O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 25

Zimske oluje dodatno oštetile trup nasukanog MSC Baltic III

0
Foto: Canadian Coast Guard/X

Nasukani kontejnerski brod MSC Baltic III pretrpio je nova, ozbiljna konstrukcijska oštećenja nakon snažnih zimskih oluja koje su početkom prosinca pogodile područje Cedar Covea u kanadskoj pokrajini Newfoundland i Labrador. Prema procjenama Kanadske obalne straže i spasilačkih timova, stanje trupa broda dodatno se pogoršalo u odnosu na ranije izvještaje.

Brod dužine 207 metara nasukao se 15. veljače 2025. godine u blizini mjesta Wild Cove, u zaljevu Bay of Islands, nakon gubitka pogona tijekom izrazito loših zimskih uvjeta. Najnoviji pregledi, provedeni 7. i 8. prosinca, pokazali su vidljive promjene u deformacijama čeličnih oplata na desnom i lijevom boku. Posebno zabrinjava činjenica da je krmeni dio broda dodatno sjeo u more, što upućuje na nastavak strukturnog popuštanja, piše gCaptain.

Foto: Screenshot/X

Tijekom inspekcija utvrđeno je i da je dio manje spasilačke opreme na brodu oštećen uslijed jakog mora. Sva 20 člana posade ranije su sigurno evakuirana helikopterom Kraljevskog kanadskog ratnog zrakoplovstva neposredno nakon nasukanja. MSC Baltic III je u trenutku nezgode prevozio oko 470 kontejnera, od kojih je znatan dio bio prazan, dok su ostali sadržavali robu poput hrane i drvene građe.

Unatoč velikim naporima uklanjanja goriva iz oštećenih tankova i iskrcaja većine kontejnera, na brodu se i dalje nalazi 65 kontejnera smještenih ispod palube, potopljenih u vodi. Njihovo uklanjanje zahtijeva prethodno podizanje i pražnjenje, što je moguće isključivo u stabilnim vremenskim uvjetima.

Nedavne oluje dodatno su pojačale zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja. Na obali i u moru zabilježeno je povećanje onečišćenih ostataka, uključujući tragove ulja i manje katranske nakupine. Pregledi mora i obale nastavljaju se kada vremenski uvjeti to dopuštaju, no jaki vjetrovi i valovi redovito prekidaju radove i ubrzavaju propadanje trupa.

Kako zima odmiče, fokus operacija preusmjeren je na stabilizaciju broda na postojećoj poziciji te pripremu nastavka sanacije i zaštite okoliša čim se steknu sigurni uvjeti. Oko mjesta nezgode i dalje je uspostavljena sigurnosna zona, dok se područje redovito nadzire iz zraka i pomoću dronova

Hapag-Lloyd naručio osam kontejneraša na metanol vrijedanih više od 500 milijuna dolara

0
Foto: Hapag Lloyd

Hapag-Lloyd je potvrdio novu fazu obnove svoje flote narudžbom osam kontejnerskih brodova s dual-fuel pogonom na metanol, čime dodatno učvršćuje svoju strategiju dekarbonizacije. Brodovi su naručeni u kineskom brodogradilištu CIMC Raffles, a ukupna vrijednost investicije premašuje 500 milijuna američkih dolara.

Svaki od osam novogradnji imat će kapacitet od 4.500 TEU, a isporuke su planirane tijekom 2028. i 2029. godine. Riječ je o prvim novim brodovima Hapag-Lloyda projektiranima za pogon na metanol, uz mogućnost korištenja konvencionalnog goriva. Prema navodima kompanije, nova plovila bit će do 30 posto učinkovitija u odnosu na starije brodove iste veličine, piše Splash247.

U operativnoj uporabi metanola, ovi kontejneraši mogli bi godišnje smanjiti emisije do 350.000 tona CO₂ ekvivalenta, što je značajan iskorak za flotu koja posluje globalno i velikim dijelom na feeder linijama.

Nova narudžba nadovezuje se na već postojeći portfelj alternativnih goriva unutar Hapag-Lloyda. Kompanija trenutačno ima 37 LNG dual-fuel brodova u floti ili narudžbi, s mogućnošću korištenja biometana. Time se postupno smanjuje ovisnost o klasičnim fosilnim gorivima.

Uz čvrstu narudžbu, Hapag-Lloyd je ugovorio i dugoročni najam dodatnih 14 feeder brodova. Riječ je o četiri broda kapaciteta 1.800 TEU, šest brodova od 3.500 TEU te još četiri od 4.500 TEU, s isporukama između 2027. i 2029. godine. Ukupno će kompanija u tom segmentu raspolagati s 22 broda ispod 5.000 TEU, što je ranije i najavljeno.

Glavni izvršni direktor Rolf Habben Jansen istaknuo je kako obnova flote ima ključnu ulogu u Strategiji 2030, naglašavajući da će novi brodovi zamijeniti staru tonažu, sniziti operativne troškove i smanjiti oslanjanje na charter tržište.

Hapag-Lloyd paralelno provodi i druge projekte smanjenja emisija, uključujući konverziju pet kontejneraša od 10.100 TEU na metanol te osiguranu opskrbu zelenim metanolom. Cilj kompanije je smanjenje apsolutnih emisija flote za jednu trećinu do 2030. godine te postizanje klimatske neutralnosti do 2045.

(VIDEO) Ruski dron pogodio tanker u Crnom moru, posada neozlijeđena

0
Foto: Screenshot/X

Turski tanker Viva pogođen je ruskim dronom u Crnom moru nakon isplovljenja iz Ukrajine prema Egiptu, objavila je Ukrajinska ratna mornarica uz video snimku napada. Prema dostupnim informacijama, posada nije ozlijeđena, a brod je, unatoč oštećenjima, nastavio plovidbu.

Riječ je o tankeru nosivosti 16.116 dwt, upisanom pod zastavom Tuvalua, u vlasništvu turske kompanije Chemtankers Shipping. Brod je izgrađen 1999. godine, a za aktualnog vlasnika plovi od 2023. Prema navodima ukrajinske strane, tanker je prevozio teret suncokretovog ulja, piše The Maritime Executive.

Napad se dogodio u subotu, 13. prosinca, više od 20 nautičkih milja od ukrajinske obale, izvan dometa ukrajinske protuzračne obrane. Ukrajina ističe da se tanker nalazio unutar međunarodno priznatog plovidbenog koridora za brodove s teretima žitarica i prehrambenih proizvoda.

Napad dronom zahvatio je nadgrađe, pri čemu su nastala vidljiva oštećenja od požara i udarca. Snimke s mjesta događaja prikazuju rasute dijelove konstrukcije. Na brodu je 11 turskih pomoraca i svi su, prema dostupnim informacijama, prošli bez ozljeda. Postoje navodi da je drugi dron detonirao kod pramca.

Ukrajinska ratna mornarica potvrdila je da je bila u izravnom kontaktu sa zapovjednikom broda te da su pomorske službe traganja i spašavanja u stanju pripravnosti ako bi pomoć bila potrebna. Napad je ocijenjen kršenjem međunarodnog pomorskog prava i načela slobode plovidbe.

Incident se dogodio dan nakon niza napada na ukrajinske luke Odesu, Čornomorsk i Pivdennyj. U istim napadima pogođen je i turski RoPax brod Cenk T, pri čemu je izbio veliki požar na vezu u luci Čornomorsk. Prema medijskim navodima, brod je prevozio kontejnere s generatorima namijenjenima obnovi ukrajinske elektroenergetske mreže.

Sigurnosne kompanije upozoravaju da komercijalni brodovi koji uplovljavaju u ukrajinske luke trenutačno plove u uvjetima povišenog rizika, uz mogućnost iznenadnih i intenzivnih napada usmjerenih na brodove i lučku infrastrukturu.

Kaos na Atlantiku: valovi srušili deset redova kontejnera na ONE Continuityju (VIDEO)

0
Foto: Screenshot/X

U Las Palmasu se trenutačno provodi opsežna operacija otklanjanja oštećenja i ponovnog učvršćivanja KONTEJNERA

Kontejnerski brod ONE Continuity, pod singapurskom zastavom i u vlasništvu Seaspena, izgubio je oko 45 praznih kontejnera nakon što ga je snažno nevrijeme pogodilo južno od Kanarskih otoka. Brod Ocean Network Expressa (ONE), ukrcan s više od 16.000 TEU-a na liniji Le Havre – Singapur, 10. prosinca bio je prisiljen proglasiti izvanredno stanje kada je orkansko nevrijeme ozbiljno narušilo stabilnost tereta na krmenom dijelu, piše Splash247.

ONE Continuity, izgrađen 2008. godine, odmah je promijenio kurs i sklonio se u sigurnost luke La Luz u Las Palmasu, gdje je privezan na Boluda terminalu. Ondje je pokrenuta složena operacija ponovnog osiguranja tereta koju provodi tim od osam stručnjaka – riggera, lashera, varioca i dizaličara – uz potporu lučkih službi.

Procjenjuje se da je nevrijeme uzrokovalo destabilizaciju blizu 100 kontejnera kada su valovi oštetili i razbili nekoliko krmenih linija, pri čemu je deset redova potpuno palo.

Nakon stabilizacije tereta i završnih tehničkih provjera, očekuje se da će ONE Continuity nastaviti svoj put prema Aziji.

Na terenu se trenutačno režu deformirane vezne šipke i oslobađaju zdrobljeni kontejneri kako bi se mogli sigurno spustiti na obalu.

Incident ponovno pokazuje koliko su visoko slagane kontejnerske jedinice izložene riziku u zimskim uvjetima na Atlantskoj ruti te naglašava potrebu pažljivog rasporeda praznih kontejnera koji najlakše gube stabilnost pod udarima valova i vjetra.

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog brodarstva: “Petar Zoranić” i sjećanje na 53 izgubljena života

0

Dana 14. prosinca 1960. godine, u Bosporskom tjesnacu dogodila se jedna od najvećih nesreća u povijesti hrvatskog pomorstva. Tanker “Petar Zoranić”, simbol modernog brodarstva Jugotankera, sudario se s grčkim tankerom “World Harmony”. Nesreća je rezultirala smrću 53 osobe i ostavila neizbrisiv trag u pomorskoj povijesti.


“Petar Zoranić”, izgrađen 1959. godine u riječkom brodogradilištu 3. maj, bio je dug 192 metra, širok 25 metara i nosivosti 25.330 tona. Dvije parne turbine snage 12.500 KS omogućavale su mu brzinu od 17,5 čvorova. U to vrijeme, smatran je jednim od najmodernijih tankera na svijetu.


Na svojoj posljednjoj plovidbi, 13. prosinca 1960., tanker “Petar Zoranić” isplovio je iz gruzijske luke Tuapse prema Hamburgu, prevozeći 12.065 tona benzina i 11.330 tona dizelskog goriva. Zapovijedao je iskusni kapetan Ante Sablić iz Kostrene, a posadu je činilo 50 pomoraca, uključujući dvije supruge članova posade.

Kobna noć na Bosporu
Dok je plovio azijskom stranom tjesnaca, “Petar Zoranić” pridržavao se svih propisa. Međutim, oko 2:40 ujutro, grčki tanker “World Harmony”, ploveći suprotnom stranom od propisane i bez peljara, udario je u desni bok “Petra Zoranića“. Sudar je probio spremnik benzina, izazvavši silovitu eksploziju koja je osvijetlila Bospor i Istanbul.

Plamen je ubrzo zahvatio oba broda, koja su se pretvorila u plutajuće buktinje. Jak vjetar gurao ih je prema obali, prijeteći skladištima nafte i obližnjim kućama. Grčki brod nasukao se u zaljevu Beykoz, gdje se požar proširio na drvene kuće, dok je posada panično skakala u hladno more, boreći se s jakim strujama i hipotermijom.

Posljedice tragedije
U ovoj strašnoj nesreći poginulo je 21 član posade “Petra Zoranića”, uključujući kapetana Sablića, dok je s “World Harmonyja” smrtno stradalo 29 članova posade, turski peljar i dva carinika. Olupina “Petra Zoranića” nastavila je gorjeti još 55 dana, dodatno naglašavajući razmjere katastrofe.


Tragedija je duboko pogodila zajednice iz kojih su potekli stradali pomorci, posebno u Kostreni i Zadru. Svake godine na obljetnicu nesreće obitelji i kolege odaju počast stradalima na misama zadušnicama i komemoracijama. Ova nesreća postala je simbol opasnosti pomorskog poziva i stalni podsjetnik na ljudsku ranjivost na moru.

Blagdani nam stižu – dolazak kući

0

Blagdani nam stižu – a u vama nervoza raste!

Blagdani za većinu ljudi znače toplinu doma, rituale, obitelj, društvo i osjećaj da se na trenutak sve uspori. Za pomorce — ljude čiji se život odvija između dva svijeta, doma i mora — blagdani donose poseban emocionalni teret.

Neki jedva čekaju stići kući, ali znaju da ih ondje čeka vrtlog obaveza, očekivanja i društva. Drugi ostaju na brodu, uz osjećaj propuštanja, čežnje i ponekad tihe samoće koju teško priznaju.

Bez obzira gdje dočekujete blagdane, normalno je da se u vama miješaju emocije koje inače nemate vremena ni primijetiti: radost, olakšanje, nervoza, ljutnja, umor, tuga, nostalgija, ponos, krivnja… Sve su to zdrave reakcije na neobične uvjete života koje većina ljudi ne poznaje.

U ovom ćemo članku pokušati pomoći onima koji su sretni što su uspjeli dogovoriti da za blagdane budu doma, a opet imaju grč u želucu od svega što to donosi. 

Blagdani kod kuće – kako ostati živ!?

Blagdani imaju posebno mjesto u životu svakog pomorca. To je vrijeme kada se osjećaji pojačaju, a očekivanja – i vaša i tuđa – naglo narastu. Nakon mjeseci rada, smjena i rutine broda, dolazak kući može djelovati kao i radost i stres u isto vrijeme. To je normalno.

Dolazak kući jedan je od najljepših trenutaka, ali i jedan od najstresnijih. Nakon mjeseci jasnih struktura i rutine na brodu, kod kuće vas odjednom dočekaju:

  • „Ajde po bor, samo još jedna stvar, samo još ovo…“
  • obitelj s različitim očekivanjima
  • društvo koje vas želi „razvući“ na sve strane
  • osjećaj da trebate svima dati vrijeme, pažnju i energiju
  • vlastiti umor koji želite sakriti da ne pokvarite raspoloženje
  • misao: „Došao sam doma odmoriti se i opustiti, ali ovo je daleko od toga!“

Mnogi pomorci tada osjećaju mješavinu iscrpljenosti, veselja, pritiska, adrenalina, iritacije i obiteljskih očekivanja i vjerojatno ste i vi već umorni od stalnog balansiranja između posla i obitelji.

Što se zapravo događa?

Umor – tijelo se tek sada opušta kad ste u sigurnosti doma.

Iritacija – prebrza promjena tempa, gužve, buke i hrpa zahtjeva ljudi koji su u potpuno drugačijem ritmu i raspoloženju od vas stvara trenje i napetost.

Osjećaj obaveze – kao da morate nadoknaditi sve i zadovoljiti svih.

Krivnja – ako odbijete druženje, kupovinu, izlaske.

Osjećaj prekida identiteta – na brodu ste u jednoj ulozi, doma u drugoj.

Sve je ovo normalno. Niste „nezahvalni“, niti „teški“. Samo ste čovjek koji mijenja dva potpuno različita sustava života.


Kako se pripremiti i olakšati sebi blagdane

1. Dogovorite očekivanja unaprijed

Prije nego što sletite/iskrcate se, pošaljite poruku ili pokrenite razgovor:

„Kada dođem, bit će mi par dana potrebno da se malo ‘prebacim’. Veselim se svemu, ali molim da planiramo stvari lagano.“

Jasna komunikacija i izrečeno umjesto podrazumijevanog štedi 80% stresa.

2. Uvedite “pola sata mira dnevno”

Bez obzira na kaos oko vas, zadržite jednu malenu rutinu s broda:

  • jutarnja kava u tišini
  • kratka šetnja
  • 10 minuta dubokog disanja
  • malo vremena sami sa sobom uz bilo koju ispriku i razlog

Taj mali ritual vraća autonomiju i oslonac.

3. Pripazite na prevelika očekivanja od sebe

Ne morate sve. Ne morate svima. Ne morate odmah.

Umjesto razmišljanja „Moram nadoknaditi svo vrijeme koje sam propustio“, prebacite se na:

„Kad sam prisutan, stvarno sam tu — i to je dovoljno.“ i onda odlična “Mogu koliko mogu.”

4. Kratkoročno vs. dugoročno razmišljanje

U ovom trenutku možda ste iscrpljeni, zasićeni blagdanskim hiperaktivnim ritmom, možda samo želite mir. No, dugoročno, ovaj posao radite s razlogom. On donosi sigurnost, budućnost, planove za sebe i obitelj koje drugačije ne bi mogli imati. A sve ima svoju cijenu.

Podsjećajte se:

„Teško mi je sada — ali znam zašto to radim. Isplatit će se.“

A možda se isplati već i sada samo na to ne obraćamo pažnju.

To smanjuje pritisak i vraća perspektivu.


ACT vježba: Dajte emociji prostor (2 minute)

  1. Udahnite polako.
  2. Primijetite emociju bez prosuđivanja: „Aha, ovo što osjećam je napetost… tuga… nervoza…“
  3. Pronađite gdje je najviše osjećate u tijelu i proučite je kao da je predmet, ne kao dio vas i pokušajte zamisliti koje bi bila boje, oblika, je li topla ili hladna, od kojeg je materijala.
  4. Umjesto da je se pokušavate riješiti i izbaciti je iz sebe, udahnite u i oko nje i dajte joj prostora.
  5. Recite: „Ovo je samo emocija koja je došla da mi prenese informaciju. Može ostati dok ja radim što mi je važno.“
  6. Usmjerite se na idući važan korak (razgovor, priprema ručka, odmor…).

Ova vježba vraća kontrolu bez potiskivanja i bez eksplozije. Primjenite je kada primjetite da vas je neka emocija toliko obuzela da kao da više niste tu.

Alen Marot, dipl.psih. 

https://www.dalekooddoma.com

Napad dronovima u Kaspijskom moru: Lukoil gasi proizvodnju na ključnom polju

0
Foto: Lukoil/Splash247

Jedan od najvećih ruskih proizvođača nafte, Lukoil, privremeno je zaustavio proizvodnju na fiksnoj platformi LSP-1 na naftnom polju Vladimir Filanovsky u Kaspijskom moru, nakon napada četiri ukrajinska zračna drona. Riječ je o prvom zabilježenom napadu dronovima na rusku naftnu platformu u ovom akvatoriju.

Naftno polje Vladimir Filanovsky, otkriveno 2005. godine, najveće je naftno polje u ruskom dijelu Kaspijskog mora. Njegova dnevna proizvodnja iznosi oko 120.000 barela nafte, što ga čini strateški važnim za ruski energetski sustav i izvoz sirove nafte pomorskim rutama, piše Splash247.

Prema navodima neovisnog ruskog portala Astra, koji se poziva na izvor iz Ministarstva za izvanredne situacije Rusije, napad se dogodio u večernjim satima 8. prosinca. Dronovi su pogodili platformu LSP-1, koja se koristi za bušenje, eksploataciju bušotina i primarnu proizvodnju nafte i plina. Nakon udara obustavljena je proizvodnja s više od 20 bušotina.

Posebnu pozornost izaziva činjenica da Kaspijsko more leži više od 700 kilometara od najbliže ukrajinske granice, što otvara pitanja o načinu i lokaciji s koje je napad izveden, kao i o sigurnosti offshore energetskih objekata u regiji.

Ovaj incident uklapa se u širu ukrajinsku strategiju ometanja ruskog izvoza nafte i plina, uključujući napade na pomorsku logistiku i brodove povezane s takozvanom “shadow flotom”. Samo dan ranije, ukrajinske snage izvele su napad pomorskim dronovima na suezmax tanker Dashan u Crnom moru.

Riječ je o tankeru nosivosti oko 165.000 dwt, izgrađenom 2005. godine, koji je ranije povezivan s mrežom Gatik Ship Management te je pod sankcijama Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije i Švicarske zbog sumnjivih poslova s ruskom naftom. U trenutku napada plovilo je, prema dostupnim informacijama, koristilo lažnu zastavu i plovilo prema Novorosijsku.

Napadi na offshore infrastrukturu i tankere dodatno pojačavaju sigurnosne rizike za pomorce, operatore platformi i brodare koji djeluju u Crnom i Kaspijskom moru, uz moguće posljedice na globalne tokove nafte i cijene prijevoza.

SAR First Responders: napredna obuka traganja i spašavanja na Pomorskom fakultetu u Rijeci

0
Foto: PFRI

Na Pomorskom fakultetu u Rijeci uspješno je proveden specijalizirani tečaj SAR – First Responders, usmjeren na temeljne operativne i ljudske aspekte traganja i spašavanja na moru. Program je bio namijenjen polaznicima iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, s ciljem jačanja njihovih stručnih i praktičnih kompetencija u stvarnim izvanrednim situacijama.

Poseban naglasak stavljen je na medicinsku intervenciju u hitnim slučajevima na moru, gdje su sudionici obrađivali postupke prve pomoći, stabilizacije unesrećenih te pripreme za evakuaciju. Uz medicinski segment, važan dio programa bio je posvećen psihološkoj stabilnosti sudionika SAR akcija, prepoznatoj kao ključnom čimbeniku donošenja ispravnih odluka u stresnim i vremenski ograničenim uvjetima.

Praktični dio izobrazbe obuhvatio je vježbe traganja uz uporabu bespilotnih letjelica, ali i klasične metode bez dronova, kakve se i dalje često koriste u realnim operacijama na moru. Time su polaznici imali priliku usporediti prednosti i ograničenja pojedinih alata te se pripremiti za različite scenarije spašavanja u obalnom i otvorenom moru.

Tečaj je održan u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske te Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, čime je dodatno naglašena važnost međuinstitucionalne suradnje u sustavu pomorske sigurnosti.

Ovakva izobrazba potvrđuje Pomorski fakultet u Rijeci kao relevantno edukacijsko središte koje povezuje akademsku zajednicu i državne institucije. Istodobno, program doprinosi kontinuiranom razvoju nastavnih kapaciteta fakulteta te unaprjeđenju znanja i vještina kadrova uključenih u SAR operacije, na dobrobit sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru.

Novi red plovidbe za 2026.: Jadrolinija uvodi cjelogodišnju liniju Split – Supetar

0
Foto: Jadrolinija

U suradnji s lokalnim zajednicama i Agencijom za obalni linijski pomorski promet izrađeni su novi redovi plovidbe za 2026. godinu, koji su prilagođeni stvarnim potrebama putnika, otočnog gospodarstva i rastućoj dinamici života na hrvatskim otocima.

Najznačajnija promjena odnosi se na trajektnu liniju Split – Supetar, na kojoj se ukida dosadašnji izvansezonski period. Zbog kontinuiranog rasta putničkog prometa te potrebe za čestim i pouzdanim putovanjima tijekom cijele godine, linija će se ubuduće odvijati prema modelu visoke i niske sezone.

Novi red plovidbe definiran je kroz intenzivnu komunikaciju s lokalnim zajednicama i nadležnim regulatornim tijelom, uz posebno usklađivanje vremena polazaka s autobusnim voznim redom. Time se putnicima omogućuje jednostavnije planiranje putovanja, bolja povezanost s kopnom te veća pouzdanost u svakodnevnim migracijama zbog posla, školovanja i gospodarskih aktivnosti.

Uvođenjem ovog modela Split – Supetar postaje peta linija u sustavu državnih trajektnih veza na kojoj se plovidba odvija bez izvansezone. Isti koncept već se primjenjuje na linijama Valbiska – Merag, Brestova – Porozina, Zadar (Gaženica) – Preko te Zadar (Gaženica) – Brbinj.

Ovakav razvoj potvrđuje dugoročne pozitivne trendove na hrvatskim otocima, uključujući porast broja stanovnika, jačanje lokalnog gospodarstva i povećanu potrebu za stabilnim pomorskim prometom tijekom cijele godine. Trajektne linije sve više prelaze iz sezonske u infrastrukturnu ulogu, postajući ključni dio otočne svakodnevice.

Jadrolinija će operativno osigurati sve preduvjete za provedbu novog reda plovidbe, uključujući raspoloživost brodova odgovarajućeg kapaciteta i formiranje posada, uz stabilnu organizacijsku podršku kako bi se održala razina usluge tijekom cijele godine.

Autonomna navigacija odobrena: japanski Ro-Pax trajekt za 500 putnika ulazi u operativnu fazu

0
Foto: Trajekt za 500 putnika započet će autonomnu plovidbu japanskim morem (Nippon Foundation).

Japanski projekt MEGURI 2040 ubrzava put prema komercijalnoj autonomnoj plovidbi, uz cilj da polovica domaće flote do 2040. plovi bez posade

Japan izlazi pred svjetsku pomorsku industriju s prvim licenciranim Ro-Pax trajektom za autonomnu plovidbu. Plovilo Olympia Dream Seto, kapaciteta 500 putnika i 60 vozila, počinje redovite autonomne operacije na relaciji Shin-Okayama – Tonosho kroz unutarnje Seto more. Tim potezom zemlja ulazi u novu fazu digitalizacije cabotage prometa, uz ambiciju značajnog smanjenja nesreća i nadoknađivanja manjka kvalificiranih pomoraca.

Tijekom prezentacije sustava, trajekt je samostalno manevrirao od pristaništa, detektirao promet ispred sebe te izveo sigurnu izmjenu rute, potvrdivši stabilnost autonomnih algoritama u stvarnim uvjetima. Brod od gotovo 1.000 GT, građen 2019., plovi oko 70 minuta po prolazu, brzinom od 13 čvorova, a na brodu je zadržana posada od 10 članova radi nadzora i postupnog uvođenja tehnologije.

Olympia Dream Seto je prvo plovilo certificirano u sklopu državnog programa MEGURI 2040, koji od 2020. razvija platformu za autonomnu plovidbu i cilja 50-postotno smanjenje potrebe za posadom na brodovima domaće plovidbe do 2040. godine. Tijekom ranijih testiranja, sustav je provjeren u prometno gustoj Tokijskoj luci te na dugoj ruti od 400 nautičkih milja.

Japansko Ministarstvo mora i prometa je 2024. uspostavilo posebnu radnu skupinu za standarde sigurnosti i inspekcijske procedure autonomnih brodova. Na temelju njihovih smjernica, Olympia Dream Seto je prvo dobila oznaku „ranog stadija autonomnog broda“, da bi nakon završne provjere 5. prosinca primila punu certifikaciju.

Program ide dalje: priprema se certificiranje i za kontejnerski brod Mikage, a RoRo brod Hokuren Maru No. 2 ulazi u demonstracijske plovidbe u zahtjevnim uvjetima s ribarskim flotama i čestim maglama. Novi domaći kontejnerski brod Genbu već je građen s pretpostavkom budućeg rada bez posade, a svi testovi trebali bi biti završeni do travnja 2026.