RANK: Junior Officer
VESSEL TYPE: LNG Tanker
SALARY: USD (to be confirmed during the interview)
CONTRACT: 3 to 4 months
JOINING DATE: 23.01.2026
ADDITIONAL INFORMATION:Candidates must have LNG/LPG experience as a Cadet or Junior Officer
Before registration contact us directly on below details:
hr-csc-crewing@bs-shipmanagement.com
Or contact us directly: +385 21 322 860
Check out all our current vacancies at the link below and register on our platform to stay updated on future opportunities.
Belgijska brodarska grupacija CMB.TECH zaključila je prodaju dijela svoje flote tankera i bulk carriera, čime je osigurala značajnu kapitalnu dobit i nastavila strategiju pomlađivanja flote s naglaskom na modernija i alternativna goriva.
Prema priopćenju kompanije, CMB.TECH je dogovorila prodaju ukupno osam brodova iz tankerskog i rasutog segmenta, uz ukupnu kapitalnu dobit od oko 269,2 milijuna američkih dolara, piše Splash247.
Najveći dio transakcije odnosi se na prodaju šest VLCC tankera. Riječ je o tankerima Daishan izgrađenom 2007. godine, Hirado iz 2011., Hojo iz 2013. te brodovima Dia, Antigone i Aegean, porinutima između 2015. i 2016. godine. Prodaja ovih VLCC-ova, prema neto prodajnim cijenama u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost, trebala bi donijeti oko 261,1 milijun dolara dobiti. Primopredaja brodova novim vlasnicima planirana je tijekom prvog tromjesečja 2026. godine.
Uz tankere, CMB.TECH je preko svoje dry bulk podružnice Bocimar prodao i dva capesize bulk carriera. Riječ je o brodovima Golden Magnum i Belgravia, oba izgrađena 2009. godine. Ova prodaja donosi dodatnu kapitalnu dobit od oko 8,1 milijun dolara, a oba bulkera već su isporučena novim vlasnicima tijekom siječnja 2026.
Iz kompanije navode kako će sredstva ostvarena prodajom biti prvenstveno iskorištena za otplatu postojećih kreditnih zaduženja. Istodobno, CMB.TECH planira 50 posto ostvarene dobiti od ovih transakcija isplatiti dioničarima, što upućuje na snažnu bilancu i discipliniran financijski pristup.
Ove prodaje dio su šire strategije restrukturiranja flote, u kojoj se stariji tonažni kapaciteti postupno povlače iz eksploatacije, dok se portfelj usmjerava prema novijim brodovima i tehnologijama s alternativnim pogonima.
Republika Hrvatska pozdravila je uspostavu isključivog gospodarskog pojasa Talijanske Republike u Jadranskom moru, koji je stupio na snagu 3. siječnja 2026. godine, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Time je, kako se navodi, okončan cjelokupan postupak proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva ispred obala Hrvatske i Italije u Jadranu, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine. Jadran je sada u cijelosti morski prostor bez otvorenog mora, u kojem obalne države ostvaruju svoja suverena prava i jurisdikciju u skladu s međunarodnim pravom, zakonodavstvom Europske unije i nacionalnim propisima, piše Glas Istre.
Hrvatska i Italija u svibnju 2022. godine potpisale su Ugovor o razgraničenju svojih isključivih gospodarskih pojaseva, koji je stupio na snagu u travnju 2024. godine. Time je, ističe MVEP, nakon Osimskih sporazuma iz 1975. godine, kojima je razgraničeno teritorijalno more i uspostavljena današnja državna granica na moru, te Sporazuma iz 1968. o razgraničenju epikontinentalnog pojasa, u potpunosti međunarodnopravno zaokruženo razgraničenje na moru između dviju država.
Proglašenjem isključivih gospodarskih pojaseva uz vanjske granice teritorijalnih mora obje su države dodatno učvrstile međunarodnopravni okvir za jačanje suradnje na očuvanju Jadranskog mora i njegova osjetljivog morskog ekosustava, kao i za održivo korištenje mora.
U priopćenju se naglašava da se time stvaraju preduvjeti za daljnji razvoj plavog gospodarstva, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i zakonodavstvom Europske unije.
Objavljen je drugi broj Biltena Hrvatskog hidrografskog instituta koji donosi pregled ključnih tema i aktivnosti iz djelokruga rada Instituta u razdoblju od siječnja do prosinca 2025. godine
Ovim informativnim izdanjem uspostavljen je pregledan i sadržajno vrijedan komunikacijski kanal namijenjen članovima pomorske zajednice, kao i partnerima, suradnicima i svim pratiteljima rada Instituta.
Bilten obuhvaća informacije o aktualnim temama i projektima, kao i novosti i zanimljivosti povezane s djelovanjem Hrvatskog hidrografskog instituta.
Izdanje je dostupno za čitanje putem sljedeće poveznice: BILTEN
Prolaz trgovačkih brodova kroz Sueski kanal i dalje je snažno ispod uobičajenih razina, više od tri mjeseca nakon posljednjeg zabilježenog napada hutijskih snaga u Crvenom moru. Unatoč formalnom smirivanju sigurnosne situacije, brodari se sporo vraćaju na ovu ključnu pomorsku rutu između Europe i Azije.
Prema podacima organizacije BIMCO, prošlo je 100 dana od posljednjeg napada na trgovački brod, kada je 29. rujna pogođen brod Minervagracht. Iako su Huti 43 dana kasnije objavili prestanak napada, promet kroz Sueski kanal i dalje je oko 60 posto niži u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, prije nego što su brodovi masovno počeli zaobilaziti Afriku i ploviti oko Rta dobre nade, piše Splash247.
Od studenoga 2023. gotovo 100 brodova bilo je napadnuto ili oteto, a stvarni pad prometa kroz kanal postao je izražen početkom 2024. godine. Od tada je ukupni deadweight kapacitet koji prolazi Sueskim kanalom kvartalno manji između 51 i 64 posto u usporedbi s predkriznom godinom.
Tijekom cijele 2025. situacija se nije bitno promijenila. Najveći pad bilježi kontejnerski segment, gdje su u posljednjem kvartalu 2025. prolazi bili čak 86 posto niži nego 2023. godine. Bulkeri su zabilježili pad od 55 posto, tankeri za sirovu naftu 32 posto, dok su product tankeri pali svega 19 posto.
Upravo su product tankeri iznimka. Povećane vozarine i premije potaknule su dio flote da se ranije vrati na rutu kroz Suez, pa je njihov pad značajno manji nego tijekom 2024. godine.
Kontejnerski brodari i dalje su oprezni. Ipak, CMA CGM najavio je povratak svojih servisa MEDEX i INDAMEX na rutu kroz Suez od siječnja 2026. godine. Sličan, ali oprezniji korak napravio je i Maersk, čiji je brod Maersk Sebarok u prosincu postao prvi njihov brod koji je ponovno prošao kanalom nakon gotovo godinu dana.
Smanjenje ratnih premija dodatno ide u prilog normalizaciji. Prema podacima S&P Globala, premije osiguranja za Crveno more pale su na oko 0,2 posto vrijednosti trupa, najnižu razinu od studenoga 2023.
Ipak, povratak na Suez ima i drugu stranu. Iako smanjuje troškove goriva i trajanja putovanja, normalizacija bi istovremeno smanjila potražnju za tonažom, što bi se posebno osjetilo u kontejnerskom segmentu.
Putnički brod MSC Magnifica započeo je svjetsko krstarenje za 2026. godinu, čime je službeno otvoren World Cruise program kompanije MSC Cruises. Plovidba je krenula početkom siječnja iz Europe, a službeni početak putovanja označen je isplovljavanjem iz Genove 5. siječnja 2026.
Brod je izgrađen 2010. godine i tijekom 132 noći plovidbe posjetit će ukupno 46 destinacija u 33 države. Ruta obuhvaća više od 40.000 nautičkih milja i vodi kroz Europu, Karibe, obje Amerike, Pacifik, Australiju, Aziju, Afriku i Indijski ocean. Plan putovanja uključuje i sedam overnight stajanja, što putnicima omogućuje dulji boravak u pojedinim lukama, piše Cruise Industry News.
Među istaknutim lukama ticanja nalaze se Bridgetown na Barbadosu, Cartagena de Indias u Kolumbiji, Cabo San Lucas u Meksiku, San Diego u SAD-u, Hilo na Havajima, Wellington na Novom Zelandu te Sydney u Australiji. Brod će također uploviti u više luka jugoistočne Azije i Dalekog istoka, uključujući Tokio, Šangaj, Singapur, Port Klang i Da Nang.
Uoči početka svjetske plovidbe, MSC Magnifica prošla je opsežan remont u europskom suhom doku krajem 2025. godine. U sklopu višemilijunske investicije modernizirani su putnički prostori, unaprijeđene kabine te dodani novi sadržaji, uključujući dva nova specijalizirana restorana. Brod sada raspolaže i obnovljenim spa centrom, novim fitness prostorom te većim i luksuznijim suiteovima. Ukupni kapacitet broda iznosi 2.516 putnika.
Vrijedi podsjetiti da je itinerar svjetskog krstarenja izmijenjen sredinom 2025. godine zbog sigurnosne situacije na Bliskom istoku. Izvorno planirani prolazak kroz Crveno more i Sueski kanal zamijenjen je duljom rutom oko Afrike. Zbog te promjene putovanje je produženo za dodatnih 12 dana, koje su putnicima ponuđene bez dodatne nadoplate.
Strategija MSC-a jasno pokazuje kako kontrola kapaciteta i brza dostupnost brodova ostaju ključni alati u borbi za vodeću poziciju na kontejnerskim rutama
Mediterranean Shipping Company (MSC) nastavlja snažno povećavati svoju flotu, potvrđujući status najagresivnijeg kupca na tržištu rabljenih kontejnerskih brodova. Ženevski brodar tijekom prosinca zaključio je barem osam kupnji, a izvori s tržišta navode kako bi se u narednim tjednima mogli pojaviti i dodatni, zasad nepotvrđeni poslovi.
Prema podacima koje prati Alphaliner, MSC je među ostalim preuzeo i novogradnju kapaciteta 14.700 TEU, riječ je o resale brodu iz serije BAL Container Linea, vrijednom oko 170 milijuna dolara. Brod se gradi u kineskom brodogradilištu Jiangnan Shipyard, a isporuka je planirana za četvrti kvartal 2026. godine. Ovo je već treći brod iz iste serije koji je završio u floti MSC-a, dok se za četvrti još čeka potvrda.
Posebno je zanimljiva aktivnost MSC-a u klasičnom Panamax segmentu, gdje su kupljena čak pet brodova. Među njima su Antwerp Bridge kapaciteta 5.028 TEU, zatim blizanci Beijing Bridge i Grace Bridge, kao i Port Klang Voyager. Ovi brodovi omogućuju fleksibilno raspoređivanje na regionalnim i feeder rutama, što je i dalje važno u svakodnevnoj operativi linijskih prijevoznika, piše Splash247.
Dodatno, MSC je u flotu uvrstio i brodove srednje veličine poput Lisa, Ts Ningbo i As Clementina, čime dodatno širi operativni spektar i pokriva različite trgovačke linije.
Ovakva kupovna strategija nadovezuje se na snažan rast flote tijekom 2025. godine. MSC je prošle godine povećao kapacitet za više od 830.000 TEU, što čini gotovo 40 posto ukupnog rasta među 12 najvećih svjetskih kontejnerskih prijevoznika. Ukupna flota porasla je za gotovo 12 posto, čime je dodatno povećana prednost ispred drugoplasiranog Maerska.
Iako su novogradnje i dalje glavni pokretač rasta, secondhand kupnje ostaju važan alat za brzo jačanje kapaciteta i zadržavanje konkurentske prednosti na tržištu koje se brzo mijenja.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je da su privremene vlasti u Venezueli pristale predati između 30 i 50 milijuna barela sankcionirane sirove nafte SAD-u, uz izravnu kontrolu prihoda od prodaje. Riječ je o potezu koji ima dalekosežne posljedice za energetsku i pomorsku industriju, osobito za tržište tankera i raspored tereta na globalnim rutama.
Prema navodima američke administracije, sirova nafta bit će prodana po tržišnoj cijeni, a sredstva od prodaje nadzirat će Bijela kuća. Operativno gledano, nafta će se prebacivati putem plutajućih skladišnih jedinica i potom iskrcavati u američkim lukama, prvenstveno na obali Meksičkog zaljeva, gdje rafinerije imaju tehničke kapacitete za preradu teških venezuelanskih vrsta sirove nafte, piše gCaptain.
Ova odluka dolazi u trenutku kada su venezuelanski izvozi nafte gotovo u potpunosti zamrznuti zbog američke pomorske blokade sankcioniranih tankera. Utovar je u posljednjim danima bio ograničen, a dio terminala radio je smanjenim kapacitetom. Trenutačno je jedina kompanija koja kontinuirano izvozi venezuelansku naftu američki Chevron, zahvaljujući posebnim dozvolama za rad.
Za brodarske kompanije ova situacija znači novu realnost na tržištu. Tereti koji su se ranije prevozili prema Kini i drugim azijskim odredištima sada se preusmjeravaju prema Sjevernoj Americi. Time se mijenja struktura putovanja, trajanje plovidbi i dostupnost tankera na spot tržištu, što može utjecati i na vozarine.
Istodobno, dio tankera koji su krajem prošle godine ukrcali naftu uspio je napustiti venezuelanske vode pod pojačanim mjerama prikrivanja, uključujući isključivanje AIS sustava. Takve operacije dodatno naglašavaju složenost situacije u kojoj se isprepliću politika, sigurnost plovidbe i komercijalni interesi.
S obzirom na gotovo popunjene skladišne kapacitete u venezuelanskim lukama i pritisak na nacionalnu naftnu kompaniju PDVSA, predaja velikih količina nafte SAD-u mogla bi kratkoročno rasteretiti logistiku. Dugoročno, međutim, ovaj potez označava presedan u kojem se tokovi venezuelanske nafte stavljaju pod izravnu kontrolu SAD-a, s jasnim posljedicama za globalno tankersko tržište i pomorsku industriju u cjelini.
Nigerijske sigurnosne i carinske službe uhitile su 22 člana posade bulkera Aruna Hulya nakon što je tijekom pregleda broda pronađena manja količina kokaina skrivena u teretnom prostoru.
Brod je u studenom isplovio iz Santosa, jedne od najpoznatijih svjetskih luka kada je riječ o krijumčarenju kokaina, te je nakon transatlantske plovidbe stigao u Lagos 26. prosinca. Nakon priveza na terminal GDNL, inspekcijske službe pronašle su oko 32 kilograma kokaina skrivenog u skladištu broda.
Santos je već godinama ključna izlazna točka južnoameričkog kokaina, a krijumčarsku mrežu u toj luci dominantno kontrolira kriminalna organizacija First Capital Command (PCC). Ta skupina ima uspostavljene logističke i distribucijske veze s europskim i balkanskim kriminalnim mrežama, koje sudjeluju u transportu droge iz Brazila preko zapadne Afrike prema europskim tržištima.
Nigerija i okolne države posljednjih su godina postale važna tranzitna točka u sve složenijem pomorskom lancu krijumčarenja. Kokain iz Brazila morem dolazi u Senegal, Ganu, Nigeriju i susjedne zemlje, gdje se zatim prepakirava i ubacuje u “čiste” kontejnerske pošiljke namijenjene europskim lukama. Kontejner koji dolazi iz Nigerije često izaziva manje sumnje nego pošiljka izravno iz Santosa, čime se povećavaju šanse da teret prođe carinske kontrole.
U praksi se često pokazuje da su pomorci kolateralna žrtva organiziranog krijumčarenja droge. Nelegalni teret na brod najčešće dospijeva uz pomoć lučkog osoblja, dok se uklanjanje obavlja po dolasku u odredišnu luku. Ipak, u nekim državama zakoni omogućuju pritvaranje kompletne posade, neovisno o individualnoj odgovornosti.
Nigerijske vlasti već su ranije primjenjivale takav pristup. U studenom su pritvorile svih 20 članova posade bulkera Nord Bosporus, nakon što je na brodu otkriveno 20 kilograma kokaina. I taj je brod, kao i Aruna Hulya, u Nigeriju stigao iz Santosa.
Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez uputio je novogodišnju poruku pomorskoj zajednici u kojoj je jasno poručio da 2026. mora biti godina konkretne provedbe, a ne dodatnog planiranja. Prema njegovim riječima, međunarodno pomorstvo ulazi u fazu u kojoj se usvojene politike moraju pretočiti u mjerljive i operativne rezultate.
Dominguez je naglasio kako je cilj IMO-a osigurati da se regulatorni okvir doista primjenjuje na brodovima, u lukama i unutar kompanija. Fokus je stavljen na operativnu izvrsnost, sigurnost plovidbe i otpornost industrije u razdoblju velikih tehnoloških i energetskih promjena.
Posebno je istaknuta uloga gotovo dva milijuna pomoraca diljem svijeta. Glavni tajnik je poručio da bez adekvatno obučenih i pripremljenih posada nema sigurnog ni održivog pomorstva. Upravo zato 2026. započinje opsežna revizija STCW Konvencije, kojom će se obrazovanje i osposobljavanje pomoraca prilagoditi novim tehnologijama, alternativnim gorivima i promjenama u brodskim operacijama. Očekuje se da će izmjene imati izravan utjecaj na buduće certifikate, treninge i karijerne putove pomoraca.
Dekarbonizacija ostaje jedan od ključnih prioriteta. Dominguez je ponovno potvrdio cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz brodarstva do, ili oko, 2050. godine. Naglasio je kako regulatorni ciljevi moraju biti praćeni tehnološkim razvojem, dostupnošću novih goriva i realnim rješenjima koja su primjenjiva u svakodnevnoj eksploataciji brodova.
Uz okolišne teme, značajan naglasak stavljen je i na inovacije. IMO planira dovršiti rad na Kodeksu za autonomne brodove, čime se otvara novo poglavlje u razvoju brodske tehnologije i upravljanja rizicima na moru.
U poruci je također istaknuta podrška IMO-a međunarodnim inicijativama za zaštitu otvorenog mora i očuvanje morske bioraznolikosti, što dodatno potvrđuje širi pogled organizacije na ulogu pomorstva u globalnom ekosustavu.
Zaključno, Dominguez je poručio kako 2026. mora biti godina u kojoj se odluke s konferencijskih stolova konačno provode na palubama brodova, uz želju da nova godina donese sigurnu i uspješnu plovidbu cijeloj pomorskoj zajednici.
