Svečanom akademijom i prikazivanjem dokumentarnog filma “Linija života” u Zadru je, na brodu Marko Polo, proslavljena 75. godišnjica osnutka Jadrolinije, nacionalnog obalnog linijskog putničkog brodara. Slavlje na “Marku Polu” započelo je i prije same svečanosti, nakon zadnjeg zvižduka u pobjedi hrvatske nogometne reprezentacije nad Japanom, što su bivši i sadašnji zaposlenici, gosti i uzvanici ocijenili najboljim mogućim rođendanskim poklonom za Jadroliniju.

Jadrolinija, kako je istaknuto, od samih svojih početaka, od osnutka, 1947. godine, ima nezamjenjivu ulogu u životu stanovnika brojnih hrvatskih otoka kao i primorskih gradova, na što se u svom pozdravnom govoru osvrnuo i predsjednik Uprave David Sopta, naglasivši kako povijest Jadrolinije zapravo seže daleko dalje u prošlost, još u 19 stoljeće, kada su prvi parobrodi hrvatskih brodara počeli ploviti na linijama duž obale, a Jadrolinija je tu tradiciju nastavila i unaprijedila postavši brodarska kompanija kojoj već tri četvrtine stoljeća vjeruju putnici i otočani za koje ona nerijetko život znači, piše Zadarski list.

– Naša je bijela flota plava magistrala koja svakodnevno otočane dovozi na posao, omogućava im pristup obrazovanju, liječničkoj skrbi, sportskim i kulturnim događajima i svemu onom što nedostaje na otocima. Ona je brza cesta i autocesta kojom gosti iz cijelog svijeta dolaze vidjeti i uživati u ljepotama, tradiciji i duhu naše Domovine.

Povratak na brojke iz rekordne 2019.

Ova godina nakon stresnih pandemijskih godina bilježi povratak na brojke iz rekordne 2019. godine, usprkos globalnoj energetskoj krizi i drastičnom rastu cijena energenata. To znači da ćemo kraj godine dočekati s više od 12 milijuna putnika i više od tri milijuna vozila. Sve navedeno s punim pravom Jadroliniju pozicionira u društvo najvećih svjetskih brodarskih kompanija u obalnom linijskom prijevozu.

Pri tom bih podsjetio na riječi legendarnog Ante Mrvice koji je kazao “Putnik je zakon. I amen”, kazao je Sopta, ističući kako se tijekom zadnjih nekoliko godina nacionalnoj bijeloj floti pridružilo pet brodova, dok se sljedeće godine se očekuje nabavka novih brodova.

Sopta je kazao kako će misija Jadrolinije i dalje biti povezivanje hrvatske obale i otoka, kao dio strateške državne prometne mreže, uz ispunjavanje ove odgovorne zadaće kroz modernizaciju flote, digitalizaciju i uvođenje novih, održivih tehnologija, uz ljude, pomorce i ostale zaposlenike, bez kojih Jadrolinija ne bi mogla funkcionirati i kojima je posebno zahvalio.

Osvrnuo se i na ulogu Jadrolinije i njenih pomoraca u Domovinskom ratu, u kojemu su brodovi bili jedina poveznica između sjevernog i južnog Jadrana, pri čemu su trinaestorica pomoraca izgubila živote, a izgubljena su i četiri broda.

O Jadroliniji kao lideru hrvatskog pomorstva i brodarstva te važnosti tvrtke i njene djelatnosti za Republiku Hrvatsku govorio je i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, zahvalivši svim zaposlenicima Jadrolinije koji su u njeno stvaranje, kako je kazao, utkali svoje živote.

Na brodovima Jadrolinije se živi

– Teško je brojkama i riječima objasniti što Jadrolinija sve znači za Hrvatsku, za naše otočane, za turizam i gospodarstvo. Ona znači prije svega sigurnost i život. Kad treba prevesti bolesnike ili unesrećene do bolnice, djecu u školu. Na brodovima Jadrolinije se uči, odmara, rađa, u svakodnevnom prijevozu putnika. Jednom rječju, živi.

Ona je stup putničkog linijskog prijevoza, koja održava više od trideset državnih i četiri međunarodne linije i na taj način povezuje hrvatske otoke s kopnom i doprinosi ukupnim rezultatima hrvatske turističke ponude, rekao je Bilaver, ističući kako će hrvatska vlada stajati iza svih dobrih odluka koje će osigurati održiv razvoj Jadrolinijine flote, što će u godinama što dolaze omogućiti nošenje s konkurencijom, domaćom i stranom.

Upravo je s tim ciljem i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđena nabava ukupno šest brodova – tri putnička broda i tri katamarana, ukupne procijenjene vrijednosti oko 300 milijuna kuna.

– Nabavkom ovih brodova doprinijet će se podizanju kvalitete usluge javnog pomorskog prijevoza, poboljšanju dostupnosti naseljenih otoka, jer, nemojmo zaboraviti, o prometnoj povezanosti ovisi i kvaliteta života na otocima, koja može biti i presudan čimbenik za zadržavanje života na otocima.

Potpredsjednik Vlade i ministar Butković više je puta rekao kako je Jadrolinija naš nacionalni ponos i predstavlja onu nit poveznicu bez koje mnogi naši ljudi koji žive na otocima ili im gravitiraju, ne bi mogli. Jadrolinija stoga ostaje naš ključni brodar za održavanje sustava javnog obalnog linijskog prometa, a njena primarna zadaća javni obalni putnički prijevoz i u tom smislu, podrška Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ostaje konstanta, rekao je Bilaver.

Dokumentarac “Linija života”

Velika 75 obljetnica bila je motivom za snimanje dokumentarnog filma “Linija života” o najvećem hrvatskom brodaru pod redateljskom palicom Dubravka Merlića. Trideset minuta filma donosi presje samo djelića toplih ljudskih priča koje potvrđuju Jadrolinijinu krilaticu – linija života, od obitelji čija su djeca rođena na Jadrolinijinim brodovima, preko priča onih kojima su život značili u Domovinskom ratu, do malih otočnih poduzetnika i građana kojima i danas znače isto.

– Bit Jadrolinije najbolje opisuje njen slogan – Linija života. Motivacija cijele ekipe bila je divna, uživali smo, svi volimo Jadrolinijine linije i brodove i ljude tako da se nadam da smo uspjeli prenijeti atmosferu ljudi iz Jadrolinije koji rade za ljude s otoka i izvan sezone. To je zapravo najvažnija funkcija Jadrolinije, rekao je Dubravko Merlić, autor filma.

Jadrolinija danas broji 1 800 zaposlenih, od čega gotovo 75 posto čine pomorci. Uz održavanje 34 koncesionirane linije u Hrvatskoj i četiri linije u međunarodnom prometu, Jadrolinija omogućuje povezivanje hrvatskih otoka s kopnom i aktivno sudjeluje u realizaciji hrvatske turističke ponude.

Brodovi tijekom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se gotovo 24 sata na dan. Jadrolinijina flota trenutno broji 53 broda – 36 trajekata za lokalne linije, deset brzih putničkih brodova, tri trajekta za međunarodne linije i četiri klasična broda.