Ile Vierge ili Djevičin otok je otočić površine 6 hektara, na nepunu milju od obale Bretanje, na kojem je najviši europski svjetionik. Visok je 82,5 m i do njegovog vrha vodi kružna skalinada od 392 stepenika. Sagrađen je pokraj 33 m visokog svjetionika koji je bio u upotrebi od 1845. do 1902. kada ga je zamjenio novi. Ile Vierge svjetionik označava krajnju jugozapadnu točku La Manchea. Otočić na kojem stoji ime je dobio po kapeli posvećenoj Djevici Mariji koja se nalazila u samostanu što su ga franjevci oko 1450. podigli na otoku. Pola stoljeća kasnije oni odlaze na kopno, a samostan je propao, pa danas samo ime otoka i svjetionika čuvaju spomen na njih.
Foto: Wikimedia commons
Drugi poznati svjetionik djevičanskog naziva je Kiz Kulesi (Djevičanska kula) i nalazi se na otočiću u Bosporu, pred Istanbulom. Od 5. stoljeća otok je služio kao mjesto za naplatu carina za brodove što su tuda prolazili, a u tursko doba na njemu se gradi svjetionik. Uz otok i svjetionik vežu se brojne legende, pa i naziv Djevičanska kula potječe od jedne. Vladarevoj kćeri proreknuto je da će do 18. rođendana umrijeti od ugriza zmije. Zabrinut za svoju jedinicu, otac je poslao na otok na kojem nikad nije bilo zmija. Redovito je posjećivao, a kada je na njen 18. rođendan došao po nju, na dar joj je donio košaru voća. Nije znao da se u nju zavukla i otrovnica. Djevičanska kula, danas jedan od najpoznatijih lokaliteta u Istanbulu.
Riječki ViaKornel, studio za 3D modeliranje i razvoj prototipova, započeo je s razvojem i dizajniranjem vlastitog projekta “Bumblebee” – lakog elektro katamarana napajanog pomoću solarnih panela.
Projektom su definirane sljedeće verzije: privatna, turistička/ predviđena za iznajmljivanje, te radna verzija brodice. Projektom su Bumblebee brodice definirane kao dimenzijama mala, okretna i za rukovanje jednostavna elektro plovila, te su primarno namijenjena kraćim plovidbenim relacijama uz mogućnost čestih ticanja obale, piše Otvoreno more.
Dizajnirane su za lako snalaženje i ugodnu plovidbu uskim kanalima, uvalama, obalama rijeka, jezera, zaljevima…. a njihov relativno mali gaz plovila i pri punoj istisnini /opterećenosti teretom treba im omogućiti jednostavnu i laku plovidbu te “provlačenje” plitkim vodama, kanalima i obalama i u sušnome razdoblju godine ili pak za vrijeme morskih oseka.
Modularnost dizajna omogućava da se relativno jednostavno, uz veliko smanjenje budućih troškova proizvodnje, jedno te isti trup koristi za čak tri verzije brodice.
Projektom su dizajnirana dva trupa za:
BUMBLEBEE Mini – kategorija D (unutarnje vode)
Dužina: 5m
Širina: 2.25 m max
gaz: 0.45 m
Nosivost: 800 kg
Kategorija plovidbe: D – unutarnje vode; rijeke, jezera, kanali, lučka područja
BUMBLEBEE – kategorija C i D (unutarnje vode, obalna plovidba do 1 NM od obale),
max gaz 0.45 m
Dužina: 5,9 m
Širina: 2.4 m
max gaz: 0.45 m
Nosivost: 1000 kg
Kategorija plovidbe: C/D – more do 1NM od obale, unutarnje vode: rijeke, jezera, kanali, lučka područja
Obje verzije su dizajnirane s glavnom smjernicom da cjelokupni, dovršeni model broda može biti lako transportiran unutar samo jednog 20 stopnog brodskog kontejnera (Bumblebee mini) ili na otvorenome kontejneru tzv. flat rack u slučaju Bumblebee trupa. U oba dva slučaja nema potrebe za rastavljanjem broda – jedina dva zahtjeva su da se spusti krov te naknadno ugrade bokobrani.
Građeni su kao teretni brodovi za prijevoz hlađenog tereta, no njihova je sudbina kasnije izgledala znatno drugačije
Dva broda blizanca, redovni posjetitelji Dubrovnika, su izrađeni za kompaniju Port Line iz Londona, inače u vlasništvu Cunarda, iste 1955. godine, ali u različitim brodogradilištima. Pod imenom PORT SYDNEY (kasnije Daphne) izgrađen je prvi brod u Swan, Hunter & Wigham Richardson u engleskom Newcastleu dok je u Harland & Wolff Ltd. u Belfastu izgrađen drugi pod imenom PORT MELBOURNE (kasnije Danae), piše Ivo Batričević za Dubrovački Dnevnik.
Plovili su na redovnoj liniji između Londona kroz Sueski kanal do Australije, Novog Zelanda i natrag. Brodovi su imali 10 500 bruto tona i mogli su prevoziti samo 12 putnika. U šest skladišta su mogli prevoziti generalni kao i 3 500 tona zamrznutog tereta i to uglavnom mesa. Bili su dugi 162, široki 21 metra, a dva 6-cilindrična Doxford-Wallsend dizel motora ukupne snage 13200 KS su im preko dvije propele omogućavale brzinu od 17 čvorova.
Foto: I.B. Osobna arhivaFoto: I.B. Osobna arhiva
M/B DAPHNE
PORT SYDNEY (izgrađen 1955.) je 1972. godine prodan grčkoj kompaniji J. C. Karras za koju dvije godine plovi kao AKROTIRI EXPRESS. Od 1974. preuređen je u brod kruzer od 15833 bruto tona, mogao je ukrcati 650 putnika i plovi za Delian Athina Cruises iz Pireja kao DAPHNE. I sve to do 1996. godine, od kada u floti švicarskog brodara Martinoli plovi pod imenom SWITZERLAND.
Ponovo je prodan i to liberijskoj kompaniji Dreamline Cruises iz Monrovije, ali ostaje cijelu 2001. godinu raspremljen u Marseillesu u Francuskoj. Već 2002. je iznajmljen britanskom touroperatoru Page & Moy za kojeg prvo plovi kao OCEAN ODYSSEY, a potom iste godine pod novim imenom OCEAN MONARCH.
U veljači 2005., grčka ga je Vlada uputila u pomoć kao brod-bolnicu nastradalima u Sri Lanki s imenom HELLENIC ADD. U ljetnoj sezoni ponovo krstari Sredozemljem pod imenom OCEAN MONARCH sa 650 putnika smještenih na njegovih sedam putničkih paluba o kojima se brine 240 članova posade.
Od 2007. plovi za Monarch Classic Cruieses, a sredinom studenoga 2008. godine je prodan portugalskom Classic International Cruises za kojeg nastavlja ploviti pod imenom PRINCESS DAPHNE. Tako se još jednom zajedno našao u floti istog brodara u kojoj je plovio i brod mu blizanac PRINCESS DANAE. Nakon stečaja kompanije u veljači 2013., stavljen je u raspremu. Prodan je indijskim rezalištima brodova, a 14. lipnja 2014. godine. nasukan je na plažama Alanga pod imenom DAPHNE.
Foto: I.B. Osobna arhiva
M/B DANAE
PORT MELBOURNE, izgrađen 1955. godine, je 1972. prodan grčkoj kompaniji J. C. Karras za kojeg plovi dvije godine kao THERISOS EXPRESS. Od 1974. preuređen je u brod kruzer od 16531 bruto tona, ima nove B & W diesel motore. Može ukrcati 650 putnika te plovi pod imenom DANAE za Delian Athina Cruises iz Pireja i pod talijanskom kompanijom Costa Cruises.
Od 1990. mijenja brojne vlasnike i imena: ANAR, STARLIGHT EXPRESS i BALTICA. Od 1996. prodan je brodarskoj kompaniji Classic International Cruises i plovi pod imenom PRINCESS DANAE. Ljeti plovi u europskim morima, a zimi u vodama Južne Amerike. PRINCESS DANAE je nakon stečaja kompanije u veljači 2013. s još četiri broda ARION, FUNCHAL, ATHENA i PRINCESSDANAE prešla u flotu novoosnovane Portuscale Cruises.
PRINCESS DANAE je raspremljena u Lisabonu pod novim imenom LISBOA. Iako se njen povratak kružnim putovanjima očekivao 2015. to se nije dogodilo jer je brodarska kompanija imala sve više financijskih problema. Također, zbog zastarjelosti broda i uvjeta koje daje SOLAS 2010 (Safety of Life at Sea) konvencija za putničke brodove u međunarodnim plovidbama, brod LISBOA je prodan rezalištima u turskoj Aliagi.
Foto: I.B. Osobna arhiva
DOLASCI U DUBROVNIK
Oba broda su pod imenima: DAPHNE, DANAE, OCEAN MONARCH, PRINCESS DAPHNE i PRINCES DANAE nebrojeno puta posjećivali Dubrovnik. U njihove redovne posjete naš je grad uvršten od 1. lipnja 1979. četrnaestodnevnim uplovljavanjima broda DAPHNE. Ove posjete nakon ukupno 12 uplovljavanja završavaju 19. listopada kada DAPHNE odlazi kako bi se natrag, ali pod drugim imenom, vratíla tek nakon dvadeset godina.
Od 16. svibnja 1980. redovno nas sljedećih jedanaest sezona istim programom posjećuje DANAE sve do 24. lipnja 1991. godine kada posljednji put pod ovim imenom napušta naš akvatorij. Iz objavljenog programa kružnih putovanja za 1982. godinu, DANAE plovi od 15. svibnja do 2. listopada s itinererom: Venecija, Katakolon, Aleksandrija, Haifa, Kusadasi, Istanbul, Pirej, Krf, Dubrovnik, Venecija. Cijena četrnaestodnevnog krstarenja kretala se ízmeđu 1820 i 4400 američkih dolara po osobi. U olimpijskoj 1984. godini, s polascima između 19. svibnja i 22. rujna, plovi s neznatno izmijenjenim itinererom: Venecija, Katakolon, Aleksandrija, Haifa, Kusadasi, Istanbul, Mikonos, Pirej, Dubrovnik, Venecija. Nakon Domovinskog rata u povremenim dolascima ova su nas dva veterana podsjećala u ne baš tako davna vremena kada su u svojim redovnim posjetama lokrumskom sidrištu gotovo postali njegovim zaštitnim znakom.
Časopis “Pomorac” izlazi jednom godišnje, a prvi mu je broj izašao u prosincu 2015. godine
Nakon što je prošli tjedan predstavio “Zlatnu knjigu lošinjskog pomorstva” autora dr. Julijana Sokolića, sada je Klub pomoraca Lošinja predstavio i osmi broj časopisa “Pomorac”, koji izlazi jednom godišnje, a prvi mu je broj izašao u prosincu 2015. godine, piše Novi list.
U prizemlju vile “Perla” na Škveriću, prostoru Zajednice Talijana Malog Lošinja, o novom su broju, listu općenito te o drugim aktualnostima i stalnim aktivnostima Kluba govorili njegov predsjednik Lucio Jurjako, glavni urednik “Pomorca” Mihael Desanti te tijekom proteklih osam godina najplodniji autor tekstova Julijano Sokolić.
Ovaj broj izašao je na 48 stranica, osam više od lanjskoga, a naklada je petsto primjeraka.
Osim predstavnika Kluba i uredništva, na predstavljanju je okupljene pozdravio direktor ovdašnje Turističke zajednice Dalibor Cvitković, a nekoliko je glazbenih brojeva na klaviru izvela Antonela Kunda.
Podržan od brojnih donatora-sponzora, pa i EU-fonda, list se ne naplaćuje, a zainteresirani za primjerak trebaju se javiti članovima vodstva Kluba pomoraca.
Krstaši JK Delfin i ove godine, shodno kalendaru Crnogorskog jedriličarskog saveza (CJS), u Tivtu organiziraju Starogodišnju regatu, „Svjetsko prvenstvo bokeških jedriličara i vjetropira“ .
U pitanju je sportsko – revijalni događaj, posljednja jedriličarska fešta u godini, koja za cilj ima druženje naroda morskog Boke Kotorske, ali i promociju zalijeva kao izuzetne nautičke destinacije tijekom cijele godine.
Delfinova fešta, koja se na inicijativu entuzijasta i jedriličara Dejana Farkaša organizira od 2017. godine, prošle je godine uslijed situacije s koronavirusom bila jedini blagdanski program u Tivtu, koji je izazvao interesiranje kompletne zajednice.
Ovogodišnje izdanje, povjereno članu Upravnog odbora JK Delfin, Antonu Lukoviću, dogodit će se isključivo na moru, ali će Tivćani i gosti još jednom dobiti jedriličarsku pozornicu ispred same gradske rive Pine, gdje je u planu postavljanje natjecateljskog polja.
Svakako, napominje Luković, sve će kao i uvijek ovisiti o vjetru.
– Regata počinje promenadom plovila, koja će se okupiti u akvatoriju ispred Delfina na Seljanovu. Plan je da se u 11 sati uputimo prema Pinama i napravimo đir duž obale do Kalimanja, što će trajati do 13 sati, kada je planiran start natjecanja. Ako ne budemo imali sreće s uvjetima za jedrenje, što je situacija koja nam se često dogodi 31. prosinca, predvidjeli smo alternativnu zabavu – formiranje otoka od jedrilica i brodova i morsku feštu ispred gradske rive. Ako nas vjetar ispoštuje i da nam priliku za nadmetanje, dodjela nagrada najboljima bit će posebna atrakcija – svojevrstan umjetničko – sportski performans o kojem u ovom trenutku nećemo više otkrivati – objašnjava Luković.
Finale događaja je Starogodišnji objed, koji sudionike i prijatelje regate očekuje u prostorijama JK Delfin od 15 sati.
I ovogodišnje izdanje Starogodišnje regate realizira se uz podršku kompanije UNA Montenegro, a podršku događaju pružaju Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Radio Tivat.
Administrator stranice nije u mogućnosti više održavati ovaj sjajan forum, no otvorena je prilika za sve zainteresirane da preuzmu ‘palicu‘ i nastave moderirati teme iz ovog područja, prenosi Otvoreno more.
Dugi niz godina, forum je na jednom mjestu donosio materijale sa savjetima i fotografijama brodomaketara o izradi modela i slikama stvarnih brodova, brojne opise s tehničkim karakteristikama, crtežima i skicama tradicijskih brodova, opreme, jedara, povijesne činjenice, litraturu, iskustva i saznanja…Bio je prava mala arhiva čiji sadržaj ima neprocjenjivu vrijednost za povijest tradicijske brodogradnje i brodomaketarstva
Forum je još uvijek otvoren pa ga oni koji žele mogu posjetiti. Potrebno se samo registrirati ispunjenjem obrasca da bi se pristupilo svim sadržajima.
Nadamo se da će se netko na koncu uhvatiti moderiranje foruma i aktivirati ga i na drugim web platformama kako bi za njega čula šira publika.
Europska komisija i dalje razmatra filipinskim pomorcima zabraniti rad na brodovima pod zastavom država Europske unije.
Prema izvješću njemačkog Deutsche Welle, riječ je o odluci koja je proizašla zbog godina neadekvatnog obrazovanja, osposobljavanja i certificiranja filipinskih pomoraca, koje ne zadovoljava međunarodne standarde pomorske sigurnosti. Ako Europska unija odluči zabraniti filipinskim pomorcima rad na brodovima pod zastavom EU, o čemu će se konačna odluka donijeti u prvih nekoliko mjeseci iduće godine, to će biti velik udarac za Filipine, gdje je pomorstvo jedno od vodećih zanimanja, piše The Maritime Executive.
Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ove godine objavila je izvješće u kojemu je ažuriran popis nedostataka koji su utvrđeni u sustavu obrazovanja i obuke filipinskih pomoraca.
EMSA još od 2006. godine ukazuje na ove nedostatke, a filipinska Vlada obećala je da će riješiti identificirane probleme. EMSA u izvješću precizira da obuka i certificiranje u filipinskim pomorskim obrazovnim ustanovama nije u skladu sa smjernicama propisanima STCW-om (Međunarodnom konvencijom o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca).
Filipinska vlada, pa tako i pomorci, i dalje ovise o privatnim obrazovnim institucijama, ali Vlada ne osigurava dovoljno subvencija za te institucije. Vlada pak tvrdi da je predana održavanju standarda te da su tijekom godina uspjeli riješiti brojne probleme koje je utvrdila EMSA. Novi predsjednik Filipina na nedavnom sastanku s dužnosnicima Europske unije tvrdio je da je njegova zemlja predana rješavanju problema i poštivanju europskih propisa.
Prema Konferenciji UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD), Filipini su pomorska nacija s najvećim brojem pomoraca na svijetu. Procjenjuje se da filipinski pomorci čine čak četvrtinu svih pomoraca koji trenutno rade na trgovačkim brodovima, a ukupno je riječ o oko 380.000 do 400.000 pomoraca.
Ako Europska komisija odluči filipinskim pomorcima zabraniti rad na trgovačkim brodovima, EU više neće priznavati svjedodžbe o osposobljenosti koje su izdane na Filipinima. Postojeće svjedodžbe priznavat će se do isteka, a filipinskim pomorcima neće biti dopušteno zapošljavanje se na brodovima koji plove pod zastavom država EU s novim ili obnovljenim svjedodžbama.
Europska komisija svoju bi odluku trebala donijeti najvjerojatnije do kraja prvog kvartala 2023. godine. Glasnogovornik Europske komisije rekao je da su filipinske vlasti dostavile detaljan odgovor na reviziju EMSA-e, a stručnjaci analiziraju podatke prije donošenja konačne odluke.
Ova zabrana mogla bi doći upravo u vrijeme kada se pomorska industrija već suočava s manjkom posade. Prema podacima UN-a, Rusija i Ukrajina države su najvećim brojem pomoraca, uz već spomenute Filipine. Rat u Ukrajini uzrokovao je probleme u njihovom zapošljavanju, a pomorska industrija općenito teško privlači mlade ljude.
Velika kriza valute u Egiptu uzrokuje golemi zaostatak u lukama u zemlji, gdje je zapela roba vrijedna 9,5 milijardi dolara – čak i dok Vlada poduzima očajničke mjere kako bi olakšala njihovo puštanje u promet i izbjegla skok cijena osnovnih roba.
Dok Egipat tone sve dublje u dugotrajnu gospodarsku krizu, dodatno pogoršanu ratom u Ukrajini, luke te zemlje nedavno su bile zakrčene robom zbog nestašice dolara. Ogromi pad egipatske funte od početka godine je oko 36 posto, piše The Maritime Executive.
U razdoblju od 1. do 23. prosinca Vlada – koja je uvela ograničenja na uvoz kako bi uštedjela stranu valutu – uspjela je pustiti u promet robu u vrijednosti od 5 milijardi dolara. Ostali tereti u vrijednosti od 9,5 milijardi dolara još uvijek se drže u lukama u zemlji čekajući osiguranje sredstava potrebnih za njihovo puštanje u promet. Prioritet imaju prehrambeni proizvodi, komponente za proizvodnju hrane, lijekovi i proizvodna roba.
Premijer je naredio formuliranje plana za puštanje u promet preostale robe koja je zakrčila luke zemlje. Manjak čvrste valute potrebne za funkcioniranje egipatskog gospodarstva koje je preplavljeno uvozom utjecalo je na opskrbne linije u gotovo svim sektorima i rezultiralo naglim povećanjem cijena.
Egipat je jedna od najvećih nevinih žrtava rusko-ukrajinskog sukoba. Zemlja je neto uvoznik i goriva i prehrambenih proizvoda te uvelike ovisi o turistima iz istočne Europe. Egipat uvozi 62 posto svojih potreba za pšenicom, od čega 82 posto dolazi iz Rusije i Ukrajine. U 2021., istočna Europa činila je polovicu od osam milijuna turista koji su posjetili zemlju, prema vladinim podacima.
Omišalj, 26. prosinca 2022. godine – Od početka komercijalnog rada Terminal za UPP je uplinio više od 6.600.000 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina, te u transportni sustav Republike Hrvatske otpremio više od 4 milijarde prostornih metara prirodnog plina.
U ovoj, kao i u prošloj plinskoj godini, preko 60% svih količina prirodnog plina koje ulaze u transportni sustav Republike Hrvatske, ulaze preko Terminala za UPP.
U tekućoj plinskoj godini već je pretovareno 8 brodova za prijevoz UPP-a te se do kraja plinske godine očekuje dolazak njih još 23. Sve navedeno dokazuje važnost Terminala za tržište prirodnog plina u Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.
Grupa Hyundai Heavy Industries razvila je i uspješno testirala prvi korejski LNG/vodikov hibridni motor. Razvoj hibridnog motora dio je fokusa južnokorejske brodograđevne industrije na brodove sljedeće generacije i aplikacije visoke vrijednosti kojima teži proširiti svoje mogućnosti brodogradnje i odgovoriti na izazove ekološki prihvatljivog brodarstva.
Brodograđevna grupa izvijestila je da je 22. prosinca dovršila provjeru performansi za novi hibridni motor. To je LNG/vodikov hibridni motor (HiMSEN) klase 15,000 KW koji je interno razvila brodograđevna grupa s vlastitom tehnologijom. Hyundai kaže da je to prvi korak prema motorima na vodik, piše The Maritime Executive.
Hibridni LNG/vodik motor značajno smanjuje emisije raznih štetnih ispušnih plinova kao što su sumporni oksidi, dušikovi oksidi, ugljični dioksid i fina prašina selektivnim korištenjem dizelskog goriva i goriva iz mješavine LNG-a i vodika. Test performansi pokazao je da motor zadovoljava IMO-ov standard Tier 3, najvišu ocjenu među propisima o dušikovom oksidu, i dokazao svoj izvrstan učinak u smanjenju proklizavanja ugljičnog dioksida i metana (metan koji se emitira bez potpunog izgaranja).
Hyundai planira nastaviti s istraživanjem i razvojem LNG/vodikovih hibridnih motora u budućnosti. Njihovi su ciljevi završiti razvoj hibridnog motora s većim udjelom vodika do 2023. godine, a razviti potpuni motor na vodik 2025. godine.
Dužnosnik Hyundai Heavy Industries Group primijetio je sve veći interes i potrebu za ugljičnom neutralnošću u brodogradnji i pomorskoj industriji za što je ovaj motor dizajniran, te očekuju da će hibridni LNG/vodikov motor imati širok raspon primjena.
