“ENRICO C”: Bio je preluksuzan za prijevoz emigranata, činio je dio flote Coste i MSC-ja

By

-

10.11.2023.

Prvi brod, novogradnja broj 1874 krštena je imenom Provence, zaplovio je s navoza brodogradilišta Swan, Hunter & Wigham Richardson u Newcastleu u Engleskoj krajem veljače 1951. godine Ugovorenu cijenu njegove izgradnje od točno 2.255.291 tadašnjih britanskih funti platila je francuska vlada kao nadoknadu za ratni gubitak SGTM-ovog broda Mendoza.

Brod blizanac, Bretagne izgrađen je sljedeće godine u brodogradilištu Chantiers & Ateliers de St. Nazaire u Francuskoj. Bili su to brodovi od 15720 bruto tona, dugi 177, široki 23,3 metara, a dvije Parsons parne turbine ukupne snage 15000 KS omogućavale su im preko dvije propele maksimalnu brzinu od 20 čvorova. Mogli su prihvatiti 157 putnika u prvom razredu, 167 u turističkom te 978 putnika u trećem razredu, a njih je opsluživalo 260 članova posade, piše Dubrovački dnevnik.

BRODU BLIZANCU JE PRESUDIO POŽAR

Provence i Bretagne su uspješno održavali južnoameričku prugu sve do kraja 1960. godine kada su zbog naglog razvoja transatlantskog zračnog prijevoza ostali bez putnika. Uskoro su iznajmljeni, pa je Bretagne u floti grčkog brodara Chandris Line zaplovio kao Brittany, a Provence prelazi u Costa Line za kojeg pod istim imenom održava prugu iz Genove do brazilskih i argentinskih luka. Nažalost, brod Brittany je u proljeće 1963. godine stradao u požaru u grčkom brodogradilištu Skaramagas pored Pireja gdje je odmah i izrezan u staro željezo.

Provence se pokazao kao veoma dobar brod pa ga je 1964. kupila brodovlasnička obitelj Costa, koja ga je do tada imala u najmu. Nakon potpune rekonstrukcije u brodogradilištu Mariotti (pored Genove) zaplovio je ponovo prema Buenos Airesu u svibnju 1966. godine pod novim imenom Enrico C.

OD KRAJA 70-IH I U DUBROVNIKU

Međutim, nakon samo dvije plovidbe je postalo očito da je ovo ipak previše luksuzan brod za emigrante, pa je zaplovio i na prvim kružnim putovanjima. Tako započinje jedno novo razdoblje u životu ovoga zanimljivog broda koje će trajati punih 36 godina. Potpuno rekonstruirani Enrico C od tada je mogao primiti do 800 putnika na kružnim putovanjima ljeti Sredozemljem, a zimi po Karibima.

Dana 21. travnja 1979. godine započinje s redovitim posjetima Dubrovniku, uglavnom sidreći se na lokrumskom sidrištu. Od tada je ovdje imao ukupno 51 uplovljavanje, sve do 29. lipnja 1991. godine kada je pred nastupajućim ratom među posljednjim putničkim kruzerima konačno napustio naš akvatorij, navodi Dubrovački dnevnik.

MSC GA KUPUJE OD COSTE

U objavljenom programu putovanja za 1982. godinu Enrico C je od 5. lipnja do 9. listopada plovio na kružnom putovanju sa subotnjim polaskom iz Venecije tičući luke: Bari, Rodos, Pirej, Mikonos, Dubrovnik i povratkom u Veneciju. Cijena tjednog krstarenja kretala se između 790 i 1585 američkih dolara. Od 1986. brod nosi modificirano ime Enrico Costa, a 1990. stare parne turbine mijenja s dva nova Wartsila diesel stroja, svaki od po 8500 KS. Od tada ima 16720 bruto tona i plovi brzinom od 19 čvorova.

Međutim, Costa Cruises preuređuje neke starije brodove kao što su Costa Marina i Costa Alegra, a uskoro gradi nove brodove, veće i komfornije Costa Classica i Costa Romantica. Istovremeno s narudžbom broda Costa Victoria u proljeće 1994. godine objavljena je vijest o prodaji Enrica Coste.

Iako se činilo da već isluženi brod neće lako naći kupca, krajem iste godine kupuje ga MSC i šalje u flotu svoga napuljskog brodara Lauro Line. Kako je u isto vrijeme kod obala Somalije nastradao legendarni Achille Lauro, brod je hitno i pod novim imenom Symphony poslan u njegovu zamjenu. Bio je to početak serije MSC brodova s glazbenim imenima.

Početkom 2000. MSC prodaje brod grčkom brodaru Golden Sun Cruises za kojeg na kraćim krstarenjima Egejskim morem i dalje plovi pod imenom Aegean Spirit, ali samo nakratko jer već iduće godine Golden Sun objavljuje stečaj. Vjerovnici preuzimaju brod, daju mu novo ime Ocean Glory I te ga iste godine prodaju indijskim rezalištima. U Alang je koncem listopada uplovio pod imenom Classica te je na tamošnjim plažama do svibnja 2002. konačno razrezan u staro željezo.

Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik

Jeste li znali da je prvi brod s pogonom na dizel motore zaplovio tek 1927. godine?

By

redakcija

-

10.11.2023.

0

Prvi pogon na ribolovnim brodovima, ako zanemarimo odgurivanje rukama i nogama s prvih izdubljenih balvana, bila su vesla koja se i danas u mnogim situacijama koriste kao pomoćni, a nerijetko i glavni pogon, piše Novi list.

U tehnološkoj evoluciji su se ubrzo pojavila i jedra, ali do pojave prvih brodskih motora pokretanih parnim pogonom moralo se čekati do 1783. godine kada je francuski plemić, markiz Claude de Jouffroy d`Abbans uspio konstruirati prvi pravi parobrod. Nažalost, zbog vibracija motora taj se parobrod raspao već 15 minuta nakon isplovljavanja. No zato je već četiri godine kasnije američki inovator John Fitch proizveo parobrod s nizom lopatica s obje strane broda koji je mogao izdržati sve napore plovidbe. Naravno, ti su parni motori bili golemi i nespojivi s manjim plovilima.

Između 1903. i 1905. godine mladi student strojarstva s Yalea Cameron Waterman uspio je proizvesti prvi pravi četverotaktni benzinski izvanbrodski motor. No zasluga kreiranja i proizvodnje utrživih izvanbrodskih motora nije pripala njemu, već američko-norveškom inovatoru Oleu Evinrudeu koji je između 1909. i 1912. godine uspješno prodao tisuće vlastitih izvanbrodskih motora. Zanimljivo je da je unatoč silini zamaha industrijske revolucije prvi brod s pogonom na dizel motore, Augustus, zaplovio tek 1927. godine.

Od tog vremena pa do danas, napredak je na tom polju bio nezadrživ. Suvremena ponuda brodskih motora je više nego bogata, tako da slobodno možemo reći da svaki tip barke može imati vlastiti tip motora, ističe Novi list.

Prema vrsti goriva i procesu koji se tijekom rada odvija u brodskim motorima s unutarnjim sagorijevanjem, razlikujemo benzinske i dizel motore, a s obzirom na smještaj, način ugradnje i izvedbu razlikujemo unutarnje ugradbene i izvanbrodske motore.

A mnogi vlasnici snažnih motora novije generacije se nađu u neprilici kada shvate da njihov motor ne može raditi dugo u režimu spore vožnje kakav primjerice zahtijeva panula. Naime, takvi se motori pri minimalnom gasu lako pregrijavaju. Ugradnja trolling ventila može omogućiti sporu vožnju bez pregrijavanja motora, no u povratku u luku bi prije gašenja motora svakako trebalo pustiti motor da u leru odradi nekoliko minuta. Na taj se način pregrijani dijelovi najkvalitetnije hlade, odnosno temperaturno ujednače s ostatkom motora. Ipak, pravo rješenje problema je u postavljanju manjeg pomoćnog četverotaktnog motora na pomoćno krmeno zrcalo kojim će se bez pregrijavanja lako postići optimalno mala brzina.

Boris Bulić / Novi list

Iz Hapag-Lloyda upozoravaju: Dolazi do pada kontejnerskog prijevoza

By

redakcija

-

10.11.2023.

0

Hapag-Lloyd-780x470 — Foto: Splash247.com

Industriju kontejnerskog prijevoza očekuje nekoliko godina problema zbog niskih vozarina, slabog europskog gospodarstva i sve većih geopolitičkih previranja, rekao je čelnik petog najvećeg svjetskog prijevoznika, piše gCaptain.

“Zabrinut sam za sljedećih 24-36 mjeseci jer mislim da ćemo doživjeti pad prijevoza”, rekao je glavni izvršni direktor Hapag-Lloyd AG Rolf Habben Jansen u intervjuu u četvrtak. “Smatram da će tržište ostati pod značajnim pritiskom.”

Cijene prijevoza robe u kontejnerima kreću se na neodrživo niskim razinama i nemoguće je znati kada će se to promijeniti, rekao je.

“Ne znam radi li se o ratu cijenama, ali su svakako niske”, rekao je Jansen, ističući da je tvrtka već najavila obustavu nekih usluga.

Ipak, kada je riječ o količini isporuka, istaknuo je da je po tom pitanju malo optimističniji, jer misli da će se vidjeti razuman rast, kako u četvrtom tromjesečju, tako i u 2024. godini.

Tako je kazao nakon što je kompanija Hapag-Lloyd objavila prihode za treće tromjesečje koji su bili ispod prosječne procjene analitičara. Njihove su dionice pale čak 6,4% u ranom trgovanju, a nakon što su izbrisali gubitke, popeli su se za više od 2%.

Tvrtke za prekooceanski teret, koje upravljaju s četiri petine svjetske robne trgovine, ostvarile su neočekivanu dobit 2021. godine i početkom 2022. zbog povećane potražnje potrošača za robom. Hapag-Lloyd, A.P. Moller-Maersk A/S i drugi prijevoznici od tada su vidjeli kako rekordno visoke stope za kontejnere padaju ispod razine rentabilnosti, navodi gCaptain.

Drugi prijevoznik sa sjedištem u Kopenhagenu, Maersk, prošlog je tjedna objavio da ukida najmanje 10.000 radnih mjesta kako bi zaštitio svoju profitabilnost na tržištu koje bi moglo ostati slabo do 2026. godine.

Jansen je kazao da Hapag-Lloyd u ovoj fazi ne planira otpuštanja, iako se poduzimaju radnje za smanjenje troškova.

Što se tiče ishoda globalnog gospodarstva, izrazio je zabrinutost zbog pitanja koja opterećuju poslovanje i raspoloženje potrošača.

“Novi sukob na Bliskom istoku – ne pomaže doprinosu povjerenja koje ljudi imaju u budućnost”, rekao je. “Također vjerujem da moramo vidjeti još pomaka u pravom smjeru prije nego što se vidi učinak na globalnu trgovinu.”

U međuvremenu, gospodarstvo SAD-a “još uvijek je prilično dobro”, a tržišta u razvoju kao što su Indija i neka mjesta u jugoistočnoj Aziji napreduju “prilično dobro”, dodao je Jansen.

Red za Panamski kanal porastao za 13% u posljednjih 24 sata

By

redakcija

-

10.11.2023.

0

Panama-Canal-Aug-2023-780x470 — Foto: Sagitta MArine/Splash247.com

Broj brodova koji čekaju na tranzit Panamskim kanalom skočio je za 13% u roku od samo 24 sata jer je došlo do drastičnih smanjenja tranzita na plovnom putu pogođenog sušom koji čini 3% ukupne globalne pomorske trgovine.

Nakon najsušnije godine u povijesti, Uprava Panamskog kanala (ACP) smanjila je i dnevne količine tranzita te izdala ograničenja gaza preko kanala, vodenog puta za koji u prosjeku treba 52 milijuna galona slatke vode po tranzitu plovila. Prošlog su tjedna najavljena daljnja značajna smanjenja tranzita koja će s vremenom dovesti do smanjenja broja putovanja na samo 18 dnevno do veljače, s maksimalnih 40 u normalnim vremenima.

Od jutros u 02:30 sati, po lokalnom vremenu, bilo je 112 brodova koji su čekali prolazak kanalom, što je oko 22 iznad prosjeka od 90 plovila zabilježenih u posljednjih sedam godina. U najgorem periodu, u kolovozu ove sušne godine, kanal je imao više od 160 brodova koji su čekali na prijelaz, prenosi Splash247.

Mnogi brodari i brodovlasnici odlučili su se za alternativne rute, svjesni kako će kontejnerski brodovi progutati lavovski udio ograničenih slobodnih mjesta u nadolazećim mjesecima.

„Čekati, trošiti ili ploviti oko Južne Amerike? Ovo su teški izbori s kojima se trenutačno suočavaju pošaljitelji koji žele premjestiti robu između SAD-a i Azije“, komentirao je Judah Levine, voditelj istraživanja na platformi za online rezervaciju kontejnera Freightos.

Panamski operater prijevoza rasutog tereta Sagitta Marine upozorio je da bi ACP-ov proces rezerviranja slotova koji uvelike favorizira velike brodovlasnike mogao dovesti do inflatornih pritisaka za potrošače u većem dijelu Amerike.

Kontejnerski sektor i sektor velikih prijevoznika plina mogu lako prenijeti troškove, ostavljajući vlasnike rasutog tereta ‘na suhom’, rekao je Thomas Zaidman, direktor tvrtke Sagitta Marine. Neizbježna nadolazeća odstupanja plovila imat će inflatorne učinke na cijene hrane i drugih roba koje će najvjerojatnije utjecati na susjedne zemlje Paname, predvidio je.

Novi gigant MSC-ja: MSC Türkiye jedan od najvećih kontejnerskih brodova dosad

By

redakcija

-

09.11.2023.

0

maxresdefault — Foto: Screenshot/YouTube

MSC Mediterranean Shipping Company, najveća svjetska brodarska kompanija, imenovala je MSC Türkiye, jedan od najvećih i najučiknovitijih kontejnerskih brodova na svijetu po dizajnu do sada.

Svečanost imenovanja održana je 30. listopada, dan nakon Dana Republike kojim je obilježena 100. obljetnica Republike Turske, prenosi Offshore Energy.

Tom prilikom, najnoviji brod klase Calestino Maresca od 24.000 TEU prvi put je uplovio u Asyaport, najveću tursku tranzitnu kontejnersku luku.

„S našim ulaganjima u pomorske, kopnene, željezničke, skladišne i lučke objekte za Tursku, mi, kao obitelj MSC Türkiye postigli smo brojne ‘prve’ u 28 godina našeg putovanja. Danas smo svjedoci još jedne prektretnice. Želimo MSC Türkiye, najvećem kontejnerskom brodu na svijetu, dobar vjetar i mirno more, a mi nastavljamo služiti i rasti, pridonoseći svjetlijoj budućnosti.“ – komentirao je Hasan Piroglu, izvršni diretktor MSC Türkiye.

MSC Türkiye celebrated at Asyaport on Türkiye's 100th anniversary! ????????????????

On Monday, October 30th, MSC Türkiye, one of the world's largest container ships had its maiden call ceremony at Asyaport, Türkiye's largest transit container port.

The date was thoughtfully chosen as it… pic.twitter.com/wEyqYHNa1g
— MSC Cargo (@MSCCargo) November 8, 2023

Brod dug 400 metara i širok 61 metar ističe se svojim ugljičnim otiskom po kontejneru koji se prevozi i značajnim smanjenjem emisija CO2 po transportu, navodi tvrtka.

Kontejnerski brod od 240.000 dwt izgrađen je u brodogradilištu Jiangsu Yangzi Xinfu u Kini. Isporučen je MSC-u u kolovozu ove godine, pokazuju podaci VesselsValuea.

Boxship uključuje niz inovativnih ekološki prihvatljivih značajki kao što su su Air Lubrication System i hibridni sustav čošćenja, između ostalog.

MSC je do sada ove godine preuzeo nekoliko brodova od 24.000 TEU uključujući MSC Tessa, MSC Raxa, MSC Irina, MSC Celestino Maresca, MSC Micol. Švicarski gigant za prijevoz kontejnera ima dosad najveću knjigu narudžbi u industriji s više od 134 naručena kontejnerska broda. Tvrtka ima 14 megamax brodova i 22 neo-panmax broda po narudžbi s planiranom isporukom ove godine, prema Alphalineru.

Korištenje Starlinka na brodovima postaje novi trend

By

redakcija

-

08.11.2023.

0

Starlink_Mission_(47926144123) — Foto: Wikimedia commons

Kompanija Hafnia objavila je implementaciju satelitskog sistema Starlink na čitavoj svojoj floti do kraja 2023. godine, postajući četvrta pomorska kompanija koja je usvojila ovu tehnologiju u posljednja dva mjeseca.

Starlink je aktiviran na 35 brodova Hafnia-e, a potpuno uvođenje na svim brodovima trenutno se provodi i očekuje se da će biti završeno do kraja 2023. godine. Pored Hafnia-e, druge velike kompanije kao što su Hapag-Lloyd, MOL i Maersk, počele su koristiti ovu tehnologiju u nastojanju da svojoj posadi pruže bolju povezanost, prenosi portal Pomorstvo.info.

Što je Starlink?

Razvijen od strane SpaceX-a, Starlink je konstelacija satelita za internet koji koristi nisku orbitu Zemlje kako bi pružio brz pristup internetu u udaljenim i nedovoljno pokrivenim područjima širom svijeta.

Prema Hafnia.i, paralelno se provodi i “Projekt Hologram”, inicijativa usmjerena na poboljšanje veze sa obiteljima pomoraca te njihovim najbližima – koji je pilotiran sa izuzetnim uspjehom.

“Projekt Hologram” omogućuje pomorcima da kvalitetno provode vrijeme sa svojim najbližima na daljinu – premošćujući jaz između života na moru i života na kopnu. Prvi put je testirano na brodu Hafnia Atlantik u kolovozu 2023. godine, koristeći Microsoft Teams kao virtualnu platformu za organiziranje virtualne večere sa osobljem broda i njihovim obiteljima.

“Veoma som uzbuđeni što možemo pružiti vrhunsku povezanost našem timu. Brza povezanost pomoći će u uspostavljanju veza sa voljenima koji su daleko, pored mnogih drugih tehničkih predanosti koje podstiču digitalizaciju naših brodskih operacija.” – rekao je Juzer Vasi, šef odjeljenja za rješenja flote i cyber sigurnosti u Hafnia-i.

“Ovo je veoma dobra platforma i inicijativa za povezivanje i zbližavanje, ne samo sa našim obiteljima, već i sa najbližima naše brodske obitelji. Svi sa nestrpljenjem iščekujemo službemo lansiranje ovoga na svim našim brodovima.” – prokomentirao je kapetan Samir Vagh sa BW Cheetah.

Tek što je porinut: Atlantska plovidba prodala AP Lovrijenac

By

redakcija

-

07.11.2023.

0

AP Lovrijenac — Foto: Atlantska plovidba

Usporedno s obavijesti Tankerske plovidbe na Zagrebačkoj burzi kako je s dokapitalizacijom Atlantske plovidbe (AP) nastala obaveza zadarskog brodara da preda ponudu za preuzimanje dubrovačke kompanije, Atlantska plovidba je također na Zagrebačkoj burzi oglasila kako je došlo do realizacije dogovora o prodaji jednog broda, točnije novogradnje.

Atlantska plovidba izdala je obavijest da je u petak, 3. listopada, potpisan ugovor o prodaji novogradnje H/82-278 po cijeni od 37,62 milijuna američkih dolara. Atlantska plovidba je tako iskoristila povoljnu ponudu da zaradi na ovom brodu i prije nego ga je preuzela iz kineskog brodogradilišta Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry, prenosi portal DubrovnikPress.

Brod je inače nazvan AP Lovrijenac, no još nije i službeno ponio to ime. Porinut je prije nepunih mjesec dana, odnosno 11. listopada.

Riječ je, naime, o jednom od dva nova broda koja je Atlantska naručila nakon osam godina, oba tipa kamsarmax za prijevoz rasutih tereta nosivosti 82.000 tona (DWT).

Prije AP Lovrijenca, u kolovozu je u istom brodogradilištu porinut AP Dubrovnik.

Iz Atlantske nisu otkrili kome je prodan AP Lovrijenac. Novogradnja će novim vlasnicima, naveli su iz dubrovačke kompanije, biti predan po preuzimanju broda u Kini.

Davor Mladošić / DubrovnikPress

Kako poboljšati uvjete rada i života pomoraca: Predstavnici sindikata raspravljali o podstandardnim brodovima i registrima

By

redakcija

-

07.11.2023.

0

Kampanja „Mediteran – more pogodnosti“, odnosno na koji način poboljšati uvjete rada i života pomoraca na prostoru gdje je veliki broj podstandardnih brodova, bila je glavna tema sastanka održanog prošli tjedan u Nikoziji gdje su se okupili predstavnici sindikata s područja Mediterana.

Fokus rasprave bio je na Albaniji, gdje se nalazi znatan broj podstandardnih brodova, a kroz brojne prezentacije, analize i rasprave, sudionici su istraživali dosadašnje uspjehe kampanje i razmatrali strategije za njezinu budućnost. Ključno je bilo raspraviti pitanja poput sigurnosti na brodovima, usklađenosti s pomorskim standardima i pravima pomoraca, javlja Sindikat pomoraca Hrvatske.

Posebna pažnja posvećena je gostima iz Cipra, predstavnicima lučkih uprava (port state) i države zastave (flag state), koji su predstavili zastavu Cipra i podatke o njenim učincima na sigurnost i usklađenost na brodovima. Ovaj dijalog bio je nužan za razumijevanje uloge država koje su odgovorne za nadzor brodova i za izdavanje pomorskih zastava.

Sudionici sastanka također su raspravljali o budućim kampanjama usmjerenim prema podstandardnim registrima poput Palau, Cook Island, Tanzanije, Zanzibara i drugih sličnih zastava. Ova inicijativa ima za cilj potaknuti promjene u tim registrima kako bi se osigurala bolja zaštita pomoraca i podizanje pomorskih standarda.

Jedna od ključnih točaka sastanka bila je jačanje suradnje s Mediteranskim memorandumom, organizacijom koja djeluje većinom u arapskom dijelu Mediterana. Ova suradnja će doprinijeti većem jedinstvu i koordinaciji napora za poboljšanje sigurnosti i uvjeta rada na brodovima u cijelom Mediteranu.

Sastanak je također istaknuo pitanja povezana s turskim registrom brodova, koji predstavlja jednu od najvećih flota u Mediteranu. Problem niskih plaća pomoraca, poput primjera gdje kormilari (AB) zarađuju samo 300 €, i nedostatak posade koji omogućava certificiranje s minimalnim brojem članova posade (minimum safe manning) bili su ključni problemi koji su se razmatrali tijekom sastanka.

Ovaj sastanak u Nikoziji označava važan korak naprijed u borbi za bolje uvjete na brodovima i zaštiti prava pomoraca u Mediteranu. Nastavit ćemo pratiti razvoj situacije, surađivati sa sindikatima i raditi s relevantnim institucijama kako bismo ostvarili pozitivne promjene u pomorstvu, zaključio je Romano Perić, ITF koordinator i pomoćnik glavnog tajnika SPH, koji je sudjelovao na sastanku.

Tankerska sprema preuzimanje Atlanstke plovidbe

By

redakcija

-

06.11.2023.

0

S dionicama koje je imala od ranije, Tankerska ukupno drži 818.563 dionice Atlantske plovidbe, što predstavlja 39,1 posto temeljnog kapitala te je stoga nastala obveza za preuzimanje.

Tankerska plovidba kontrolira 39,1 posto dionica Atlantske plovidbe, a jednako kao u slučajevima preuzimanja Tankerske Next Generation i Turisthotela, zadarska brodarska kompanija otkupljivat će dionice kroz javni poziv dioničarima Atlantske plovidbe kako bi došla do većinskog vlasništva, prenosi Zadarski list.

Tankerska plovidba sudjelovala je u postupku povećanja temeljnog kapitala dubrovačkog brodara pri čemu je upisala i uplatila 638.501 dionicu Atlantske plovidbe, što čini 32,65 posto njezinog temeljnog kapitala. Zajedno s dionicama koje je imala od ranije, Tankerska plovidba ukupno drži 818.563 dionice Atlantske plovidbe, što predstavlja 39,1 posto temeljnog kapitala te je stoga po sili zakona nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Atlantske plovidbe.

Procedura

Za vrijeme trajanja ponude za preuzimanje, dioničari koji žele prodati svoje dionice pohranjuju ih Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, a po njenom završetku, Tankerska će plovidba platiti i preuzeti sve pohranjene dionice, nakon čega javno objavljuje izvješće o preuzimanju. Tim korakom završava postupak preuzimanja.

Za većinsko vlasništvo Tankerskoj plovidbi bio bi dovoljan pristanak nekoliko većih dioničara Atlantske – dosta bi joj bilo još 11-tak posto dionica što bi, opet uz cijenu iz javne ponude, značilo dodatnih 12-tak milijuna eura.

Tankerska je plovidba prošle godine ostvarila najbolje rezultate u povijesti, s prihodima od 191 milijun eura i dobiti od oko 106 milijuna eura. Atlantska je plovidba u istom razdoblju ostvarila prihod od 83 milijuna eura i dobit od tri milijuna eura, a u odnosu na 2021. godinu, lani su im se prihodi prepolovili, a dobit dvostruko smanjila.

Poslovanje Atlantske

Osim zbog pada cijena vozarina, pad poslovanja u Atlantskoj plovidbi objasnili su uvođenjem sankcija na izvoz određenih dobara iz Rusije. Naime, na poslovanje Atlantske u najvećoj su mjeri utjecale sankcije na uvoz ruskog ugljena u EU. Zbog toga su brodovi morali mijenjati svoje uobičajene rute te su premješteni ili na Daleki istok ili plove za druge luke u Mediteranu ili Atlantiku koje nisu podložne sankcijama.

Atlantska plovidba na kraju prošle godine raspolagala je flotom od 11 bulk carriera. Flota se ove godine trebala proširiti za dva dodatna broda, no jedan od njih početkom studenog prodan je za cijenu od 37,6 milijuna dolara. Atlantska plovidba izvijestila je da će se primopredaja novim vlasnicima izvršiti po preuzimanju broda u brodogradilištu.

U ovom trenutku Tankerska plovidba ima 13 brodova u dugoj plovidbi od kojih je šest produkt tankera u sklopu TNG-a, tri bulk carriera i četiri tankera za prijevoz sirove nafte. Ima i šest katamarana u sklopu tvrtke TP Line koja je, također kao i TNG, u 100 postotnom vlasništvu Tankerske plovidbe.

VIDEO: Norvežani grade prvi kontejneraš s pogonom na amonijak

By

redakcija

-

03.11.2023.

0

Norveške kompanije najavile su inovativni projekt – izgradnju prvog kontejnerskog broda s pogonom na amonijak na svijetu. Brod, za koji očekuju da će zaploviti do 2026., bit će izgrađen kao dio partnerstva između norveške North Sea Container Line i proizvođača amonijaka Yara International i njegove podružnice Yara Clean Energy, uz potporu norveške vlade kroz investicijski fond Enova.

Kompanije nisu otkrile pojedinosti o veličini broda, ali su izvijestile da je dizajniran za plovidbu na ruti između Norveške i sjeverne Europe, konkretno za uslugu između Osla i Brevika u Norveškoj te Hamburga i Bremerhavena u Njemačkoj. Brodom, imena Yara Eyde, upravljat će NCL Oslo, nova zajednička tvrtka North Sea Container Line i Yara International.

“Zadovoljni smo što možemo surađivati u različitim sektorima i pokazati da su smanjenja emisija moguća. Naše ‘zeleno putovanje’ započelo je s Yara Birkeland, prvim autonomnim električnim kontejnerskim brodom na svijetu, a sada se nastavlja s Yara Eyde, koji će postati prvi kontejnerski brod s pogonom na čisti amonijak na svijetu”, rekao je Svein Tore Holsether, izvršni direktor Yara Internationala u svojoj najavi projekta, prenosi The Maritime Executive.

Plan je da ovaj brod za pogon koristi isključivo amonijak od samog ulaska u službu, čime bi postao jedan od prvih u svijetu. Nekoliko proizvođača motora diljem svijeta postiglo je značajne rezultate u dizajnu motora i sustava za opskrbu gorivom na amonijak, a u tijeku je i nekoliko demonstracijskih projekata – kao i utrka među kompanijama koje žele imati prvi trgovački brod na amonijak.

Ovaj kontejnerski brod bit će “pogonjen amonijakom te opremljen baterijom od 250 kWh i opcijom napajanja s obale”. Tvrtke su izvijestile da će novi kontejnerski brod na ruti između Brevila i Europe pomoći smanjenju emisija CO2 za 11.000 tona godišnje.

Projektu je dodijeljeno približno 3,6 milijuna dolara od ukupno 63 milijuna dolara u sklopu programa bespovratnih sredstava za projekte dekarbonizacije pomorskog prometa koji je najavljen krajem rujna. Viridis Bulk Carriers također prima Enova bespovratna sredstva za dva teretna broda s pogonom na amonijak od 4.700 tona koja će zaploviti do kraja 2025. godine. Azane Fuel Solutions, u suradnji s tvrtkom Yara Clean Ammonia, također dobiva potporu za razvoj infrastrukture za bunkeriranje amonijaka, dok su drugi projekti koje financira Enova povezani s pogonom na vodik i baterije, kao i na hvatanje ugljika na brodovima.

Planirano je da se kontejnerski brod nazove Yara Eyde, u čast norveškog industrijalca Sama Eydea. Eyde je odigrao ključnu ulogu u industrijalizaciji Norveške početkom 20. stoljeća kroz veliki razvoj hidroelektrana u Norveškoj, a bio je osnivač nekoliko najvećih norveških korporacija, uključujući Yaru, Hydro i Elkem. Također je bio partner Kristiana Birkelanda po kojem su tvrtke nazvale svoj prototip autonomnog električnog plovila.

Ovo je već drugi next-gen brodski projekt za North Sea Container Line. Prošle godine najavili su izgradnju kontejnerskih brodova od 1.300 TEU na metanol. Brodove grade kineska brodogradilišta, a Sjevernim morem zaplovit će 2024. godine.

Yara je izvijestila da će pridonijeti razvoju tržišta brodskog pogona na amonijak kroz financiranje razvojnog i logističkog segmenta za amonijak kao brodsko gorivo. Yara Clean Ammonia opskrbit će Yara Eyde amonijakom koji se proizvodi bez fosilnih goriva ili gotovo bez ugljika. Usredotočeni su na amonijak proizveden iz obnovljivih izvora energije ili prirodnog plina gdje se do 95 posto emisija CO2 hvata i trajno skladišti.

Yara Clean Ammonia surađuje s Azane Fuel Solutions, mrežom skladišta i bunker-stanica, u razvoju opskrbe amonijakom u norveškim i eventualno skandinavskim lukama. Naglašavaju da će time amonijak postati dostupan kao brodsko gorivo i također može doprinijeti postizanju norveškog cilja smanjenja emisija iz offshore sektora.