O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 38

(VIDEO) Rumunjska mornarica neutralizirala Sea Baby dron pronađen u Crnom moru

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Sea Baby dron, sličan onima koji su korišteni u napadima u Crnom moru, pronađen je uz obalu Rumunjske/The Maritime Executive

Rumunjska mornarica uništila je besposadnu plovnu napravu tipa Sea Baby nakon što je pronađena kako nekontrolirano pluta Crnim morem, oko 36 nautičkih milja istočno od Constante. Postrojba protueksplozijske zaštite (EOD) potvrdila je da se radi o istoj vrsti besposadnih površinskih dronova kakvi su posljednjih mjeseci korišteni u napadima na tankere u regiji.

Objekt je prvi uočila rumunjska Obalna straža, nakon čega je na poziciju upućen tim vojnih ronilaca specijaliziranih za neutralizaciju eksplozivnih naprava. Nakon procjene rizika i utvrđivanja tipa drona, donesena je odluka o njegovu uništenju u kontroliranoj detonaciji, koja je izvedena u 13 sati po lokalnom vremenu, piše The Maritime Executive.

Rumunjske vlasti nisu iznosile pretpostavke o porijeklu drona ni o tome koliko je dugo plutao. No incident se događa svega nekoliko dana nakon što je Ukrajina potvrdila kako je koristila modificirane Sea Baby dronove u napadima na dva sankcionirana ruska tankera Kairos i Virat u Crnom moru. Jedan je tanker nakon eksplozije napušten, dok je drugi napadnut dvaput i pretrpio oštećenja iznad vodene linije.

Sea Baby dronovi pojavili su se 2022. i 2023. godine, a Ukrajina je u međuvremenu razvila verzije s velikim operativnim dosegom i nosivošću eksploziva do 850 kilograma. Dugi su oko 6 metara, razvijaju brzinu blizu 50 čvorova i mogu preploviti do 540 nautičkih milja, što ih čini jednim od najopasnijih autonomnih oružja u pomorskom prostoru Crnog mora.

Uporaba ovih plovila u međunarodnim vodama i unutar turskog gospodarskog pojasa izazvala je ozbiljnu zabrinutost obalnih država. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan oštro je osudio posljednje napade, a Ankara je o incidentima već razgovarala s NATO-om. Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je napade „piratstvom“ te zaprijetio odmazdom i dodatnim pritiscima na ukrajinske morske koridore.

Rumunjska naglašava kako je od početka ruske invazije 2022. u fokusu nadzora Crnog mora, osiguravajući siguran prolaz za više od 12.000 trgovačkih brodova. Ističu i da su plutajuće mine i dalje najveći sigurnosni rizik — u protekle četiri godine u regiji je neutralizirano oko 150 mina, od čega sedam od strane rumunjskih snaga.

Rumunjska, Turska i Bugarska zajednički provode operaciju Black Sea Mine Countermeasures Task Force, kroz koju koordiniraju nadzor i protuminske aktivnosti u sve nestabilnijem sigurnosnom okruženju.

Port Canaveral postao najprometnija kruzing luka na svijetu

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Cruise Industry News

Port Canaveral službeno je postao najprometnija svjetska putnička luka, premašivši čak i luku Miami, nakon što je u fiskalnoj 2025. godini ostvario više od 8,6 milijuna ukrcaja i iskrcaja putnika. Riječ je o najvećem rezultatu u povijesti ove američke luke i rastu od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovaj snažan uzlet dolazi u trenutku kada brojne kruzing kompanije agresivno šire kapacitete, uvode veće brodove i povećavaju učestalost polazaka iz luka istočne obale SAD-a. U Canaveralu ističu kako je novi rekord rezultat višegodišnjih ulaganja u terminale, sigurnosne procedure i logistiku koja omogućava brzo okretanje brodova i protočnost putnika, piše Cruise Industry News.

Uz rast prometa putnika, raste i pritisak na infrastrukturu te zahtjevi za daljnim ulaganjima u pristanišne kapacitete, opskrbu gorivom, shore power sustave i sigurnosnu opremu. Tijekom “šestobrodnih” dana – kada je istovremeno u luci vezano šest kruzera – operacije dostižu svoj maksimum, a logistička preciznost ključna je za siguran i učinkovit prihvat brodova.

Za razliku od teretnih luka, gdje ritam određuju tokovi globalne trgovine, kruzing sektor iznimno je sezonski osjetljiv, pa su terminali u Canaveralu dizajnirani za brzu preradu velikih valova putnika. To uključuje optimizirane procedure ukrcaja i iskrcaja, digitalne sustave za obradu podataka te jake sigurnosne protokole zbog stalnih međunarodnih putničkih tokova.

Iako luka Miami i dalje ostaje najveći konkurent, analitičari ističu da Canaveral ima dovoljno prostora za dodatni rast, posebno kroz partnerstva s kompanijama koje uvode nove LNG-pogonjene kruzere i brodove s hibridnim sustavima. Energetska tranzicija i zahtjevi za smanjenje emisija mogli bi postati jedan od glavnih izazova u nadolazećem desetljeću.

Tehnologija tekućih tereta u praksi: studenti Pomorskog fakulteta Rijeka posjetili 3. maj i tanker Onega Gulf

By
pomorac.hr
-
0
Foto: PFRI

Studenti treće godine prijediplomskog studija Nautike i tehnologije pomorskog prometa posjetili su brodogradilište 3. Maj 1905 i novogradnju Onega Gulf, kemijski tanker u završnoj fazi opremanja.

Tijekom obilaska studentima je predstavljen cijeli tehnološki slijed izgradnje broda: od projektiranja i rezanja čelika, preko montaže sekcija i ugradnje ključnih sustava, pa sve do završnih radova i pripreme broda za pokusnu plovidbu i primopredaju. Budući da je riječ o kemijskom tankeru, posebna pažnja posvećena je palubnim teretnim sustavima i svim specifičnostima prijevoza tekućih tereta.

Na palubi su se studenti upoznali s privez­nim sustavima, balastnim tankovima, pramčanim spremištima te rasporedom i funkcijom brodskih manifolda, P/V ventila, sustava grijanja i sustava pranja tankova. Posebno ih je zanimao teretni sustav s Framo pumpama, radni principi palubnih linija i načini zaštite tereta, uključujući tank dušika i sustav tretiranja balasta.

U strojarnici su dobili detaljan prikaz pogonske konfiguracije broda: glavni motor, pomoćne generatore, Framo pogonsku stanicu, generator dušika, kormilarski uređaj te organizaciju rada u glavnoj kontrolnoj sobi. Instruktori su objasnili kako se nadziru ključni parametri pogona te koje su standardne procedure sigurnog rada na tankerima.

Obilazak se nastavio u nadgrađu, gdje je organiziran ulazak u kontrolnu sobu tereta. Ondje su studenti vidjeli kako se upravlja teretnim, inertnim i balastnim sustavima, koje alarme i signale časnici prate te kako izgleda svakodnevni rad u jednom od najkritičnijih operativnih prostora na tankerima. Razgledali su i prostoriju pjene, smještajne kabine te zapovjedni most opremljen suvremenim navigacijskim i upravljačkim sustavima.

Ovakva terenska nastava studentima omogućuje dragocjeno iskustvo jer spaja teoriju s realnim procesima brodogradnje i eksploatacije tankera. Direktan ulazak u radne prostore broda pruža jasan uvid u izazove, odgovornosti i tehnološke zahtjeve koje ih očekuju na budućim ukrcajima i profesionalnim karijerama u pomorstvu.

Novi udari na ruske tankere stavljaju Crno more u najrizičnije razdoblje plovidbe od početka rata

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Screenshot/X

Sigurnosna situacija u Crnom moru ponovno se pogoršava nakon niza napada na brodove povezane s Rusijom i sve oštrijih poruka iz Moskve, koje su već dovele do rasta osiguranja, promjena ruta i povlačenja tankerske flote iz rizičnih područja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi Moskva mogla proširiti vojno djelovanje protiv komercijalnih brodova ako se nastave udari na ruske tankere. Prema ruskoj agenciji Interfax, predsjednik je incidentne napade nazvao “piratstvom” te najavio da bi prvi korak mogao biti dodatno gađanje ukrajinske lučke infrastrukture i brodova koji uplovljavaju u te luke, navodi Splash247.

Putin je pritom upozorio i na dalekosežniju mogućnost: razmatranje odmazde prema brodovima država “koje pomažu Ukrajini u provođenju ovih piratskih radnji”. Kao krajnju mjeru naveo je potpuni prekid ukrajinskog pristupa moru – scenarij koji bi pojačao pritisak na regiju i doveo dodatni rizik brodovima koji plove južnim koridorima.

U posljednjih godinu dana Moskva je prijavila najmanje devet napada na svoje trgovačke brodove, uglavnom tankere, uključujući četiri incidenta u proteklih tjedan dana. Iako nitko nije javno preuzeo odgovornost, intenzitet napada već potiče brodare na radikalne odluke.

Istanbulski brodar Beşiktaş Shipping objavio je da prekida sve operacije koje uključuju ruske interese. Odluka je donesena nakon incidenta kod Dakra, gdje je njihov tanker Mersin oštećen uslijed četiri vanjske eksplozije dok je bio na sidru. “Rizik za naše brodove i posadu više nije prihvatljiv”, poručili su iz tvrtke, naglašavajući da su poslovali u skladu sa svim međunarodnim sankcijskim režimima.

Samo dan nakon eksplozija kod Senegala, dva sankcionirana tankera pogođena su ukrajinskim mornaričkim dronovima u Crnom moru, u blizini turske obale, dok su plovila plovila prema ruskoj luci na utovar. U istom području kasnije je zabilježen i zračni napad na ruski tanker koji je prevozio suncokretovo ulje. Ukrajina je odbacila odgovornost za posljednji incident, dok je Turska priopćila da je “poslala potrebne poruke svim relevantnim stranama”.

Ujedinjeni narodi pozvali su na suzdržanost i istaknuli da su napadi na civilno brodarstvo zabranjeni međunarodnim pravom. Glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric naglasio je da je gađanje civilnih ciljeva, uključujući energetske objekte, neprihvatljivo i pravno nedopustivo.

Novi kalendar Morske olupine 2026. predstavljen u Kući kostrenskih pomoraca

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Nikola BLAGOJEVIĆ/Novi List

Promocija kalendara “Morske olupine 2026.”, posvećenog podmorskoj baštini i potopljenim brodovima Jadrana, održana je u Kući kostrenskih pomoraca, interpretacijskom centru koji čuva identitet lokalne pomorske zajednice. Kalendar donosi izbor najzanimljivijih olupina Kvarnera, Kvarnerića i cresko-lošinjskog akvatorija, prikazujući podmorje kao svojevrsni arhiv pomorske povijesti, piše Novi List.

Publikaciju je realizirao Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije. Pročelnica Izabela Linčić Mužić naglasila je da se kalendar nadovezuje na tradiciju izdanja mjesečevih mijena, ali u moderniziranom i vizualno snažnijem formatu. Istaknula je kako se brodske sudbine ne trebaju promatrati isključivo kroz prizmu tragedije, već i kroz mogućnosti turističke i kulturne valorizacije te važnost digitalizacije, uključujući i novu županijsku aplikaciju Open Sea.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ/Novi List

Okupljenima su se obratili i zamjenik župana Robert Matić te ravnatelj Županijskog operativnog centra PGŽ-a Darko Glažar, naglašavajući važnost sustavnog praćenja i upravljanja olupinama, koje su istodobno i rizik i vrijedan dio pomorske baštine.

Središnji dio predstavljanja pripao je autoru fotografija, Danijelu Frki, dugogodišnjem roniocu i istraživaču jadranskog podmorja, koji već pola stoljeća dokumentira potonule brodove i prati njihovo stanje. Frka je podsjetio da njegov ronilački klub iz Kraljevice godinama surađuje s Primorsko-goranskom županijom na kontroli opasnih olupina te da je velik dio prikazanih brodova detaljno obrađen i u njegovoj knjizi “Potonulo blago Jadrana”.

Koncept kalendara zamišljen je kao putovanje podmorjem sjevernog Jadrana. Svaki mjesec donosi jednu olupinu, slaganu iz Frkine arhive fotografija: počinje se u Kvarneriću, zatim se prelazi u glavno kvarnersko područje, potom pred ulaz u Riječku luku, nakon čega se vizualni put proteže Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Završnica pripada cresko-lošinjskom akvatoriju, gdje se nalazi najimpresivnija olupina sjevernog Jadrana – austrougarski bojni brod Szent Istvan, potopljen 1918. godine, a sagrađen 1915. u riječkom brodogradilištu. Bio je to u svoje vrijeme najveći ratni brod izgrađen u Rijeci, danas monumentalno podsjećanje na vojnu i industrijsku povijest ovoga kraja.

Kalendar 2026. tako postaje spoj dokumentarne fotografije, lokalne pomorske memorije i trajne obveze prema očuvanju podmorskih lokaliteta koji oblikuju identitet sjevernog Jadrana.

Eni ubrzava LNG projekt u Kongu: druga faza pokrenuta prije roka

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Syukri Zainuddin/Marinetraffic

Eni je pokrenuo drugu fazu svog velikog LNG projekta u Kongu nekoliko mjeseci prije planiranog roka, čime ovaj afrički offshore projekt ulazi u novu operativnu etapu za europske i globalne plinske tokove.

Dolaskom druge FSRU/FLNG jedinice Nguya na polje Marine XII, pridružene FLNG Tango koja radi od 2023., Eni sada raspolaže dvjema plutajućim postrojenjima za ukapljivanje plina smještenima izravno iznad nalazišta Nenè i Litchendjili. Uvođenjem plina u novu offshore infrastrukturu, tvrtka najavljuje da očekuje prvu pošiljku LNG-a početkom 2026. godine, piše Offshore Energy.

FLNG Nguya, duga 376 metara i široka 60 metara, opremljena je naprednim sustavima koji smanjuju emisije i omogućuju obradu različitih vrsta plina. Time se otvara prostor za razvoj dodatnih obližnjih ležišta. Druga faza obuhvaća tri proizvodne platforme te jedinicu Scarabeo 5 – nekadašnju bušaću platformu pretvorenu u postrojenje za obradu, separaciju i kompresiju plina. Nguya je zadužena za ukapljivanje i izvoz, a ukupni kapacitet cijelog projekta penje se na 3 milijuna tona LNG-a godišnje, odnosno oko 4,5 milijardi kubičnih metara.

Scarabeo 5 posebno se ističe jer je riječ o primjeru “cirkularne industrijske ekonomije”: offshore bušaća platforma, umjesto otpisa, prenamijenjena je u energetski čvor za obradu i kompresiju plina namijenjenog LNG proizvodnji. Time se optimiziraju troškovi, ali i smanjuje ekološki otisak operacija.

Prema Eniju, ovakva integrirana konfiguracija osigurava stabilan dotok plina prema objema FLNG jedinicama i omogućuje fleksibilno upravljanje volumenima s polja Nenè i Litchendjili. Druga faza puštena je u rad svega 35 mjeseci nakon početka gradnje – što Eni ocjenjuje novim standardom brzine i efikasnosti u globalnim LNG projektima, koji obično traju znatno dulje.

Tvrtka ističe da je uspjeh rezultat kombinacije tehnoloških inovacija, preciznog industrijskog planiranja i snažnog uključivanja lokalnih partnera. Velik dio radova izveden je u Kongu, što je već dovelo do rasta vještina lokalne radne snage i jačanja domaće industrijske baze.

Devet pomoraca oteto s LPG tankera CGas Saturn kod Ekvatorijalne Gvineje

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

LPG tanker pod portugalskom zastavom, CGas Saturn, napadnut je u vodama zapadno od Ekvatorijalne Gvineje, a najmanje devet članova posade je oteto. Incident se dogodio oko 50 nautičkih milja zapadno od Mbinija, dok je brod plovio prema Malabu.

Prema sigurnosnoj tvrtki Vanguard, plinaš iz 2003., u vlasništvu danskog Christiania Gasa, presreli su pirati u ranim jutarnjim satima. Četiri člana posade ostavljena su na brodu, a jedan od njih je ozlijeđen, vjerojatno od zalutalog metka tijekom napada, navodi Splash247.

Gvinejski zaljev već godinama ostaje jedno od najopasnijih svjetskih žarišta za napade na trgovčke brodove. U posljednjih deset godina zabilježene su brojne otmice posade na tankerima i general cargo brodovima, uključujući slučajeve Nave Constellation, Davide B, Monjasa Reformer, Hana I i Bitu River.

Iako su međunarodne pomorske snage i regionalna suradnja donekle smanjile ukupan broj napada, incidenti i dalje traju. Od siječnja do rujna 2025. zabilježeno je 15 sigurnosnih incidenata, više nego u istom razdoblju lani (12). Od toga se 10 dogodilo u teritorijalnim vodama i klasificirano je kao oružana pljačka, dok je pet slučajeva kategorizirano kao piratstvo na otvorenom moru.

U istom razdoblju ove godine oteto je ukupno 14 pomoraca, što potvrđuje da je rizik za posade i dalje visok, posebno za brodove s manjim nadvođem i ograničenim mogućnostima obrane od brzih piratskih čamaca.

ABS objavio Q3 PSC izvješće: od 510 zadržanih brodova, 26 pod njihovom klasom

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/Paris MoU

ABS je objavio Port State Control izvješće za treći kvartal 2025., koje donosi pregled nedostataka i zadržavanja na njihovim brodovima tijekom PSC inspekcija u regijama Paris MoU, Tokyo MoU i USCG. Ukupno je u svijetu zadržano 510 brodova, a među njima je tek 26 brodova pod ABS klasom, što čini 5,1 posto svih zadržavanja.

Od tih 26 zadržavanja, četiri su zabilježena u sustavu Paris MoU, 20 u Tokyo MoU, a dva u lukama pod nadzorom USCG-a.

Gdje su ABS brodovi najviše „padali“ u Q3 2025.?

Najčešće kategorije zadržavanja na ABS brodovima bile su:
– ISM (proceduralne i operativne neusklađenosti)
– fiksni sustavi za gašenje požara
– pogonski glavni motor i pomoćni strojevi
– oprema za spašavanje (lifeboats i rescue boats)
– hitne pumpe, generatori i vatrogasna oprema
– instalacije za ventilaciju i protupožarne pregrade

Uočljivo je da se najveći broj nedostataka odnosi na strojarnicu i protupožarnu zaštitu – područja koja tradicionalno nose najveći inspekcijski rizik, osobito kod starijih brodova.

Najčešće kategorije nedostataka (intervencije bez zadržavanja)

U razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2025. ABS brodovi su najviše nedostataka imali u sljedećim PSC kategorijama: pogonski glavni motor, pomoćni motor, vatrogasna oprema, ISM, kormilarski uređaj, električne instalacije, te zapisi i planovi povezani s balastnim vodama.

To pokazuje da inspektori sve više fokus stavljaju na operativnu spremnost strojarnice i funkcioniranje protupožarnih sustava – dva segmenta koja PSC nadzori širom svijeta tretiraju kao prioritet visokog rizika.

Koje vrste brodova imaju najviše PSC intervencija?

Prema ABS-u, najviše intervencija zabilježeno je na:
– bulk carrierima (prosjek starosti 14,1 godina)
– tankerima (15,4 godina)
– kontejnerskim brodovima (17,3 godina)
– LNG/LPG brodovima (10,3 godina)

Starost flote i intenzitet operacija vidljivo utječu na učestalost intervencija, osobito kod kontejneraša i tankera u azijskim i australskim lukama.

Foto: ABS/Safety4Sea

Rezultati po regijama

Paris MoU – U trećem kvartalu zabilježeno je 177 zadržavanja, a samo četiri su bila na ABS brodovima. Zadržani brodovi imali su od 15 do 19 godina, a inspekcije su obavljene u Québecu, Trstu, Milazzu i Valletti.

Tokyo MoU – U regiji s tradicionalno najstrožim PSC nadzorima zabilježeno je 313 zadržavanja, od čega 20 na ABS brodovima. Većina zadržanih brodova bila je u Australiji i Kini. Starosna struktura bila je raznolika, uključujući i dva broda starija od 30 godina.

USCG – Od ukupno 20 zadržavanja u SAD-u, samo dva bila su na ABS brodovima, starima između 12 i 18 godina, u lukama New Orleans i Charleston.

Zastoji LNG tankera pred Egiptom pojačavaju krizu raspoloživih brodova u Atlantiku

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Zbog ozbiljnih kašnjenja pri iskrcaju LNG tereta u egipatskoj luci Ain Sokhna, tržište plina i raspoložive LNG tonaže u Atlantiku ulazi u razdoblje znatnih poremećaja. Posljednjih tjedana LNG tankeri čekaju na sidrištu i do 10–15 dana prije nego što dobiju slobodan vez, što je već dovelo do naglog rasta vozarina i smanjenja dostupnosti tonaže.

Ain Sokhna nalazi se na zapadnoj obali Crvenog mora, južno od Sueza, i osim LNG infrastrukture ima i kontejnerske, bulk i general cargo terminale te logistički park DP Worlda. Egipat je dugo bio izvoznik LNG-a, no zbog pada domaće proizvodnje i rasta potrošnje od 2024. sve se snažnije okreće uvoznoj logistici. Samo u prvih devet mjeseci 2025. uvoz je porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Egipat je za 2025. planirao do 160 dolazaka LNG tereta, a nedavno je potpisao i ugovor s Hartree Partnersom o dodatnih 80 isporuka od početka 2026. Time je postao najveći uvoznik LNG-a na Bliskom istoku, prestigavši Kuvajt. Iako ministar energetike Karim Badawy najavljuje povećanje proizvodnje na 6,6 milijardi kubičnih stopa dnevno do 2030., trenutačna situacija pokazuje koliko je prijelazno razdoblje operativno zahtjevno.

Terminal radi s tri FSRU jedinice – Energos Eskimo, Energos Power i Hoegh Galleon – ali uz rast uvoza kapaciteti i lokalne operacije pokazuju ozbiljna ograničenja. Produljena sidrenja već su pogurala atlantske LNG vozarine do 146.750 USD dnevno (28. studenoga), najviše razine u ovoj godini. Kako svaki dodatni dan čekanja povećava troškove čartera, pritisak se prelijeva i na cijene plina.

Istodobno, na tržište stižu veće količine LNG-a iz Nigerije i SAD-a, a manjak raspoloživih tankera dodatno zaoštrava situaciju. Posljedično, i pacifičko tržište prati trend rasta – vozarine su se podigle na 89.250 USD dnevno, najviše od prosinca 2023., pokazuju podaci Spark Commoditiesa.

Budući da egipatski investicijski planovi naglasak stavljaju na povećanje domaće proizvodnje, a ne na razvoj trajnih regasifikacijskih kapaciteta, industrija očekuje da će se operativni zastoji u Ain Sokhni nastaviti i u narednom razdoblju. Za brodare to znači još neizvjesniju raspodjelu tonaže, duže kruženje brodova i nastavak visokih vozarina – posebno u Atlantskom bazenu, gdje je raspoloživost LNG tankera već sada kritično niska.

Tržište se hladi: 2025. zabilježio 53% manje narudžbi brodova na alternativna goriva

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

LNG flota nastavlja se širiti unatoč slabijem ritmu novih narudžbi, što potvrđuje da brodari i dalje igraju na provjerenu tehnologiju

Narudžbe brodova na alternativna goriva značajno su pale u 2025., pokazuju podaci DNV-ove platforme Alternative Fuels Insight (AFI). U prvih jedanaest mjeseci naručena su 232 takva broda, što je pad od čak 53% u odnosu na rekordnu 2024. godinu. Unatoč usporavanju, LNG ostaje apsolutni favorit među brodarima.

Samo u studenom zabilježeno je deset novih narudžbi, sve za brodove pogonjene LNG-om. Ključni udio ponovno su preuzeli kontejneraši sa šest narudžbi, dok su tankeri činili preostale četiri. Na razini cijele godine kontejnerski segment dominira s 66% svih narudžbi brodova na alternativna goriva.

“Tržište se ohladilo nakon snažnog rasta, ali trend je jasan – LNG i dalje prednjači, pogotovo u kontejnerskom sektoru,” istaknuo je Jason Stefanatos, globalni direktor za dekarbonizaciju u DNV Maritime. Dodao je kako kretanja na tržištu goriva i infrastrukture snažno utječu na odabir pogona.

Godina 2025. tako označava naglašeni zaokret u odnosu na 2024., kada je naručeno rekordnih 515 brodova na alternativna goriva – čak 38% više nego godinu ranije. Tadašnji val narudžbi predvodili su kontejnerski brodovi i car carrieri, a veliki dio novih jedinica specificirao je mogućnost rada na alternativno gorivo.

Iako LNG ostaje prvi izbor, metanol gubi zamah. Ove godine metanol je činio samo 20% narudžbi, dok je 2024. dosegao 32%, kada je naručeno čak 166 metanolskih brodova. Prema DNV-u, pad može biti povezan sa sporim razvojem infrastrukture i dostupnosti zelenog metanola, što brodarima otežava dugoročne planove.

Unatoč slabijem ritmu narudžbi, operativna flota LNG brodova ubrzano raste. Do kraja 2024. u uporabi je bilo 641 LNG-pogonjeno plovilo, nakon rekordnih 169 isporuka te godine. Flota LNG brodova udvostručila se u razdoblju 2021.–2024., a DNV očekuje da bi se ponovno mogla udvostručiti do kraja desetljeća.

Dekarbonizacijski pritisak i dalje najviše dolazi od teretnih vlasnika, koji žele smanjiti ugljični otisak lanaca opskrbe, dok brodarske kompanije zamjenjuju stariju tonnažu. Regulatorna neizvjesnost i dalje postoji, no smjer industrije ostaje jasan.

U isto vrijeme, amonijak se tiho probija kao idući ozbiljan kandidat, s potvrđenih 27 narudžbi tijekom 2024.

1...373839...510Page 38 of 510

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©