Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je u utorak uvođenje potpune pomorske blokade svih sankcioniranih tankera koji uplovljavaju u Venezuelu ili iz nje isplovljavaju, proglasivši režim Nicolása Madura “stranom terorističkom organizacijom”.

Trump je poručio da je cilj mjere spriječiti izvoz venezuelanske nafte, zaustaviti djelovanje tzv. tamne flote te prisiliti Caracas na povrat, kako je naveo, “otuđene američke imovine povezane s naftnim sektorom”. Odluka dolazi svega nekoliko dana nakon što su američke snage zaplijenile tanker Skipper, što je prvi takav slučaj od uvođenja sankcija Venezuele 2019. godine, piše gCaptain.

Prema podacima TankerTrackers.com, Venezuela trenutačno raspolaže s gotovo 400 aktivnih tankera koji sudjeluju u transportu sankcionirane sirove nafte, ponajviše prema Kini i drugim azijskim kupcima. Od tog broja, tek oko 40 posto plovila formalno je obuhvaćeno američkim sankcijama, no nova odluka značajno proširuje operativni doseg američkih mjera na moru.

Trump je naveo da se oko Venezuele trenutačno okuplja “najveća armada u povijesti Južne Amerike”, čime je aludirao na pojačanu prisutnost američke mornarice i Obalne straže u južnom Karibima. Ta prisutnost službeno se vodi kao dio proširenih protunarkotičkih operacija, no sada dobiva i jasnu energetsku i geopolitičku dimenziju.

Tanker Skipper, koji je ranije bio pod sankcijama zbog trgovine naftom s Iranom, trebao bi biti upućen u američku luku gdje će njegov teret biti zaplijenjen kroz pravne postupke. Američko Ministarstvo financija dodatno je sankcioniralo još šest VLCC i Suezmax tankera koji su nedavno ukrcali sirovu naftu u venezuelanskim lukama.

Ova odluka otvara i ozbiljna pitanja međunarodnog pomorskog prava, osobito u kontekstu slobode plovidbe i jurisdikcije na otvorenom moru. Caracas tvrdi da se radi o pokušaju vojnog i gospodarskog pritiska s ciljem svrgavanja aktualne vlasti.

Svjetska brodogradnja i kontejnerski prijevoz u 2025. godini ušli su u novu fazu snažnog rasta narudžbi, pri čemu je segment kontejnerskih brodova dosegnuo povijesni maksimum.

Prema podacima analitičke kuće Linerlytica, ukupne narudžbe kontejnerskih brodova u 2025. godini dosegle su 633 novogradnje ukupnog kapaciteta 5,08 milijuna teu. Time je nadmašen dosadašnji rekord iz 2021. godine, kada je naručeno 4,74 milijuna teu, kao i prošlogodišnji rezultat od 4,77 milijuna TEU-a.

Novi zamah tržištu dali su COSCO i Hapag-Lloyd, čije su narudžbe iz proteklog tjedna dodatno pogurale ukupne brojke. Posebno se ističe dominantna uloga kineskih brodogradilišta koja su, izraženo u teu kapacitetu, preuzela čak 72 posto svih narudžbi u ovoj godini.

Broker Braemar u svom najnovijem izvješću o tržištu kontejnera navodi kako potražnja za feeder kontejnerskim brodovima u Kini ne pokazuje znakove usporavanja. Jedino stvarno ograničenje, prema njihovoj procjeni, postaje dostupnost slobodnih graditeljskih slotova u brodogradilištima.

Dodatno povećanje ukupnog naručenog kapaciteta donosi i vijest da je MPC Container Ships ugovorio gradnju šest kontejnerskih brodova kapaciteta 3.700 teu u brodogradilištu Taizhou Sanfu Ship Engineering.

Međutim, unatoč rekordnim brojkama, dio struke upozorava na moguće dugoročne posljedice. Analitičar BIMCO-a Filipe Gouveia ističe kako omjer knjige narudžbi i postojeće flote sada iznosi čak 33 posto, što smatra razlogom za ozbiljnu zabrinutost.

Prema njegovim riječima, kontejnerski sektor posebno je osjetljiv jer bi se, u slučaju normalizacije plovidbe kroz Crveno more i Sueski kanal, potražnja mogla znatno smanjiti. Gouveia procjenjuje da će u sljedećih pet godina ponuda brodskog prostora nadmašivati stvarnu potražnju, što bi moglo dovesti do pritiska na vozarine i iskorištenost flote.

Talijanski državni operator plinske mreže Snam postigao je dogovor o kupnji 48,2-postotnog udjela fonda Igneo Infrastructure Partners u tvrtki Offshore LNG Toscana (OLT), koja upravlja plutajućim LNG terminalom FSRU Toscana, smještenim u Tirenskom moru kod Livorna.

Ukupna vrijednost transakcije, koja uključuje i preostali dio zajma dioničara što ga je Igneo ranije osigurao OLT-u, iznosi oko 126 milijuna eura. Završetak preuzimanja očekuje se u prvoj polovici 2026. godine, uz uvjet ishođenja svih potrebnih regulatornih odobrenja, uključujući talijanske antimonopolske i tzv. golden power suglasnosti, piše Splash247.

Po zaključenju transakcije, Snam će držati ukupno 97,3 posto udjela u OLT-u, čime će se operater FSRU Toscana u potpunosti konsolidirati u financijskim izvješćima Snama. Time se dodatno učvršćuje pozicija Snama kao ključnog nositelja LNG infrastrukture u Italiji.

FSRU Toscana smješten je oko 22 kilometra od obale Livorna, a godišnji kapacitet regasifikacije iznosi približno 5 milijardi kubičnih metara prirodnog plina. To je značajan rast u odnosu na 3,75 milijardi kubičnih metara u 2024. godini te čini oko osam posto ukupne talijanske potrošnje plina. Za pomorce i pomorsku industriju, riječ je o strateškom offshore objektu koji ima važnu ulogu u sigurnosti energetskih tokova u sjevernom Jadranu i Tirenskom bazenu.

Osim OLT-a, Snam već ima kontrolne ili zajedničke upravljačke udjele u svim reguliranim LNG regasifikacijskim terminalima u Italiji. Među njima su kopneni terminal Panigaglia, offshore terminal Adriatic LNG, FSRU Italis te BW Singapore FSRU koji djeluje ispred Ravenne.

Do kraja studenoga 2025. Italija je putem LNG-a uvezla 18,7 milijardi kubičnih metara plina, čime je pokriveno približno trećinu domaće potražnje. Ukupno 205 LNG brodova, pristiglih iz više od deset različitih zemalja, uplovilo je u pet talijanskih regasifikacijskih terminala, potvrđujući rastuću važnost LNG prometa i offshore infrastrukture za europsku energetsku sigurnost.