijenjena održavanju, a ne kontinuiranom dovodu goriva. Riječ je o sustavu bez redundancije, koji zahtijeva ručno ponovno pokretanje i ne osigurava stabilan tlak goriva u slučaju nestanka napajanja.

Na dan nesreće, Dali je pretrpio dva uzastopna nestanka struje. Prvi je uzrokovan odspajanjem signalnog voda u transformatorskom sustavu. Budući da je transformator bio u ručnom, a ne automatskom režimu rada, posada je morala ručno prebaciti sustav. Tijekom tog postupka nije ponovno pokrenuta pumpa koja je opskrbljivala generatore gorivom, što je dovelo do drugog, konačnog blackout-a.

NTSB je potvrdio da je uporaba pumpe za ispiranje kao servisne pumpe bila operativno neispravna te da nadzor operatera broda nije bio adekvatan. Također je navedeno da bi redoviti pregledi tijekom godina trebali otkriti labavi električni spoj.

HD Hyundai zaključuje kako bi, da su sustavi korišteni u skladu s originalnim dizajnom, električna energija bila vraćena u roku od nekoliko sekundi te da do drugog nestanka struje, a time ni do tragedije, ne bi došlo.

Talijanski Snam povećava udio u FSRU Toscana i učvršćuje LNG poziciju

0
Foto: Mario Schembri/Marinetraffic

Talijanski državni operator plinske mreže Snam postigao je dogovor o kupnji 48,2-postotnog udjela fonda Igneo Infrastructure Partners u tvrtki Offshore LNG Toscana (OLT), koja upravlja plutajućim LNG terminalom FSRU Toscana, smještenim u Tirenskom moru kod Livorna.

Ukupna vrijednost transakcije, koja uključuje i preostali dio zajma dioničara što ga je Igneo ranije osigurao OLT-u, iznosi oko 126 milijuna eura. Završetak preuzimanja očekuje se u prvoj polovici 2026. godine, uz uvjet ishođenja svih potrebnih regulatornih odobrenja, uključujući talijanske antimonopolske i tzv. golden power suglasnosti, piše Splash247.

Po zaključenju transakcije, Snam će držati ukupno 97,3 posto udjela u OLT-u, čime će se operater FSRU Toscana u potpunosti konsolidirati u financijskim izvješćima Snama. Time se dodatno učvršćuje pozicija Snama kao ključnog nositelja LNG infrastrukture u Italiji.

FSRU Toscana smješten je oko 22 kilometra od obale Livorna, a godišnji kapacitet regasifikacije iznosi približno 5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. To je značajan rast u odnosu na 3,75 milijardi kubičnih metara u 2024. godini te čini oko osam posto ukupne talijanske potrošnje plina. Za pomorce i pomorsku industriju, riječ je o strateškom offshore objektu koji ima važnu ulogu u sigurnosti energetskih tokova u sjevernom Jadranu i Tirenskom bazenu.

Osim OLT-a, Snam već ima kontrolne ili zajedničke upravljačke udjele u svim reguliranim LNG regasifikacijskim terminalima u Italiji. Među njima su kopneni terminal Panigaglia, offshore terminal Adriatic LNG, FSRU Italis te BW Singapore FSRU koji djeluje ispred Ravenne.

Do kraja studenoga 2025. Italija je putem LNG-a uvezla 18,7 milijardi kubičnih metara plina, čime je pokriveno približno trećinu domaće potražnje. Ukupno 205 LNG brodova, pristiglih iz više od deset različitih zemalja, uplovilo je u pet talijanskih regasifikacijskih terminala, potvrđujući rastuću važnost LNG prometa i offshore infrastrukture za europsku energetsku sigurnost.