Dražba obuhvaća i brod i teret, a novi vlasnik odmah preuzima sve obveze oko sigurnosti i premještanja tankera
Indonezija priprema jednu od najupečatljivijih pomorskih dražbi ove godine: prodaju VLCC-a Arman 114 iz 1997. godine, zajedno s gotovo 167.000 tona lake sirove nafte. Brod star 28 godina bit će ponuđen kao jedinstveni paket na aukciji zakazanoj za 2. prosinca, uz početnu cijenu od približno 70 milijuna dolara. Za sudjelovanje je potreban depozit od 7 milijuna dolara, što potvrđuje ozbiljnost postupka i vrijednost tereta, piše Splash247.
Arman 114 dospio je u središte pozornosti 2023. kada ga je indonezijska obalna straža zaustavila tijekom nezakonitog STS transfera s drugim tankerom. Tijekom operacije posada je navodno isključila AIS transponder te izazvala izlijevanje nafte, što je pokrenulo istragu i kasnije sudski postupak.
U srpnju 2024. lokalni je sud proglasio zapovjednika krivim za onečišćenje mora i nezakonitu STS operaciju. Država je nakon presude oduzela brod i teret te ih proglasila državnom imovinom, otvarajući put za sadašnju dražbu.
Prema informacijama indonezijskih nadležnih tijela, kupac će preuzeti odgovornost za održavanje, sigurnost i premještanje broda odmah po završetku prodaje. Tanker se mora ukloniti s trenutne lokacije najkasnije u roku od 30 dana, što znači da će novi vlasnik morati brzo organizirati tegalj ili angažirati vlastitu posadu.
Pomorski brokeri procjenjuju vrijednost samog plovila na oko 16 milijuna dolara, no ukupna cijena će ovisiti o tržištu i interesu kupaca, posebno zbog velikog količinskog tereta lake sirove nafte koji se prodaje zajedno s brodom.
Indonezija ovim potezom želi poslati jasnu poruku o strožem nadzoru nad tankerima koji obavljaju STS operacije u njezinim vodama, pogotovo onima koji skrivaju kretanje gašenjem AIS-a. U posljednje dvije godine zemlja je pojačala kontrole nakon niza incidenata vezanih uz ilegale pretovare na otvorenom moru.
Maersk još ne potvrđuje povratak na Sueski kanal, unatoč najavama Uprave kanala, poručujući da će se tranziti normalizirati tek kada se potpuno procijene sigurnosni uvjeti na ruti kroz Crveno more.
Maersk je naglasio da im je sigurnost posada i dalje apsolutni prioritet te da će se povratak na istočno-zapadni koridor odvijati postupno, ovisno o razvoju situacije. Time su ublažili očekivanja nakon što je Suez Canal Authority (SCA) objavio da bi se danski prijevoznik mogao vratiti već početkom prosinca, navodi Splash247.
Najava dolazi nakon potpisivanja novog strateškog partnerstva između Maerska i SCA-e u Ismailiji, kao i nakon diplomatskog popuštanja napetosti u regiji te odluke hutijskih snaga da obustave napade na brodove u Crvenom moru. Upravo su ti napadi bili glavni razlog zašto je Maersk krajem prošle godine preusmjerio većinu flote oko Rta dobre nade, povećavajući udaljenost i troškove putovanja.
SCA tvrdi da se promet postupno stabilizira te da se vraćanje Maerskovih servisa smatra ranim signalom oporavka uobičajenih kontejnerskih tokova na ruti Azija–Europa. No danski prijevoznik i dalje izbjegava potvrditi bilo kakav datum, naglašavajući da će tranziti biti obnovljeni tek kada sigurnosni uvjeti to u potpunosti dopuste.
Na tržištu tereta vijest je izazvala iznenađenje. Analitičari banke SEB ocijenili su da će Maerskov povratak “ranije nego očekivano” rezultirati oslobađanjem kapaciteta i dodatnim pritiskom na vozarine, koje su ionako pod pritiskom nakon dužih ruta i rasta operativnih troškova tijekom poremećaja u Crvenom moru. Prema njihovim procjenama, kratkoročni pad vozarina mogao bi se odraziti i na financijske smjernice prijevoznika.
Francuski CMA CGM također priprema potpuni povratak kroz Sueski kanal tijekom prosinca, nakon vlastitih razgovora sa SCA-om. Njihov brod CMA CGM Benjamin Franklin, kapaciteta 17.859 TEU, nedavno je postao najveći brod koji je prošao kanalom u posljednje dvije godine, što SCA vidi kao važan indikator povratka povjerenja brodara.
SCA u međuvremenu nudi popuste za velike kontejnere i jača operativnu podršku korisnicima kako bi ubrzala povratak prometa u Crveno more i ponovno stabilizirala glavnu svjetsku rutu između Azije i Europe.
Bahamas Maritime Authority (BMA) ulazi u novu fazu digitalizacije pomorske administracije nakon što je potpisala strateško partnerstvo s tvrtkom IDsure, specijaliziranom za sigurnu digitalnu identifikacij. Riječ je o potezu koji donosi modernije, brže i sigurnije procedure za pomorce, brodarske tvrtke i centre za obuku koji rade pod bahamskom zastavom.
Prema najavama BMA-a, sve pomorske knjižice (Seafarer Record Books) i svjedodžbe osposobljenosti ubuduće će se izdavati isključivo kroz postojeći internetski sustav BORIS, koji će biti izravno povezan s IDsureovom platformom. Time se ukida niz ručnih procedura koje su godinama usporavale administraciju – od učitavanja dokumenata do slanja fotografija i potvrda identiteta.
Sustav će raditi u potpuno digitalnom okruženju, čime se smanjuje mogućnost pogrešaka i ubrzava ciklus od predaje zahtjeva do izdavanja dokumenta. Za pomorce to znači manje čekanja i jednostavniji pristup važećim dokumentima, što je posebno važno za one koji rade u zahtjevnim rotacijama. Brodari i menadžeri posada također će dobiti bržu i jasniju provjeru statusa dokumenata svojih članova posade, bez potrebe za ponovnim predajama ili dodatnim potpisima.
Važan dio integracije odnosi se i na BMA-om odobrene centre za izobrazbu. Kada centar izda certifikat preko IDsure platforme, sustav ga automatski šalje BMA-u putem BORIS-a. Time se smanjuju kašnjenja u verifikaciji i jača nadzor nad kvalitetom izobrazbe, što je ključno za održavanje standarda usklađenih s STCW-om i ostalim međunarodnim pravilima.
Implementacija sustava već je u tijeku, a BMA je započela informirati brodare i edukacijske institucije o novim procedurama koje će uskoro postati obavezne u cijeloj mreži. Završno priopćenje o službenom početku korištenja digitalnih pomorskih knjižica i svjedodžbi bit će objavljeno čim sustav u potpunosti proradi.
Ovaj iskorak donosi novi standard u upravljanju dokumentima posade, a pomorcima pod bahamskom zastavom otvara brži, sigurniji i transparentniji pristup ključnim certifikatima potrebnima za njihovu plovidbu.
HMM je naručio osam novih kontejnerskih brodova kapaciteta 13.400 TEU, a gradit će ih južnokorejski brodograditeljski div HD Hyundai. Vrijednost ugovora iznosi oko 1,46 milijardi dolara, a isporuke su planirane sukcesivno do prve polovice 2029. godine. Dva broda gradit će HD Hyundai Heavy Industries, dok će preostalih šest nastati u pogonima HD Hyundai Samho.
Riječ je o LNG dual-fuel novogradnjama koje su dio dugoročnog investicijskog ciklusa HMM-a. Kompanija je prošlog mjeseca ušla u tzv. “TEU millionaires club”, s flotom koja je prema Alphalineru dosegla 1.016.180 TEU. To znači da se operativni kapacitet HMM-a udvostručio u posljednjih pet godina, potvrđujući rast kompanije među vodeće globalne prijevoznike.
HMM već ranije najavio ambiciozan plan flote do kraja desetljeća, vrijedan oko 17,5 milijardi dolara, kojim želi gotovo udvostručiti kapacitet kontejnerskih brodova te utrostručiti svoje tanker i bulk odjele do 2030. godine. Novi ugovor s HD Hyundaiem još je jedan korak u ostvarivanju te strategije.
Za HD Hyundai riječ je o najvećem obujmu narudžbi kontejnerskih brodova još od 2007. godine, što potvrđuje novi zamah brodogradnje u Južnoj Koreji. Iz kompanije poručuju da će nastaviti ulagati u tehnologije usmjerene na smanjenje emisija, energetsku učinkovitost i dizajn prilagođen budućim regulativama, kako bi predvodili globalnu tranziciju prema čišćoj plovidbi.
Mediterranean MoU objavio je Godišnje izvješće o nadzoru države luke za 2024., koje otkriva porast sigurnosnih izazova za flotu koja plovi Mediteranom. Broj zadržavanja porastao je za 20 posto, a inspektori su zabilježili ukupno 1.290 nedostataka koji su dovoljno ozbiljni da bi plovilo bilo zaustavljeno dok se nepravilnosti ne otklone.
Tijekom 2024. jedanaest članica Memoranduma provelo je 5.993 inspekcije na 4.907 različitih brodova. Čak 61 posto svih pregleda rezultiralo je nedostacima, što ukazuje na sustavne sigurnosne i tehničke probleme, osobito kod starijih brodova koji dominiraju regionalnim teretnim prometom.
Inspekcije
Ukupan broj inspekcija porastao je za 17 u odnosu na 2023., što je minimalno povećanje od 0,3 posto. Najveći broj pregleda obavila je Turska – 2.483 inspekcije, a slijedi Egipat s 1.287. Najčešće kontrolirana skupina bili su brodovi za generalni teret i i multipurpose brodovi s 2.207 pregleda (36,8%), dok su bulk carrieri zabilježili 1.948 inspekcija (32,5%).
Zadržavanja
Stope zadržavanja pokazale su osjetan rast. U 2024. zabilježeno je 196 zadržavanja, što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječna stopa zadržavanja sada iznosi 3,3 posto, što je više od 2,6 posto iz 2023. Najviše zadržavanja odnosi se na generalne teretne/multipurpose brodove – 135 slučajeva ili 69 posto svih zadržavanja. Bulk carrieri imaju 25 zadržavanja (13 posto).
Foto: Mediterranean MoU/Safety4Sea
Nedostaci
Zabilježeno je ukupno 15.156 nedostataka, što je 17 posto manje nego 2023., no i dalje je riječ o značajnom broju. General cargo brodovi ponovno prednjače s 8.694 nedostatka, dok su bulk carrieri prijavili 2.933. Najproblematičnije kategorije su “Certifikati i dokumentacija” (2.327 puta) te “Sigurnost plovidbe” (1.961 put). Starost brodova i dalje je ključan faktor: – Brodovi mlađi od 10 godina: 6% inspekcija s nedostacima – 10–20 godina: 34% – stariji od 20 godina: 60%
Zastave
Najviše inspekcija obavljeno je na panamskim brodovima – 967, od čega je 602 imalo nedostatke, uz stopu zadržavanja od 3 posto. Liberia je pregledana 800 puta, s 400 inspekcija s nedostacima i stopom zadržavanja od 1 posto.
Foto: Mediterranean MoU/Safety4Sea
CIC kampanja o plaćama posade i ugovorima (MLC, 2006)
Od 1. rujna do 30. studenoga 2024. Med MoU proveo je ciljanu inspekcijsku kampanju usmjerenu na plaće posade i ugovore o radu prema MLC-u. Tijekom kampanje obavljeno je 1.507 PSC inspekcija na 1.353 broda, a zabilježeno je 49 zadržavanja. U 561 inspekciji korišten je CIC upitnik, a zabilježeno je ukupno 10 zadržavanja, od kojih 4 izravno zbog tema CIC-a. Opća stopa zadržavanja unutar CIC-a bila je 1,8 posto, dok je za teme vezane uz kampanju iznosila 0,7 posto. Najlošiji rezultat zabilježen je na pitanju o tome dobiva li pomorac ugovor potpisan od strane brodara ili predstavnika brodara – 1,07% negativnih odgovora. Najbolje je prošlo pitanje o odbicima od plaće, gdje nije zabilježen nijedan negativan odgovor.
Bulk carrieri su bili najčešće pregledavana skupina unutar CIC-a – 185 inspekcija i bez ijednog zadržavanja. Panama je ponovno prednjačila po broju CIC pregleda – 80 inspekcija i jedno zadržavanje (1,25%).
Na sajmu je svoje proizvode i usluge predstavilo 15 hrvatskih tvrtki, a nacionalni paviljon okupio je njih osam.
Dok globalna nautička industrija proživljava značajnu transformaciju prema održivosti i inovacijama, hrvatske tvrtke jačaju svoj položaj. Udruga Hrvatska nautička proizvodnja – CBIA (Croatian Boating Industry Association) i ove je godine domaćim tvrtkama omogućila pristup globalnom tržištu i ključnim poslovnim kontaktima u sklopu Hrvatskog nacionalnog paviljona.
– Godine kontinuiranog rada, promocije i podrške hrvatskim tvrtkama napokon donose konkretne i vidljive rezultate, ističe Teo Petričević, član Uprave udruge te direktor Capaxa i suosnivač tvrtke Adria Docks.
– Ukupan broj hrvatskih predstavnika na METSTRADE-u po prvi put je dostigao odličnih 15 tvrtki – bilo kroz nacionalni paviljon s 8 izlagača ili samostalno kroz specijalizirane paviljone za pojedine industrije. METSTRADE kao sajam koji definira globalne trendove u nautičkoj industriji ne treba posebno predstavljati, naime rekordnih 1.700izlagača i posjetitelja iz 135 zemalja potvrđuju njegovu ključnu ulogu. Činjenica da je Hrvatska među samo 20 nacija s vlastitim nacionalnim paviljonom jasno pozicionira našu industriju na globalnoj karti. – dodao je.
Pozitivan trend u razvoju domaće nautičke industrijeistaknula je Alemka Vrcan, opunomoćena ministrica Veleposlanstva RH u Kraljevini Nizozemskoj pri posjeti hrvatskim izlagačima na sajmu: – Hrvatski paviljon na METSTRADE-u bilježi kontinuiran rast što potvrđuje da hrvatska nautička industrija sigurno može pronaći svoje mjesto na globalnom tržištu. Kao mala zemlja bogate maritimne povijesti koja živi s morem i uz more, Hrvatska ima značajan potencijal u ovom strateškom sektoru.
Gotovo 900 delegata sudjelovalo je na The Superyacht Forumu, u sklopu METS-a čime je postao najveće izdanje u povijesti ovog važnog događaja. Poseban naglasak je stavljen na servis i održavanje velikih plovila što predstavlja značajnu poslovnu priliku za hrvatske dobavljače specijalizirane opreme i usluga. Refit tržište, koje obuhvaća flotu od gotovo 6.000 aktivnih superjahti koja zahtijevaju redovite, opsežne radove, prepoznato je kao strateška razvojna prilika za čitav nautički ekosistem. Refit tržište, koje je u snažnoj ekspanziji, procjenjuje se na vrijednost od oko 5,6 milijardi eura. Po prvi put na listi vodećih destinacija za refit superjahti Hrvatska se pozicionirala na devetom mjestu, odmah iza Nizozemske i Australije, sa vrlo skromnim ali rastućim udjelom od par posto.
Važnost sudjelovanja na međunarodnom sajmu istaknuli su i hrvatski izlagači. Tea Tvrdeić iz ATT Nautike potvrđuje da je njihova tvrtka od prvog sudjelovanja na METSTRADE-u znatno napredovala u pozicioniranju na europskom tržištu, ostvarivši konkretne poslovne prilike. – Najveća vrijednost je povezivanje s međunarodnim kompanijama i brodogradilištima, a ovogodišnji sajam s većom posjećenošću i boljom kvalitetom izlagača dodatno otvara poslovne prilike za budućnost, – navodi Tvrdeić.
Među sudionicima koji su po prvi put izlagali u hrvatskom paviljonu bila je zadarska tvrtka Nova Design& Manufacture, specijalizirana za opremanje interijera i eksterijera jahti. – Više smo nego zadovoljni sajmom; od frekventne pozicije paviljona do broja ostvarenih kontakata i upita. Obnovili smo i neke stare kontakte, a u narednom razdoblju slijede realizacije. – ističe Filip Pedišić, direktor tvrtke. Pozitivno iskustvo potvrđuje i Ivan Krčelić iz riječke tvrtke Interval d.o.o., koja se bavi projektiranjem i proizvodnjom električnih sustava za brodove: – Imali smo zanimljive upite predstavnika brodogradilišta za projekte jahti. Iskoristili smo priliku za networking s drugim izlagačima i predstavljanje naših usluga.
Drugog dana sajma u Tobacco Theatreu održana je četvrta po redu Croatian Yachting Night koju organizira CBIA, okupivši preko 150 uglednih gostiju uključujući predstavnike organizatora METSTRADE-a, ICOMIA-e (International Council of Marine Industry Associations) i čelnike prijateljskih nacionalnih udruga. Svečano su dodijeljene tri nagrade od strane Romana Pičuljana, predsjednika CBIA: Croatian Yachting Legacy Award za dugogodišnji doprinos nautičkom sektoru pripao je Hrvoju Matutinoviću, direktoru tvrtke Unimar, Family Business Award dodijeljen je tvrtki ATT Nautica iz Zagreba za uspješan prijenos znanja kroz generacije, dok je Business Development Award pripao splitskoj tvrtki S.A.K.Z. d.o.o.
Prestižna večer održala se uz podršku Hrvatske turističke zajednice i hrvatskih tvrtki izlagača.
Europske pomorske emisije u 2024. godini dosegnule su najvišu razinu otkako je 2018. uvedeno obvezno praćenje, i to unatoč padu trgovinskih tokova u EU. Transport & Environment navodi da su emisije porasle za 13 posto, ponajprije zbog krize u Crvenom moru koja je flotu preusmjerila na duže rute, uključujući zaobilaženje Rta Dobre Nade.
Posebno su se istaknuli kontejnerski brodovi, čije su emisije skočile za čak 46 posto. Razlog je 18-postotni rast prosječne udaljenosti plovidbe te lagani rast operativne brzine. Za svako povećanje brzine od samo 1 posto, emisije mogu narasti i do 3 posto, što je još jednom potvrdilo koliko je potrošnja goriva osjetljiva na parametre brzine i rute. Uz to, kompanije su morale angažirati dodatne brodove kako bi održale redovite servise na produljenim linijama, navodi gCaptain.
Među brodarskim kompanijama s najvećim emisijama ponovno se našla MSC Mediterranean Shipping Company, s procijenjenih 15,6 milijuna tona CO₂ u europskim vodama. Grimaldi Group predvodio je segment nekontejnerskih prijevoznika s 3,8 milijuna tona, dok je Carnival ostao na vrhu među cruiserima s oko 2,5 milijuna tona CO₂.
Poseban izazov i dalje predstavlja prijevoz fosilnih energenata. Unatoč snažnom rastu obnovljivih izvora u Europi, oko 20 posto ukupnih pomorskih emisija u EU još uvijek potječe od prijevoza fosilnih goriva – gotovo identičan udio kao i 2018. Iako su emisije LNG tankera u 2024. blago pale nakon rasta u godinama nakon ruske invazije na Ukrajinu, transport sirove nafte vratio se na razine iz 2019.
Stručnjaci Transport & Environment ističu da uvoz i transport fosilnih goriva predstavljaju “dvostruki klimatski udar”: prvo kroz samu potrošnju goriva, a zatim kroz emisije brodova koji ta goriva prevoze. Naglašavaju da će i uz postupno ukidanje fosilnih goriva više od 80 posto emisija ostati izazov koji zahtijeva brzu implementaciju učinkovitijih pogona i goriva temeljenih na zelenom vodiku.
Druga godina primjene Europskog sustava trgovanja emisijama (ETS) za pomorski sektor bilježi gotovo savršenu usklađenost – oko 99 posto operatora podmiruje svoje obveze. Sustav od brodara zahtijeva kupnju emisijskih jedinica za stakleničke plinove, čime se prvi put uvodi izravna cijena ugljika u europski pomorski sektor.
Predstojeća revizija ETS-a trebala bi dodatno učvrstiti okvir regulacije, a Transport & Environment naglašava da je sada pravi trenutak da se sustav proširi kako bi svi veliki zagađivači sudjelovali ravnomjerno i pravedno.
Južnokorejska Obalna straža intenzivirala je istragu nakon nasukavanja trajekta Queen Jenuvia II, na kojem je u trenutku incidenta bilo 246 putnika i 21 član posade. Dok se postupak proširuje, zatraženo je izdavanje uhidbenog naloga za kapetana, a prvi časnik koji je bio na straži te kormilar već su uhićeni zbog sumnje na teški nemar u sigurnosti plovidbe.
Tijekom ispitivanja sedam članova posade, istražitelji su utvrdili kako kapetan nije bio prisutan na mostu tijekom prilaza uskom plovnom putu prema luci Mokpo. Prema navodima medija, gotovo tisuću puta ranije trajekt je uplovio istom rutom, a kapetan nikada nije nadzirao navigaciju u završnoj fazi putovanja. U trenutku nezgode navodno je bio u kabini, što se razmatra kao ozbiljan propust u izvršavanju dužnosti zapovjednika broda, navodi The Maritime Executive.
Trajekt je iz Jeju Islanda prema Mokpou plovio standardnom brzinom od oko 20 čvorova. U prvim izjavama prvi časnik pokušao je odgovornost pripisati kvaru kormila, no kasnije je priznao kako je u ključnom trenutku bio zaokupljen čitanjem vijesti na mobitelu. Brod je promašio obvezni zaokret i udario u nenaseljeni otočić, a prema najnovijim podacima 78 putnika zatražilo je liječničku pomoć, među njima i trudnica.
???????????? Une enquête révèle que le timonier du ferry sud-coréen Queen Jenuvia II, qui s'est échoué, était au téléphone au moment de l'incident pic.twitter.com/wn21jflhQM
Posebno je problematično što je brod plovio na autopilotu, iako je prema propisima morao biti u ručnom upravljanju tijekom prolaska kroz gusto prometovan prilaz luci.
Obalna straža dodatno preispituje checkliste redovitih inspekcija, interne operativne procedure, sigurnosni menadžment sustav te kvalitetu obuke posade. Istraživanje sigurnosnog časnika privremeno je odgođeno zbog konzultacija s odvjetnicima.
Paralelno se ispituje rad Regionalnog VTS centra u Mokpou, koji nadzire sav promet prema luci. Prema medijskim navodima, VTS operater nije uočio da se trajekt nalazi izvan uobičajene rute jer je istovremeno nadzirao drugo veliko plovilo koje je također odstupilo od trase. Dodatna je komplikacija to što su u centru bili deaktivirani pojedini alarmi, jer ih često aktiviraju manja ribarska plovila koja ne moraju slijediti zadane prometne koridore.
Operater trajekta, SeaWorld Express Ferry, objavio je javnu ispriku i do kraja godine obustavio linije. Tvrtka provodi internu sigurnosnu reviziju i surađuje s istražiteljima.
Ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta, Vinka Kolić Bubić, sudjelovala je kao jedna od ključnih govornica na sastanku Vijeća delegata EuroSDR-a, održanom od 13. do 14. studenog 2025. u Zagrebu.
Tijekom izlaganja predstavila je aktivnosti Instituta vezane uz razvoj infrastrukture prostornih podataka o moru (Marine Spatial Data Infrastructure – MSDI), s naglaskom na unapređenje Geoportala HHI-ja i njegovo povezivanje s Nacionalnom infrastrukturom prostornih podataka koju vodi Državna geodetska uprava. Time je istaknut značaj jedinstvenog sustava za pristup službenim hidrografskim informacijama koje se koriste u planiranju plovidbe, upravljanju obalnim područjem i razvoju pomorske infrastrukture.
Foto:HHI
Događaj je okupio stručnjake te predstavnike kartografskih, geodetskih i istraživačkih institucija iz cijele Europe, s ciljem razmjene znanja, jačanja suradnje i promicanja novih rješenja vezanih uz prostorne podatke i njihove infrastrukturne sustave.
EuroSDR je neprofitna europska organizacija osnovana 1953. godine, koja povezuje nacionalne organizacije, istraživačke institute, akademsku zajednicu i industriju. Usmjerena je na poboljšanje metoda prikupljanja, upravljanja i distribucije prostornih podataka, uz razvoj tehnoloških rješenja važnih za modernu podatkovnu infrastrukturu.
Kontejnerski brod ONE Henry Hudson, od 8.212 TEU, zahvatio je požar u petak navečer tijekom operacija na vezu u luci Los Angeles, zbog čega je aktivirano gotovo 200 pripadnika hitnih službi, a lokalne su zajednice dobile uputu da se privremeno sklone u zatvoreni prostor.
Prema podacima Vatrogasne službe Los Angelesa, požar je započeo oko 18:38 sati, vjerojatno zbog električnog kvara, nakon čega se proširio na nekoliko nižih palubnih razina, piše Splash247.
Na intervenciju su upućene specijalizirane kopnene ekipe, vatrogasni brodovi koji su izvodili gašenje i hlađenje trupa te HazMat timovi koji su nadzirali kvalitetu zraka u području terminala. U više kontejnera identificirane su opasne tvari, što je znatno povećalo rizik tijekom operacije.
Svi članovi posade uspješno su spašeni, a brod ONE Henry Hudson otegljen je prema sidrištu kod Angel’s Gate svjetionika, gdje se nastavilo gašenje i stabilizacija plovila izvan lučkog akvatorija.
Lučka uprava Los Angelesa kasnije je povukla nalog za ostanak stanovništva u zatvorenom, a četiri od sedam kontejnerskih terminala koji su preventivno zaustavili rad ponovno su otvoreni. Istraga uzroka požara nastavit će se na sidrištu, uključujući pregled električnih instalacija i kontejnerskog manifesta na sekcijama gdje je uočen najveći intenzitet požara.
