O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 342

Stonska solana pravi je muzej na otvorenom gdje se radi kao nekad

0
Foto: Solana Ston

U Stonu, u najstarijoj solani u Europi, sol se vadi iz 9 bazena, svaki nosi ime sveca, osim bazena Mundo – Svijet. Sol iz njega bila je namijenjena puku. Danas je stonska solana pravi muzej na otvorenom gdje se sve radi kao nekad, što je posebno zanimljivo posjetiteljima.

U zoru 05.08.2022. je počela berba soli iz bazena koji nosi ime svetih Petra i Pavla, piše Magazin.hrt.hr.

– Jedna tura, tri bazena, izvadili smo nekakvih 220 tona. Ako za 10-ak dana dočekamo još jednu, opet toliko, rekao je Senio Medi, tehnolog Solane Ston.

26 berača, neki s iskustvom, neki bez, ali svi voljni i dobro raspoloženi.

Foto: Solana Ston

– Nije naporno, kad je puno ljudi – to je šala i zabavljamo se, to je ovako rekreacija, naglasio je Kristijan Vukičević iz Zagreba.

Petnaestogodišnji Borna svako ljeto provodi kod bake i djeda. Ove godine prvi put radi u solani o čijoj povijesti zna mnogo toga.

– Napravljena je negdje početkom Dubrovačke Republike. Oni su je napravili. Možda je čak i prije bila ovdje samo je bila manja. I zna da je ova sva sol bila za izvoz osim onog tamo iza bazena, on je bio za puk, naglasio je Borna Filips iz Zagreba.

U doba Dubrovačke Republike sol je bila iznimno cijenjena i vrijedna, pa su zbog solane sagrađene i zidine. Danas je oboje na meti turista. Tomu pridonosi stari način branja, bez tehnologije i dodataka, što turiste posebno zainteresira. 

Foto: Solana Ston

– Neki čak misle da to nije istina, da se snima film, da su statisti u bazenu, naglasio je Medi.

Stonsku solanu godišnje obiđe 50-ak tisuća posjetitelja, a od sada bi ih moglo biti i više.

– U svakom slučaju Pelješki most će doprinijeti, a ovu godinu naročito zato što će biti promet preko cijelog Stona i moraju proći pored solane, parkira svatko kad vidi još ovako berače koji u jutarnjim satima trče, rekao je Sveto Pejić, vlasnik Solane Ston.

Jer 80-ak tona iz bazena valja pobrati prije najveće žege.

Foto: Solana Ston

BRODOVI POVEZUJU I STVARAJU PRIJATELJSTVA: Četverogodišnji Hrvoje dva mjeseca dočekivao Jadrolinijin trajekt “Lastovo” pa nagrađen posjetom zapovjednom mostu

0
 Foto: Portal Burin

Mali Hrvoje i njegova družina dočekivali su brod “Lastovo” na rivi u Olibu dva puta dnevno. Kada bi na punti Oliba “izronila” bijela prova “Lastova”, izlazili bi iz mora, pa mokri, bosi, na romobilu ili biciklu, hitali na rivu dočekati prijatelja. Onda je uslijedio poziv da dođu na zapovjedni most, što je družinu ostavilo bez daha…

“Dragi Hrvoje! Neka ti svako sljedeće ljeto bude veselo i sritno kao ovo!!! Žele ti kapetan Igor Bačić i kapo Dean Koludrović”. Potpisnici ove poruke i autori pisma dio su posade Jadrolinijinog broda “Lastovo” koji svakodnevno plovi između Zadra i Malog Lošinja, povezujući otoke Premudu, Silbu i Olib, piše Burin.hr.

A kako ljeto stvara nova prijateljstva, povezuje ljude, ovo je pismo zapravo kruna jednog velikog otočkog prijateljstva između “velikih” i “malih”.

Na Olibu je “mali”, četverogodišnji Hrvoje, nešto stariji Marin, Karli, Tessa, Tomas, Vito… Svakog dana, gotovo puna dva mjeseca, ta mala družina se veseli dolasku “Lastova”, dočekuju ga na rivi dva puta dnevno, u podne i nešto prije 20 sati. Kada na punti Oliba “izroni” bijela prova “Lastova”, izlaze iz mora, mokrih gaća, bosi, na romobilu ili biciklu, hitaju na rivu dočekati prijatelja.

Podizanje “usta” “Lastova” ne ostavlja ravnodušnim ni odrasle, kamoli djecu! Otvorenih ustiju, užareniih dječjih očiju gledaju veličanstveno spuštanje rampe, jer brod u sebi donosi nove posjetitelje, hranu, vodu… Strpljivo čekaju da Stipe veže grdosiju.

Jednog dana, nakon što je sve bilo spremno za iskrcaj, zapovjednik Igor Bačić napušta brod, silazi među mališane i rukuje se s njima. Naime, kapetanu nije promaklo da je nekoliko mališana iz dana u dan na rivi, opčinjeno gledaju brod, mašu prema zapovjednom mostu i, dakako, skaču za brodom kad se otisne od rive. Nakon upoznavanja uslijedio je poziv na zapovjedni most što je družinu ostavilo bez daha… A tek brodska sirena! Spontano, baš onako iz dubine srca, mali Hrvoje je zapovjedniku poklonio majicu s motivom Oliba, crtež broda “Lastovo” iz dječje perspektive. Sutradan je kapetan spustio vreću igračaka, bojica…

A onda je uslijedilo i pismo sa slikom broda “Lastovo” i oproštaj, jer brod preuzima druga posada. I tako je ljeto iznjedrilo jedno pravo veliko prijateljstvo i doživljaje koje odrastanje nikada neće izbrisati.

 Foto: Portal Burin
 Foto: Portal Burin
 Foto: Portal Burin
 Foto: Portal Burin

Riječki lukobran u novom svjetlu: Ugrađena LED rasvjeta vrijedna 1,3 milijuna kuna

0
Foto: Fiuman.hr

Početkom kolovoza 2022. godine su završeni radovi na projektu za ugradnju led rasvjete na Riječkom lukobranu. Projekt je sufinanciran EU sredstvima iz projekta Susport, Interreg Italy – Croatia prema modelu financiranja 85% vrijednosti projekta iz programa Interreg Italy – Croatia, a 15% iz vlastitih sredstava Lučke uprave Rijeka.

Ugovor za nabavu i ugradnju led rasvjete na Riječkom lukobranu vrijedan 1.384.198,75 kn s PDV-om Lučka uprava Rijeka je potpisala 7.02.2022. godine s tvrtkom Elektro-energetika d.o.o., Zagreb. Radovi su se izvodili u nekoliko faza, a obuhvaćali su zamjenu stupova i ugradnju led rasvjete u dužini od cca 1700 metara, piše Fiuman.hr.

Ovim projektom cijeli Riječki lukobran je opremljen ekološki održivom i energetski učinkovitom javnom rasvjetom koja osigurava minimalnu potrošnju električne energije, niske troškove održavanja i minimalnu emisiju CO2.

Osim toga, time je omiljena šetnica Riječana zasjala novim sjajem u svojoj punoj dužini, a putničkoj luci i užem centru Rijeke dala novu vizuru s kopna i mora.

Ovo je još jedan projekt Lučke uprave Rijeka koji je sufinanciran EU sredstvima i završen u ugovorenim rokovima. U projektu Susport, Interreg Italy – Croatia ukupni proračun Lučke uprave Rijeka iznosi 440.000,00 EUR-a (cca 3.319.000,00 kn).

Osim projekta za osvjetljenje Riječkog lukobrana, sredstva iz programa Susport Lučka uprava Rijeka u 2022. godini planira utrošiti za nabavku električnog vozila i ugradnju punionice za električne automobile na početku Riječkog lukobrana.

Pored velikih infrastrukturnih projekata na lučkom području za razvoj teretne luke, Lučka uprava Rijeka nastavlja s ulaganjima u razvoj putničke/nautičke luke u središtu Rijeke i druge sadržaje važne građanima i posjetiteljima Rijeke za nesmetan i siguran pristup lučkom području i moru.

Annunziata – Zavjetna crkvica lošinjskih pomoraca

0
Foto: Visit Lošinj

“Annunziata – Ne odvraćaj pogleda od sjaja ove zvijezde, ako ne želiš nestati u oluji.” 

Svaki lošinjski brod, kad bi isplovio iz luke za daleko putovanje, pristao bi u Čikatu kod Annunziate, posada bi se iskrcala pa bi u crkvi s obiteljima izmolila krunicu (ruzarij). Rastali bi se u zagrljajima, ukrcali na brod i nestali u daljini, piše Visit Lošinj.

Ne odvraćaj pogleda od sjaja ove zvijezde, ako ne želiš nestati u oluji” – natpis je iz 1858. godine na ulazu u zavjetnu crkvicu Navještenja Blažene djevice Marije na rtu na Čikatu. To je bilo mjesto gdje su se ispraćali i dočekivali pomorci, mjesto strepnji, molitvi, radosti i suza. Nakon uragana i nevera iz kojih su se spasili pomorci su donosili u kapelu zavjetne slike i darove. 

Tijekom ljetnihj mjeseci organizira se scenski prikaz ispraćaja pomoraca ispred crkvice Annunziate  u sklopu projekta “Lošinjskim jedrima oko svijeta“, koji je posvećen bogatoj pomorskoj i brodograđevnoj tradiciji otoka Lošinja.

Foto: Visit Lošinj

Neretvanska lađa i trupa dobile status nematerijalnog kulturnog dobra RH

0
Foto: Rogotin.hr

Neretvanska lađa i trupa postale su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Riječ je zajedničkom projektu udruge lađara Neretve i Maratona lađa, udruge za očuvanje Neretvanske baštine Opuzen te Ministarstvo kulture, Konzervatorskoga odjela u Imotskom.

– Lađu smo sačuvali kao nematerijalno kulturno dobro zauvijek i zahvaljujem se svim sudionicima projekta, kazao je predsjednik udruge lađara, Luka Oršulić.

Stručno povjerenstvo Ministarstva kulture prosudilo je da tradicija suživota Neretvana sa lađom i trupom ima sva obilježja nematerijalnog kulturnog dobra, piše Dubrovački vjesnik.

Lađa i trupa su godinama bili jedina prijevozna sredstva u dolini Neretve. Lokalno stanovništvo upravo stoga njeguje povijesnu tradiciju lađe što je pretočeno u Maraton lađa, jedinstveno natjecanje na Neretvi na stati dugoj 25 kilometara od Metkovića do Ploča.

Podsjetimo, umijeće pripreme neretvanskog brujeta nedavno je također uvršteno među zaštićena nematerijalna kulturna dobra RH.

Veslačka regata Dlan i veslo u čast betinskoj ženi

0
Foto: Visit Betina / Facebook

U čast žena koje su u prošlosti veslale satima do svojih prekomorskih posjeda kako bi prehranile obitelj, u Betini na otoku Murteru održava se veslačka regata Dlan i veslo. Mišićima je gajete pokrenulo čak osamdesetak veslačica. 

Zbog baba, matera i teta koje su na svojim plećima “iznijele” tegoban život prihvatile su se i mlade generacije vesla, piše Magazin.hrt.hr.

Pravila kažu – vesla se isključivo u betinskim gajetama u koje se ukrcava po pet natjecateljica – četiri veslačice i kormilarka.

Regata je to koja se prvi put održala 1971., no, od Domovinskog rata do 2012. nije se veslalo. A onda su Betinjanke opet potjerale stare drvenjake.

Vesla se u čast betinskoj ženi. Koja se brinula za obitelj, polje, čak i brodogradilište. Žene su u betinskom kraju bile ravnopravne muškarcima.

Za betinsku regatu danas se već nadaleko zna. Povijest, tradicija, naslijeđe – sve je tu kao dodatan adut za turističku prepoznatljivost. Betinjani su to shvatili. A turisti, pak, ovakve crtice iz povijesti rado slušaju.

Pogledajte službeni video ovogodišnje ženske veslačke regate Dlan&Veslo.

Atlantska plovidba uspješno plovi: “Okosnicu kompanije čine naši pomorci, oni su na prvom mjestu”

0
Foto: Atlantska plovidba

Ova godina za Atlantsku plovidbu d.d je počela uspješnije nego prošla godina. Pokazuje to izvješće za prvu polovicu 2022. koje su objavili prošloga tjedna.

Naime, iz njega se iščitavaju bolji poslovni pokazatelji od onih u 2021. Nakon što su prošle godine zabilježili oporavak, u prvom polugodištu 2022. prijavljena je dobit od 120 milijuna kuna, piše Dubrovački dnevnik.

Osim dobrih financijskih rezultata, Atlantska plovidba d.d., koja je inače vodeći gospodarski subjekt u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, započela je s obnovom svoje flote. Tako planiraju obaviti osam dokovanja u Kini gdje će se remontom i ugradnjama uređaja za tretman balastnih voda obnoviti brodove te izgraditi dva nova broda tipa Kamsarmax. Nakon teških godina koji su iza njih zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa kada je cijelo poslovanje usporilo, trudili su se prilagoditi okolnostima u svijetu i specifičnim uvjetima poslovanja.

Sektor prijevoza rasutih tereta iznimno je osjetljiv na globalna zbivanja pa se tako nakon oporavka od krize izazvane pandemijom koronavirusa, dobro nose sa situacijom koja trenutno vlada u svijetu. Današnje vrijeme je pred Atlantsku plovidbu stavilo mnoge izazove, osim navedenih poput COVID krize i ratnih zbivanja u Ukrajini, tu su i smjene pomoraca, promjene ruta pa do općenito ljudskih resursa. Ističu kako je pomorcima koji plove pod zastavom Atlantske plovidbe pružena sva pomoć sukladno okolnostima i naputcima MMPI-a.

Snažan oporavak tržišta i novi izazovi dali su zasigurno vjetar u leđa ovoj brodarskoj kompaniji, a kao ključni resurs oduvijek su isticali zaposlenike. „Ustrajno radimo na razvijanju i očuvanju jezgre vlastitih pomoraca koji, uz zaposlenike na kopnu, čine okosnicu kompanije”, poručuju iz Atlantske plovidbe d.d.

Osim financijskih izvješća, kompanija je prvi put objavila i nefinancijsko izvješće u kojem su prikazali zanimljive podatke o svom poslovanju koji se odnose na okolišne, društvene i korporativne pokazatelje. U razgovoru s voditeljicom odnosa s investitorima i javnošću Sanjom Puticom Dubrovački dnevnik doznaje u kojem smjeru ide ova kompanija. Putica je naglasila kako je upravo nefinancijsko izvješće novi način objave podataka i prikaza ukupnog poslovanja što doprinosi transparentnosti i boljem praćenju rada.

Na prvom mjestu su pomorci

“U smislu plaćanja pomoraca teško da možemo biti konkurentni cruise kompanijama, ali gledajući s druge strane, kompanija sve više prepoznaje potrebe zaposlenika, a na prvom mjestu su pomorci. To smo najbolje uvidjeli na primjeru COVID krize, kada smo imali ukupnu krizu poslovanja. Stav uprave je bio da sve što je definirano pomorcima, mora se ispoštovati. Njih smatramo glavnim resursom i prioritetom, jednako kao i zaposlenike u na kopnu”, govori Putica te dodaje kako je kadrovska služba u svakodnevnoj komunikaciji s pomorcima pa tako imaju odjel na kopnu koji je zadužen za upravljanje brodovima i pomorcima.

Zanimljiv podatak je statistika kadeta i njihov kontinuitet ostanka u Atlantskoj plovidbi d.d. Od 22 zapovjednika, njih je 21 kadet Atlantske plovidbe što je dokaz kako se ipak čuva tradicija i kontinuitet.

“Kao kompanija potičemo svoje zaposlenike na profesionalni i osobni razvoj usvajanjem novih vještina i znanja prijeko potrebnih za rad u specifičnoj industriji kao što je brodarska. Naš je dugoročni cilj, koji je temelj trajne uspješnosti, motivirati i razvijati svoje ljudske potencijale. Samim time razvijamo individualan pristup svojim zaposlenicima.”

Dodaju kako svaki zaposlenik svojim vještinama i znanjem neizmjerno doprinosi radu i napretku kompanije i njezinoj konkurentnosti, kako na domaćem, tako i međunarodnom tržištu. “Osiguravamo optimalne i sigurne radne uvjete”, dodaju iz Atlantske d.d., a najuspješniji pokazatelj su zaposlenici kojih većina cijeli svoj radni vijek provedu unutar kompanije.

Ulaganje u mlade naraštaje

Voditeljica odnosa s investitorima i javnošću naglašava kako je u cijeloj Hrvatskoj, koja ipak ima snažnu pomorsku tradiciju, ostalo samo nekoliko kompanija koje se bave ovim poslom. Naime, Atlantska plovidba d.d. opstala je od 1955. godine, kada je osnovana kao kompanija, što je najbolji pokazatelj kontinuiteta poslovanja. Na njihovim internetskim stranicama zanimljivo je vidjeti povijesni presjek od nastanka ove brodarske kompanije do danas, kao i povijesne okolnosti u kojima je kompanija poslovala.

U kontekstu naklonjenosti Dubrovčana pomorstvu provjerili smo i recentne podatke o upisima u pomorska zanimanja u Pomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik i na Sveučilištu u Dubrovniku. Brojke upisanih učenika na Pomorski odjel za studij Nautika i Brodostrojarstvo pokazuju kako je u srpanjskom roku upisano u ovoj akademskoj godini 28 studenata u Nautici, a na Brodostrojarstvu je 14. Nešto je manja zainteresiranost za studij Pomorske tehnologije jahta i marina gdje su samo dva studenta iskazala interes. Riječ je o podacima, ističu iz dubrovačkog Sveučilišta, koji su na razini prošle godine. U srednjoj Pomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik u ljetnom upisnom roku popunjena su sva tražena mjesta, pa je tako upisano po 24 učenika u pet razrednih odjeljenja.

Upravo je lokalna zajednica područje na kojem Atlantska plovidba d.d. nastoji društveno odgovorno poslovati i doprinijeti. Primarno to rade kroz zapošljavanje lokalnog stanovništva kao i kroz humanitarne aktivnosti i pomoći, kako neprofitnim udrugama, tako i potrebitim pojedincima.

“Budućnost je za svih nas, pa tako i za Atlantsku plovidbu nepredvidiva i izazovna, stoga su nas krize naučile kako postati otporniji i fleksibilniji. Vjerujem kako ćemo i dalje svojim poslovanjem doprinositi pomorskoj tradiciji Grada, ali i ukupnoj slici gospodarstva našega kraja i Republike Hrvatske”, zaključila je voditeljica odnosa s investitorima i javnošću Atlantske plovidbe d.d. Sanja Putica.


Dubrovački dnevnik

Profiteri pandemije: Najveće brodarske kompanije ove godine mogle bi zaraditi preko 70% više nego lani

0
Foto: Ilustracija / IMO

Najveće svjetske brodarske kompanije na dobrom su putu da u 2022. obore apsolutno sve rekorde. Nova predviđanja pokazuju da bi brodari u ovoj godini mogli ostvariti apsurdnu dobit, koja premašuje prošlogodišnju za nevjerojatnih 73%.

Neto prihod jedanaest najvećih brodara u sektoru kontejnerskog prometa ove bi godine mogli dosegnuti vrtoglavih 256 milijardi dolara, predviđa John McCown, osnivač Blue Alpha Capitala. To je povećanje od čak 36 milijardi dolara u odnosu na prethodnu procjenu koju je McCown objavio u travnju, a riječ je o iznosu koji je otprilike jednak BDP-u Portugala. Samo prošle godine, 11 najvećih kompanija ostvarilo je rekordan profit od 148 milijardi dolara, kaže McCown.

Profiteri pandemije

Dvije godine poremećaja u gospodarstvu transformirale su pomorsku industriju, odgovornu za oko 80% globalne trgovine, iz industrije koja je više godina zaredom ostvarivala gubitke u sektor koji je najviše profitirao tijekom pandemije. Neki brodari ulažu višak novca u nove brodove s čišćim motorima i više veza s računalnim mrežama na kopnu, piše gCaptain.

Unatoč očekivanjima da će brodari u trećoj godini pandemije, zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti i sukoba u Ukrajini, bilježiti manje profite, izgleda da su se stvari promijenile. McCown je odlučio povećati svoje prognoze nakon niza neočekivano dobrih rezultata drugog kvartala nekih od najvećih brodara – od kojih je posljednji u nizu ovog tjedna bio južnokorejski HMM, s neto dobiti od 4,62 milijarde američkih dolara samo u prvoj polovici ove godine. Riječ je o povećanju od nevjerojatnih 1.560% u usporedbi s istim razdobljem lani, piše Splash247.

A.P. Moller-Maersk sa sjedištem u Kopenhagenu, “igrač broj 2”, ranije ovog mjeseca najavio je prognoze za 2022. godinu: očekuju rekordnu dobit od 31 milijarde dolara. Hapag-Lloyd, peti najveći brodar, zarađuje toliko da bi uskoro mogao prestići Volkswagen kao najprofitabilnija tvrtka u Njemačkoj.

Britanska konzultantska tvrtka Drewry također izvještava o rekordnoj dobiti u sektoru ove godine. Analitičari predviđaju neto dobit u ukupnom iznosu od nevjerojatnih 270 milijardi dolara, što je ekvivalentno BDP-u Finske. Drewry potom predviđa dramatičan pad dobiti sljedeće godine, gotovo prepolovljen, u iznosu od 150 milijardi dolara (vidi grafikon).

Foto: Splash247

Golema dobit dolazi unatoč padu promptnih cijena od gotovo 30%, kažu iz Drewrya. To je zato što se samo 10% tereta prevozi prema uvjetima promptnih cijena na tržištu – ostatak se prevozi na temelju ugovora između prijevoznika i pošiljatelja tereta kojima su cijene i količine određene za godinu ili više unaprijed, kaže McCown.

Prema McCownovoj analizi, cijene kontejnerskog transporta u drugom kvartalu bile su 2,84 puta više nego dvije godine ranije. Prosječne promptne cijene bile su 4,72 puta veće, dok su ugovorne porasle 2,13 puta.

Iz Maerska su 3. kolovoza objavili da predviđaju da će prosječna ugovorna cijena ove godine iznositi 1.900 USD za kontejner od 40 stopa, što je povećanje od 500 USD u odnosu na očekivanja na kraju prvog kvartala.

Brodari pod pritiskom

Međutim, zaokret kola sreće u korist brodara, uz jačanje inflacije diljem svijeta, potaklo je političare na traženje metaforičkog žrtvenog jarca. Sektor kontejnerskog prometa, u kojem je devet najvećih kompanija koncentrirano u tri saveza koji međusobno dijele kapacitete na brodovima, pod pritiskom je vlada diljem svijeta zbog naplaćivanja visokih cijena prijevoza, dok istovremeno samo 40% brodova (a s njima i tereta) do svojih destinacija dolazi na vrijeme, prema Sea-Intelligenceu.

U srpnju je Francuska u posljednji trenutak odustala od dodatnih poreza na dobit za energetske i transportne tvrtke. Prije glasovanja, CMA CGM sa sjedištem u Marseilleu – treća najveća kompanija na svijetu – podigla je iznos popusta s 500 eura na 750 eura za teret koji se uvozi Francusku iz Azije i dodala još popusta na izvoz zbog pritiska vlade, koja pokušava obuzdati inflaciju.

U SAD-u, predsjednik Joe Biden u lipnju je potpisao Zakon o reformi oceanskog brodarstva koji nalaže Federalnoj pomorskoj komisiji da mora poduzeti mjere kako bi se spriječilo da brodari bezrazložno odbijaju popuniti slobodne kapacitete, čime se umjetno podižu cijene transporta. Također je naredio istragu zateznih naknada koje naplaćuju brodari.

Brodari su također su na udaru zbog sve većih sindikalnih akcija i štićenja interesa transportnih radnika, čiji prihodi nisu doživjeli ni blizu sličan porast.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, lučki radnici u Felixstoweu, najprometnijoj kontejnerskoj luci u državi, najavili su štrajk kasnije ovog mjeseca, nezadovoljni zbog činjenice da će im inflacija ‘pojesti’ i ona malene povišice koje su im obećane.

Na zapadnoj obali SAD-a, sindikalni čelnici lučkih radnika započeli su pregovore o kolektivnom ugovoru u svibnju. Za porast inflacije okrivili su “strane brodarske tvrtke vrijedne milijarde dolara koje su kompletno poharale američke tvrtke, naplaćujući i do 10 puta više od uobičajenih cijena transporta”.

Pomorac s “Mirjane K” obolio, mora na hitnu operaciju žuči: Grčke lučke vlasti ne dopuštaju mu odlazak!

0
Foto: MarineTraffic

Član posade broda »Mirjana K« u grčkoj luci Pirej mora na hitnu operaciju žuči, ali mu tamošnje lučke vlasti ne dopuštaju da napusti luku i ode kući, u Hrvatsku, na liječenje.

Ovu nevjerojatnu vijest potvrdili su za Novi list članovi posade »Mirjane K«, kao i inspektor ITF-a (Međunarodne federacija transportnih radnika) Luka Simić, koji su ogorčeni postupcima grčkih lučkih vlasti za koje smatraju kako izravno ugrožavaju život i zdravlje pomorca.

– Kolega je imao određenih tegoba, zbog kojih je, i to na jedvite jade, poslan s broda na pregled liječniku. Utvrđeno je da mora na hitnu operaciju žuči, na što je on tražio da ga puste da na operaciju ode u Hrvatsku, no lučke vlasti taj su njegov zahtjev odbile. Sad je smješten u hotelu, čeka da vidi što će se dalje događati. To je isto kao da je u zatvoru. Ne možemo vjerovati da se na taj način odnose prema kolegi kojemu je zdravlje ugroženo, rekao je jedan od pomoraca s »Mirjane K«, broda kojim upravlja tvrtka Alveus Capital iz Rijeke, a na čelu tvrtke je Alan Klanac, nekadašnji predsjednik uprave Jadrolinije.

Dodaje kako se i ostali članovi posade osjećaju kao u zatvoru, na sidrištu pred lukom, a ionako lošu atmosferu među posadom koja već tri mjeseca nije primila plaću, pokvarile su vijesti o bolesnom kolegi, kao i o odluci lučkih vlasti da ne dopuste privez broda u luci i repatrijaciju pomoraca, s obrazloženjem da je na brodu već sada manji broj članova posade od dopuštenog minimalnog broja.

– Osjećamo se grozno, kako bismo se osjećali. Ne znamo kad ćemo kući, ne znamo kad ćemo dobiti zaostale plaće. Nakon što smo prošlog tjedna nekako dobili nove zalihe hrane, sad imamo problem s vodom. Imamo još samo dva i pol »kubika« za tuširanje, pranje rublja i druge potrebe, što nam je dovoljno za otprilike dva dana. Nevjerojatno je da nam se sve ovo događa u Grčkoj, zemlji članici EU-a, koja očito ne mari za živote i zdravlje posada, kaže pomorac, jedan od petorice hrvatskih državljana među posadom od ukupno osam članova.

Luka Simić, inspektor ITF-a, također je ogorčen odlukom lučkih vlasti u Pireju, za koju kaže da je potpuno apsurdna.

– Čovjek je proglašen nesposobnim za obavljanje posla na brodu. A oni inzistiraju da ne može napustiti luku jer brod ima manji broj članova posade od minimalno propisanog. Bio je upućen na liječnički pregled, gdje je ustanovljeno da ne može raditi, te da mora na hitnu operaciju zbog problema sa žuči. Liječnici su mu dali i potvrdu da je sposoban za let avionom, kako bi mogao otputovati kući. On je zatražio da ga se pusti da liječenje nastavi u Hrvatskoj, zatražio je repatrijaciju, no vlasti su odbile taj zahtjev, zbog minimalnog broja članova posade. Nevjerojatno je da lučke vlasti nije briga za život i zdravlje pomorca, nego samo i isključivo za zadovoljavanje forme oko minimalnog broja članova posade, iako je čovjek nesposoban za rad, za što ima nalaz grčkih liječnika. Pitao sam ih hoće li oni preuzeti odgovornost za njegov život i zdravlje, ako mu se zdravstveno stanje pogorša, kaže Simić.

Nestašica vode i hrane

– Kontaktirali smo i panamske vlasti, ali od njih nismo dobili nikakav odgovor. Grčke vlasti ponašaju se pri tom kao da gledaju isključivo vlastite interese i potpuno zanemaruju pomorce i njihova prava. Osim toga, stalno se javljaju nekakvi problemi, primjerice, prije dva tjedna se razgovaralo o mogućnosti da se brod priveže u luci Elepsis, jer je Pirej jako prometna luka i sigurno žele izbjeći privezivanje »Mirjane K« koja bi na vezu mogla ostati mjesecima, dok se ne riješe dugovanja zbog kojih je brod i zaustavljen, ali agent broda sada se pravi lud i »ne zna ništa«, kaže Simić.

Osiguravatelji broda, potvrdio je Simić, uplatili su jučer dodatna sredstva, u iznosu od 2.300 dolara, za dopremu potrošne vode na brod, kao i za nabavu dodatnih zaliha hrane i pitke vode.

Pomoć ambasade

U rješavanje ovog slučaja u srijedu se, prema njegovim riječima, uključilo i Ministarstvo vanjskih poslova, preko hrvatskog Veleposlanstva u Ateni.

– Moram naglasiti da su se iz Veleposlanstva maksimalno angažirali na što bržem rješavanju slanja bolesnog pomorca kući na liječenje, ali i na rješavanju pitanja repatrijacije cijele posade. Poduzimamo sve, u čemu nam pomažu i kolege iz grčkog ITF-a i sindikata pomoraca, da se čovjek čim prije vrati kući, kaže Simić.

Nakon što Klančeva tvrtka pomorcima s »Mirjane K« nije isplatila tri plaće, brod je od ITF-a proglašen napuštenim od strane brodara te je pokrenuta procedura repatrijacije posade i naplate zaostalih plaća od P&I kluba osiguravatelja broda koji su prema Konvenciji o radu pomoraca (MLC), dužni platiti repatrijaciju i do četiri zaostale plaće. Nakon što je P&I klub pristao platiti sve troškove, prije dva dana se u dramu hrvatskih pomoraca uplela administracija luke Pirej, odbivši privezati brod u luci i dopustiti iskrcaj posade, s izlikom da brod ima manje članova posade od propisanog broja te da se dio posade eventualno može iskrcati, ako Panama, kao država zastave broda, službeno propiše manji minimalni broj članova posade za brod »Mirjana K«.


Marinko Glavan / Novi list

Mornari ACI marine Vrboska spasili obitelj s maloljetnim djetetom, zatekli su ih u stanju šoka i pothlađene: ‘Uvjeti za plovidbu bili su zaista nemogući‘

0
Foto: Otvoreno more

Nepovoljni vremenski uvjeti diljem Jadrana kojima smo posljednjih dana svjedočili, u ponedjeljak popodne aktivirali su mornare ACI marine Vrboska koji su pritekli u pomoć pri spašavanju brodice kojoj je otkazao motor pri jakim udarima vjetra.

Mornari ACI marine Vrboska Dinko Damjanić i Mihovil Šišejković u ponedjeljak popodne, nakon zaprimljenog poziva Lučke kapetanije Split, službenim plovilom krenuli su u potragu za brodicom kojoj je uslijed nepovoljnih vremenski uvjeta otkazao motor, piše Otvoreno more.

– Nevrijeme u marini nismo osjetili jer je dobro zaštićena. No, marina se počela intenzivno puniti zbog nadolazećeg nevremena pa smo kolega i ja užurbano vezivali brodove kad smo zaprimili poziv s recepcije. Iz Lučke kapetanije Split obavijestili su da se kod Zečeva potapa brod te smo odmah krenuli van, gdje nas je dočekala jaka bura i nevrijeme kod rta Glavice. Na toj smo se točki skoro okrenuli i vratili u marinu jer smo uvidjeli da se i sami nalazimo u velikoj opasnosti, no odlučili smo nastaviti dalje. Ukrcali smo gospođu Janu, njeno maloljetno dijete te gospodina Filipa. Razmišljali smo o nasukavanju na obližnju plažu jer su uvjeti za plovidbu zaista bili nemogući, no ipak smo se vratili u marinu. Inače desetominutna vožnja trajala je punih sat vremena – na događaj se osvrnuo mornar Mihovil Šišejković.

Tročlanu posadu, zajedno s brodicom mornari su uočili ispred uvale Maslinica na sjevernoj strani uvale Vrboska. Tri osobe, među kojima je bilo i jedno maloljetno dijete, zatečene su u stanju šoka i pothlađene.

Njihovu brodicu zbog jakih udara vjetra i valovitog mora ACI-jeva posada nije mogla uzeti u tegalj, već su je ostavili na sidru, dok su neozlijeđeni putnici prebačeni na plovilo ACI marine Vrboska i osjećaju se dobro.

Na brodu je bila gospođa Jana Matošić Goluža koja je nakon prvotnog šoka iskazala zahvalnost ACI-jevim djelatnicima na njihovoj požrtvovnosti i pomoći.

– Prekjučer popodne, rođak Filip Kelava, moje dijete i ja izašli smo na more kod Zečeva, a vidjevši da se diže bura i da valovi pojačavaju, krenuli smo natrag prema obali. Na putu do Basine stao nam je motor, a pomoćni koji smo naknadno montirali nismo mogli upaliti. Usidrili smo se i u pomoć smo pozvali pomorskog kapetana kojeg poznajemo, no on je procijenio da vremenski uvjeti ne dopuštaju isplovljavanje. Nasreću, Lučka kapetanija nazvala je ACI. Nema riječi kojima bih mogla zahvaliti mornarima. Pokazali su spretnost, hrabrost i susretljivost. Strah me pomisliti što bi se dogodilo da nam nisu došli u pomoć. Zahvaljujući njima, skočili smo u ACI-jev gumenjak te se promrzli, goli i bosi sretno vratili u mirnu Vrbosku – rekla je Jana Matošić Goluža.