O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 36

Kaos na Atlantiku: valovi srušili deset redova kontejnera na ONE Continuityju (VIDEO)

0
Foto: Screenshot/X

U Las Palmasu se trenutačno provodi opsežna operacija otklanjanja oštećenja i ponovnog učvršćivanja KONTEJNERA

Kontejnerski brod ONE Continuity, pod singapurskom zastavom i u vlasništvu Seaspena, izgubio je oko 45 praznih kontejnera nakon što ga je snažno nevrijeme pogodilo južno od Kanarskih otoka. Brod Ocean Network Expressa (ONE), ukrcan s više od 16.000 TEU-a na liniji Le Havre – Singapur, 10. prosinca bio je prisiljen proglasiti izvanredno stanje kada je orkansko nevrijeme ozbiljno narušilo stabilnost tereta na krmenom dijelu, piše Splash247.

ONE Continuity, izgrađen 2008. godine, odmah je promijenio kurs i sklonio se u sigurnost luke La Luz u Las Palmasu, gdje je privezan na Boluda terminalu. Ondje je pokrenuta složena operacija ponovnog osiguranja tereta koju provodi tim od osam stručnjaka – riggera, lashera, varioca i dizaličara – uz potporu lučkih službi.

Procjenjuje se da je nevrijeme uzrokovalo destabilizaciju blizu 100 kontejnera kada su valovi oštetili i razbili nekoliko krmenih linija, pri čemu je deset redova potpuno palo.

Nakon stabilizacije tereta i završnih tehničkih provjera, očekuje se da će ONE Continuity nastaviti svoj put prema Aziji.

Na terenu se trenutačno režu deformirane vezne šipke i oslobađaju zdrobljeni kontejneri kako bi se mogli sigurno spustiti na obalu.

Incident ponovno pokazuje koliko su visoko slagane kontejnerske jedinice izložene riziku u zimskim uvjetima na Atlantskoj ruti te naglašava potrebu pažljivog rasporeda praznih kontejnera koji najlakše gube stabilnost pod udarima valova i vjetra.

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog brodarstva: “Petar Zoranić” i sjećanje na 53 izgubljena života

0

Dana 14. prosinca 1960. godine, u Bosporskom tjesnacu dogodila se jedna od najvećih nesreća u povijesti hrvatskog pomorstva. Tanker “Petar Zoranić”, simbol modernog brodarstva Jugotankera, sudario se s grčkim tankerom “World Harmony”. Nesreća je rezultirala smrću 53 osobe i ostavila neizbrisiv trag u pomorskoj povijesti.


“Petar Zoranić”, izgrađen 1959. godine u riječkom brodogradilištu 3. maj, bio je dug 192 metra, širok 25 metara i nosivosti 25.330 tona. Dvije parne turbine snage 12.500 KS omogućavale su mu brzinu od 17,5 čvorova. U to vrijeme, smatran je jednim od najmodernijih tankera na svijetu.


Na svojoj posljednjoj plovidbi, 13. prosinca 1960., tanker “Petar Zoranić” isplovio je iz gruzijske luke Tuapse prema Hamburgu, prevozeći 12.065 tona benzina i 11.330 tona dizelskog goriva. Zapovijedao je iskusni kapetan Ante Sablić iz Kostrene, a posadu je činilo 50 pomoraca, uključujući dvije supruge članova posade.

Kobna noć na Bosporu
Dok je plovio azijskom stranom tjesnaca, “Petar Zoranić” pridržavao se svih propisa. Međutim, oko 2:40 ujutro, grčki tanker “World Harmony”, ploveći suprotnom stranom od propisane i bez peljara, udario je u desni bok “Petra Zoranića“. Sudar je probio spremnik benzina, izazvavši silovitu eksploziju koja je osvijetlila Bospor i Istanbul.

Plamen je ubrzo zahvatio oba broda, koja su se pretvorila u plutajuće buktinje. Jak vjetar gurao ih je prema obali, prijeteći skladištima nafte i obližnjim kućama. Grčki brod nasukao se u zaljevu Beykoz, gdje se požar proširio na drvene kuće, dok je posada panično skakala u hladno more, boreći se s jakim strujama i hipotermijom.

Posljedice tragedije
U ovoj strašnoj nesreći poginulo je 21 član posade “Petra Zoranića”, uključujući kapetana Sablića, dok je s “World Harmonyja” smrtno stradalo 29 članova posade, turski peljar i dva carinika. Olupina “Petra Zoranića” nastavila je gorjeti još 55 dana, dodatno naglašavajući razmjere katastrofe.


Tragedija je duboko pogodila zajednice iz kojih su potekli stradali pomorci, posebno u Kostreni i Zadru. Svake godine na obljetnicu nesreće obitelji i kolege odaju počast stradalima na misama zadušnicama i komemoracijama. Ova nesreća postala je simbol opasnosti pomorskog poziva i stalni podsjetnik na ljudsku ranjivost na moru.

Blagdani nam stižu – dolazak kući

0

Blagdani nam stižu – a u vama nervoza raste!

Blagdani za većinu ljudi znače toplinu doma, rituale, obitelj, društvo i osjećaj da se na trenutak sve uspori. Za pomorce — ljude čiji se život odvija između dva svijeta, doma i mora — blagdani donose poseban emocionalni teret.

Neki jedva čekaju stići kući, ali znaju da ih ondje čeka vrtlog obaveza, očekivanja i društva. Drugi ostaju na brodu, uz osjećaj propuštanja, čežnje i ponekad tihe samoće koju teško priznaju.

Bez obzira gdje dočekujete blagdane, normalno je da se u vama miješaju emocije koje inače nemate vremena ni primijetiti: radost, olakšanje, nervoza, ljutnja, umor, tuga, nostalgija, ponos, krivnja… Sve su to zdrave reakcije na neobične uvjete života koje većina ljudi ne poznaje.

U ovom ćemo članku pokušati pomoći onima koji su sretni što su uspjeli dogovoriti da za blagdane budu doma, a opet imaju grč u želucu od svega što to donosi. 

Blagdani kod kuće – kako ostati živ!?

Blagdani imaju posebno mjesto u životu svakog pomorca. To je vrijeme kada se osjećaji pojačaju, a očekivanja – i vaša i tuđa – naglo narastu. Nakon mjeseci rada, smjena i rutine broda, dolazak kući može djelovati kao i radost i stres u isto vrijeme. To je normalno.

Dolazak kući jedan je od najljepših trenutaka, ali i jedan od najstresnijih. Nakon mjeseci jasnih struktura i rutine na brodu, kod kuće vas odjednom dočekaju:

  • „Ajde po bor, samo još jedna stvar, samo još ovo…“
  • obitelj s različitim očekivanjima
  • društvo koje vas želi „razvući“ na sve strane
  • osjećaj da trebate svima dati vrijeme, pažnju i energiju
  • vlastiti umor koji želite sakriti da ne pokvarite raspoloženje
  • misao: „Došao sam doma odmoriti se i opustiti, ali ovo je daleko od toga!“

Mnogi pomorci tada osjećaju mješavinu iscrpljenosti, veselja, pritiska, adrenalina, iritacije i obiteljskih očekivanja i vjerojatno ste i vi već umorni od stalnog balansiranja između posla i obitelji.

Što se zapravo događa?

Umor – tijelo se tek sada opušta kad ste u sigurnosti doma.

Iritacija – prebrza promjena tempa, gužve, buke i hrpa zahtjeva ljudi koji su u potpuno drugačijem ritmu i raspoloženju od vas stvara trenje i napetost.

Osjećaj obaveze – kao da morate nadoknaditi sve i zadovoljiti svih.

Krivnja – ako odbijete druženje, kupovinu, izlaske.

Osjećaj prekida identiteta – na brodu ste u jednoj ulozi, doma u drugoj.

Sve je ovo normalno. Niste „nezahvalni“, niti „teški“. Samo ste čovjek koji mijenja dva potpuno različita sustava života.


Kako se pripremiti i olakšati sebi blagdane

1. Dogovorite očekivanja unaprijed

Prije nego što sletite/iskrcate se, pošaljite poruku ili pokrenite razgovor:

„Kada dođem, bit će mi par dana potrebno da se malo ‘prebacim’. Veselim se svemu, ali molim da planiramo stvari lagano.“

Jasna komunikacija i izrečeno umjesto podrazumijevanog štedi 80% stresa.

2. Uvedite “pola sata mira dnevno”

Bez obzira na kaos oko vas, zadržite jednu malenu rutinu s broda:

  • jutarnja kava u tišini
  • kratka šetnja
  • 10 minuta dubokog disanja
  • malo vremena sami sa sobom uz bilo koju ispriku i razlog

Taj mali ritual vraća autonomiju i oslonac.

3. Pripazite na prevelika očekivanja od sebe

Ne morate sve. Ne morate svima. Ne morate odmah.

Umjesto razmišljanja „Moram nadoknaditi svo vrijeme koje sam propustio“, prebacite se na:

„Kad sam prisutan, stvarno sam tu — i to je dovoljno.“ i onda odlična “Mogu koliko mogu.”

4. Kratkoročno vs. dugoročno razmišljanje

U ovom trenutku možda ste iscrpljeni, zasićeni blagdanskim hiperaktivnim ritmom, možda samo želite mir. No, dugoročno, ovaj posao radite s razlogom. On donosi sigurnost, budućnost, planove za sebe i obitelj koje drugačije ne bi mogli imati. A sve ima svoju cijenu.

Podsjećajte se:

„Teško mi je sada — ali znam zašto to radim. Isplatit će se.“

A možda se isplati već i sada samo na to ne obraćamo pažnju.

To smanjuje pritisak i vraća perspektivu.


ACT vježba: Dajte emociji prostor (2 minute)

  1. Udahnite polako.
  2. Primijetite emociju bez prosuđivanja: „Aha, ovo što osjećam je napetost… tuga… nervoza…“
  3. Pronađite gdje je najviše osjećate u tijelu i proučite je kao da je predmet, ne kao dio vas i pokušajte zamisliti koje bi bila boje, oblika, je li topla ili hladna, od kojeg je materijala.
  4. Umjesto da je se pokušavate riješiti i izbaciti je iz sebe, udahnite u i oko nje i dajte joj prostora.
  5. Recite: „Ovo je samo emocija koja je došla da mi prenese informaciju. Može ostati dok ja radim što mi je važno.“
  6. Usmjerite se na idući važan korak (razgovor, priprema ručka, odmor…).

Ova vježba vraća kontrolu bez potiskivanja i bez eksplozije. Primjenite je kada primjetite da vas je neka emocija toliko obuzela da kao da više niste tu.

Alen Marot, dipl.psih. 

https://www.dalekooddoma.com

Napad dronovima u Kaspijskom moru: Lukoil gasi proizvodnju na ključnom polju

0
Foto: Lukoil/Splash247

Jedan od najvećih ruskih proizvođača nafte, Lukoil, privremeno je zaustavio proizvodnju na fiksnoj platformi LSP-1 na naftnom polju Vladimir Filanovsky u Kaspijskom moru, nakon napada četiri ukrajinska zračna drona. Riječ je o prvom zabilježenom napadu dronovima na rusku naftnu platformu u ovom akvatoriju.

Naftno polje Vladimir Filanovsky, otkriveno 2005. godine, najveće je naftno polje u ruskom dijelu Kaspijskog mora. Njegova dnevna proizvodnja iznosi oko 120.000 barela nafte, što ga čini strateški važnim za ruski energetski sustav i izvoz sirove nafte pomorskim rutama, piše Splash247.

Prema navodima neovisnog ruskog portala Astra, koji se poziva na izvor iz Ministarstva za izvanredne situacije Rusije, napad se dogodio u večernjim satima 8. prosinca. Dronovi su pogodili platformu LSP-1, koja se koristi za bušenje, eksploataciju bušotina i primarnu proizvodnju nafte i plina. Nakon udara obustavljena je proizvodnja s više od 20 bušotina.

Posebnu pozornost izaziva činjenica da Kaspijsko more leži više od 700 kilometara od najbliže ukrajinske granice, što otvara pitanja o načinu i lokaciji s koje je napad izveden, kao i o sigurnosti offshore energetskih objekata u regiji.

Ovaj incident uklapa se u širu ukrajinsku strategiju ometanja ruskog izvoza nafte i plina, uključujući napade na pomorsku logistiku i brodove povezane s takozvanom “shadow flotom”. Samo dan ranije, ukrajinske snage izvele su napad pomorskim dronovima na suezmax tanker Dashan u Crnom moru.

Riječ je o tankeru nosivosti oko 165.000 dwt, izgrađenom 2005. godine, koji je ranije povezivan s mrežom Gatik Ship Management te je pod sankcijama Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije i Švicarske zbog sumnjivih poslova s ruskom naftom. U trenutku napada plovilo je, prema dostupnim informacijama, koristilo lažnu zastavu i plovilo prema Novorosijsku.

Napadi na offshore infrastrukturu i tankere dodatno pojačavaju sigurnosne rizike za pomorce, operatore platformi i brodare koji djeluju u Crnom i Kaspijskom moru, uz moguće posljedice na globalne tokove nafte i cijene prijevoza.

SAR First Responders: napredna obuka traganja i spašavanja na Pomorskom fakultetu u Rijeci

0
Foto: PFRI

Na Pomorskom fakultetu u Rijeci uspješno je proveden specijalizirani tečaj SAR – First Responders, usmjeren na temeljne operativne i ljudske aspekte traganja i spašavanja na moru. Program je bio namijenjen polaznicima iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, s ciljem jačanja njihovih stručnih i praktičnih kompetencija u stvarnim izvanrednim situacijama.

Poseban naglasak stavljen je na medicinsku intervenciju u hitnim slučajevima na moru, gdje su sudionici obrađivali postupke prve pomoći, stabilizacije unesrećenih te pripreme za evakuaciju. Uz medicinski segment, važan dio programa bio je posvećen psihološkoj stabilnosti sudionika SAR akcija, prepoznatoj kao ključnom čimbeniku donošenja ispravnih odluka u stresnim i vremenski ograničenim uvjetima.

Praktični dio izobrazbe obuhvatio je vježbe traganja uz uporabu bespilotnih letjelica, ali i klasične metode bez dronova, kakve se i dalje često koriste u realnim operacijama na moru. Time su polaznici imali priliku usporediti prednosti i ograničenja pojedinih alata te se pripremiti za različite scenarije spašavanja u obalnom i otvorenom moru.

Tečaj je održan u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske te Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, čime je dodatno naglašena važnost međuinstitucionalne suradnje u sustavu pomorske sigurnosti.

Ovakva izobrazba potvrđuje Pomorski fakultet u Rijeci kao relevantno edukacijsko središte koje povezuje akademsku zajednicu i državne institucije. Istodobno, program doprinosi kontinuiranom razvoju nastavnih kapaciteta fakulteta te unaprjeđenju znanja i vještina kadrova uključenih u SAR operacije, na dobrobit sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru.

Novi red plovidbe za 2026.: Jadrolinija uvodi cjelogodišnju liniju Split – Supetar

0
Foto: Jadrolinija

U suradnji s lokalnim zajednicama i Agencijom za obalni linijski pomorski promet izrađeni su novi redovi plovidbe za 2026. godinu, koji su prilagođeni stvarnim potrebama putnika, otočnog gospodarstva i rastućoj dinamici života na hrvatskim otocima.

Najznačajnija promjena odnosi se na trajektnu liniju Split – Supetar, na kojoj se ukida dosadašnji izvansezonski period. Zbog kontinuiranog rasta putničkog prometa te potrebe za čestim i pouzdanim putovanjima tijekom cijele godine, linija će se ubuduće odvijati prema modelu visoke i niske sezone.

Novi red plovidbe definiran je kroz intenzivnu komunikaciju s lokalnim zajednicama i nadležnim regulatornim tijelom, uz posebno usklađivanje vremena polazaka s autobusnim voznim redom. Time se putnicima omogućuje jednostavnije planiranje putovanja, bolja povezanost s kopnom te veća pouzdanost u svakodnevnim migracijama zbog posla, školovanja i gospodarskih aktivnosti.

Uvođenjem ovog modela Split – Supetar postaje peta linija u sustavu državnih trajektnih veza na kojoj se plovidba odvija bez izvansezone. Isti koncept već se primjenjuje na linijama Valbiska – Merag, Brestova – Porozina, Zadar (Gaženica) – Preko te Zadar (Gaženica) – Brbinj.

Ovakav razvoj potvrđuje dugoročne pozitivne trendove na hrvatskim otocima, uključujući porast broja stanovnika, jačanje lokalnog gospodarstva i povećanu potrebu za stabilnim pomorskim prometom tijekom cijele godine. Trajektne linije sve više prelaze iz sezonske u infrastrukturnu ulogu, postajući ključni dio otočne svakodnevice.

Jadrolinija će operativno osigurati sve preduvjete za provedbu novog reda plovidbe, uključujući raspoloživost brodova odgovarajućeg kapaciteta i formiranje posada, uz stabilnu organizacijsku podršku kako bi se održala razina usluge tijekom cijele godine.

Autonomna navigacija odobrena: japanski Ro-Pax trajekt za 500 putnika ulazi u operativnu fazu

0
Foto: Trajekt za 500 putnika započet će autonomnu plovidbu japanskim morem (Nippon Foundation).

Japanski projekt MEGURI 2040 ubrzava put prema komercijalnoj autonomnoj plovidbi, uz cilj da polovica domaće flote do 2040. plovi bez posade

Japan izlazi pred svjetsku pomorsku industriju s prvim licenciranim Ro-Pax trajektom za autonomnu plovidbu. Plovilo Olympia Dream Seto, kapaciteta 500 putnika i 60 vozila, počinje redovite autonomne operacije na relaciji Shin-Okayama – Tonosho kroz unutarnje Seto more. Tim potezom zemlja ulazi u novu fazu digitalizacije cabotage prometa, uz ambiciju značajnog smanjenja nesreća i nadoknađivanja manjka kvalificiranih pomoraca.

Tijekom prezentacije sustava, trajekt je samostalno manevrirao od pristaništa, detektirao promet ispred sebe te izveo sigurnu izmjenu rute, potvrdivši stabilnost autonomnih algoritama u stvarnim uvjetima. Brod od gotovo 1.000 GT, građen 2019., plovi oko 70 minuta po prolazu, brzinom od 13 čvorova, a na brodu je zadržana posada od 10 članova radi nadzora i postupnog uvođenja tehnologije.

Olympia Dream Seto je prvo plovilo certificirano u sklopu državnog programa MEGURI 2040, koji od 2020. razvija platformu za autonomnu plovidbu i cilja 50-postotno smanjenje potrebe za posadom na brodovima domaće plovidbe do 2040. godine. Tijekom ranijih testiranja, sustav je provjeren u prometno gustoj Tokijskoj luci te na dugoj ruti od 400 nautičkih milja.

Japansko Ministarstvo mora i prometa je 2024. uspostavilo posebnu radnu skupinu za standarde sigurnosti i inspekcijske procedure autonomnih brodova. Na temelju njihovih smjernica, Olympia Dream Seto je prvo dobila oznaku „ranog stadija autonomnog broda“, da bi nakon završne provjere 5. prosinca primila punu certifikaciju.

Program ide dalje: priprema se certificiranje i za kontejnerski brod Mikage, a RoRo brod Hokuren Maru No. 2 ulazi u demonstracijske plovidbe u zahtjevnim uvjetima s ribarskim flotama i čestim maglama. Novi domaći kontejnerski brod Genbu već je građen s pretpostavkom budućeg rada bez posade, a svi testovi trebali bi biti završeni do travnja 2026.

(VIDEO) Udar na shadow flotu: SAD zaplijenio VLCC pun zabranjene venezuelanske nafte

0
Foto: Screenshot/X

SAD je preuzeo kontrolu nad tankerom Skipper, VLCC-om od oko 310.000 dwt, nakon što je satelitski nadzor jasno pokazao da je plovilo u Joseu ukrcalo približno 1,1 milijun barela sirovenafte. Unatoč fizičkoj prisutnosti na terminalu, brod je istodobno odašiljao AIS signal koji ga je prikazivao na potpuno drugoj lokaciji.

Administracija SAD-a potvrdila je zapljenu, navodeći samo da je riječ o „vrlo velikom tankeru, najvećem ikad zaplijenjenom”, dok pomorske obavještajne kuće poput Vanguarda i Kplera jasno upućuju na Skipper, nekadašnji Adisa, koji plovi pod lažnom zastavom Gvajane. Operacija dolazi u trenutku pojačanog američkog vojnog raspoređivanja u Karibima, uključujući nosač zrakoplova, borbene avione i više desetaka tisuća vojnika, s ciljem suzbijanja logističkih lanaca tamne flote koji održavaju trgovinske tokove Caracasa i Teherana, piše Splash247.

Kplerove snimke od 14. studenoga otkrivaju tanker na vezu u Joseu, unatoč AIS signalima koji su ga prikazivali u blizini FPSO jedinica Liza Destiny i Liza Unity. Prema tržišnim izvješćima, tanker je 16. studenoga ukrcao 1,1 milijun barela nafte s odredištem prema Kubi, pod čarterom tvrtke Cubametales.

VLCC Skipper je godinama povezan s manipuliranjem tragova, prikrivenim STS operacijama i lažnim deklariranjem tereta. U srpnju je brod emitirao pozicije koje su upućivale na pristajanje u iračkom Basri, dok su sateliti zapravo potvrdili da se nalazi na Iranskom otoku Kharg, gdje je ukrcavao naftu. Nakon plovidbe prema istoku, u kolovozu je izvršio STS operaciju s VLCC-om Luois kod Hong Konga, a teret je u Kini iskrcan kao navodno angolski Girassol. Potom se vratio u iranske vode, zaobišao Rt dobre nade i krajem listopada ponovno se pojavio u zapadnom Atlantiku – obrazac kretanja tipičan za shadow flotu.

SAD nije objavio trenutačnu lokaciju broda niti status posade, no zapljena se smatra jednom od najznačajnijih dosadašnjih mjera protiv tamne flote, s mogućim ozbiljnim posljedicama za sposobnost Venezuele da održava izvoz.

Caracas je žestoko reagirao, nazvavši zapljenu „otvorenim činom piratstva”. Ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello dodatno je zaoštrio retoriku optuživši SAD za „ubojstva, krađu i piratstvo”. Venezuela najavljuje pokretanje postupaka pred međunarodnim institucijama kako bi osporila zapljenu.

Ukrajinske snage pogodile ključni LPG terminal u ruskoj luci Temryuk

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajinske oružane snage izvele su napad na ruski lučki grad Temryuk, smješten na obali Azovskog mora, pri čemu je pogođen terminal za izvoz ukapljenog naftnog plina (LPG). Riječ je o luci koja ima stratešku ulogu u regionalnom izvozu energenata, posebice prema Crnom moru.

Napad se dogodio 5. prosinca, a prema navodima ukrajinske sigurnosne službe SBU, uništeno je 20 od ukupno 30 skladišnih tankova na terminalu Maktren-Nafta. Time je, kako tvrde ukrajinski izvori, izvan funkcije stavljeno oko dvije trećine ukupnog skladišnog kapaciteta postrojenja. Požar koji je izbio nakon udara navodno je gorio gotovo tri dana, prema informacijama koje su se pojavile na ruskim društvenim mrežama.

Maktren-Nafta terminal projektiran je za godišnji pretovar oko 400.000 tona LPG-a, a ukupni kapacitet skladištenja iznosi oko 6.000 tona. Terminal ima važnu logističku ulogu jer služi za prihvat, skladištenje i daljnji izvoz ukapljenog plina, djelomično i pomorskim putem. Zanimljivo je da je postrojenje izgrađeno prije rata, a projektirao ga je ukrajinski izvođač Ukrgazproekt, što ga čini prvim namjenski građenim LPG prekrcajnim terminalom te vrste u Rusiji.

Iako razmjeri štete zasad nisu neovisno potvrđeni, procjene ukazuju da bi incident mogao privremeno smanjiti ruske prihode od izvoza naftnih derivata i plina, barem dok se ne provedu sanacija i popravci. U kontekstu pomorskog prometa, svaki duži prekid rada ovakvog terminala ima izravne posljedice na lance opskrbe i raspoloživost tereta.

Ovo nije prvi put da je luka Temryuk napadnuta. U svibnju 2024. godine, ukrajinski dronovi i projektili također su pogodili spremnike za naftu u istoj luci, kada je izbio veliki požar vidljiv kilometrima daleko.

Terminal Maktren-Nafta ranije se našao i u fokusu pomorske javnosti zbog tragedije u Kerčkom tjesnacu prije šest godina, kada su tijekom STS operacije izgorjela dva LPG tankera, Maestro i Candy. U toj nesreći živote je izgubilo ili nestalo oko 23 pomorca, a požar na brodovima trajao je tjednima.

Vjetar kao pogon u fokusu GCMD-a: prosječne uštede dosežu 7,2%

0
Foto: Hans Rosenkranz/Marinetraffic

Global Centre for Maritime Decarbonisation (GCMD) objavio je studiju koja donosi standardiziranu metodologiju za praćenje i mjerenje učinkovitosti sustava vjetrom potpomognutog pogona brodova, poznatih kao WAPS (Wind-Assisted Propulsion Systems). Metoda je testirana kroz četveromjesečno praćenje rada MR tankera Pacific Sentinel u vlasništvu kompanije Eastern Pacific Shipping.

Na brod su u ožujku 2025. ugrađena tri usisna jedra visine 22 metra, a njihova učinkovitost praćena je od sredine svibnja do sredine rujna 2025. tijekom spot plovidbe američkim rutama. Cilj je bio izmjeriti stvarne energetske uštede u komercijalnoj eksploataciji, bez idealiziranih uvjeta.

Metodologija se temelji na tri ključne komponente. Prva uključuje visokofrekventno prikupljanje podataka, pri čemu se svakih 15 sekundi bilježe meteorološki uvjeti, potrošnja snage, brzina broda i kurs. Druga komponenta je protokol testiranja uključenog i isključenog sustava jedara, razvijen u skladu sa smjernicama ITTC-a i DNV-a. Treća faza obuhvaća statističku analizu podataka kako bi se izolirao stvarni doprinos jedara u ukupnoj uštedi energije.

Tijekom promatranog razdoblja identificirano je 203 operativno stabilna prijelaza uključenja i isključenja sustava, na temelju kojih su izračunate trenutne uštede snage, pri čemu je prosječna trenutna ušteda iznosila 7,2 posto, uz pouzdanost od 95 posto i raspon između 6,2 i 8,2 posto.

U povoljnijim vjetrovnim uvjetima postignute su znatno veće uštede. U pojedinim slučajevima trenutna ušteda dosezala je i 28,1 posto pri prividnom kutu vjetra od 47 stupnjeva i brzini vjetra od 15,3 m/s. Zabilježeni su i rijetki slučajevi negativnog učinka, do -14 posto, no oni su statistički zanemarivi u odnosu na ukupni skup podataka.

GCMD ističe kako ova metoda postavlja temelj za pouzdanu evaluaciju WAPS sustava u stvarnim plovidbenim uvjetima te otvara prostor za stvaranje skalabilne baze podataka. Takav pristup može olakšati donošenje investicijskih odluka, ali i omogućiti financijske modele u kojima se povrat ulaganja veže uz stvarno ostvarene energetske uštede.