O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 39

Bez dogovora u Londonu: IMO odgodio odluku o Net-Zero okviru, novi rok 2026.

By
-
0
Foto: IMO

Pregovori u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) završili su bez dogovora o usvajanju Net-Zero Frameworka, čime je proces donošenja ključnog globalnog okvira za dekarbonizaciju brodarstva pomaknut najmanje za godinu dana.

Odlukom delegata na izvanrednom zasjedanju Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) u Londonu, rasprava je službeno odgođena do 2026., nakon što članice nisu uspjele postići konsenzus ili izglasati amandmane na MARPOL Prilog VI, piše Splash247.

Ova odluka dodatno komplicira vremenski plan za ostvarenje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova koje je IMO postavio 2023. godine. Net-Zero okvir, koji je u travnju 2025. na sjednici MEPC 83 načelno odobren, trebao je postaviti globalni standard za goriva i mehanizam određivanja cijene emisija – temelj buduće regulative kojom bi svjetsko pomorstvo do 2050. doseglo neto nultu razinu emisija.

Iako su glavni pregovori privremeno zaustavljeni, radna skupina za smanjenje emisija GHG iz brodova nastavit će rad na pripremi smjernica za provedbu, a njezino sljedeće zasjedanje zakazano je od 20. do 24. listopada.

Foto: IMO

Reakcije iz industrije mahom su negativne. Global Maritime Forum ocijenio je odgodu „ozbiljnim korakom unatrag“, dok je Međunarodna komora brodarstva (ICS) poručila da pomorska industrija sada hitno treba jasnoću kako bi mogla nastaviti ulaganja u skladu s ciljevima IMO-a.

Slično mišljenje podijelila je i Anne Steffensen, izvršna direktorica organizacije Danish Shipping: “Ovo nije ishod kojem smo se nadali. Danska delegacija uložila je ogroman napor da se postigne sporazum, stoga je razočaranje veliko.”

Odgoda donošenja Net-Zero okvira znači da će pomorski sektor još najmanje godinu dana djelovati bez jasnog globalnog mehanizma za regulaciju emisija, što bi moglo usporiti prijelaz na zelena goriva i povećati regulatornu nesigurnost u industriji.

Dan odluke u Londonu: hoće li IMO usvojiti globalni zeleni okvir?

By
-
0
Foto: IMO

U Londonu se danas održava jedno od najnapetijih zasjedanja Međunarodne pomorske organizacije (IMO). Na dnevnom redu završnog dana sjednice Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) nalazi se glasanje o tzv. Net-Zero Frameworku (NZF) – planu kojim bi svjetsko brodarstvo do 2050. trebalo dosegnuti ugljičnu neutralnost. Ishod glasanja, međutim, još je uvijek neizvjestan.

Sjedinjene Američke Države predvode opoziciju prema NZF-u, a Washington je otišao toliko daleko da je zaprijetio sankcijama zemljama koje budu glasale za prijedlog. Među mogućim mjerama spominju se zabrane pristajanja brodova, vize ograničene za pomorce te dodatne pristojbe za plovila iz država koje podrže IMO-ov plan. Uz SAD, protivljenje iskazuju i Saudijska Arabija te niz drugih izvoznika nafte.

„Ovo nije samo proceduralno pitanje – ovo je pitanje političke moći i volje,“ izjavio je Peter Jameson iz Boston Consulting Groupa.
Predsjednik Donald Trump nazvao je NZF na društvenoj mreži Truth Social “globalnom zelenom prijevarom” te pozvao države članice da glasaju protiv, navodi Splash247.

Glasanje o usvajanju NZF-a predviđeno je za danas, a za prolaz je potrebna dvotrećinska većina država potpisnica MARPOL-a koje su prisutne i glasuju. Ipak, izostanak jedinstvenog stava Europske unije dodatno komplicira situaciju, jer se očekuje da će Grčka, Cipar i Malta – tri ključne pomorske države – suzdržati od glasanja.

Izvori iz IMO-a navode da se radi o „jednom od najneizvjesnijih i najpolitičnijih sastanaka u povijesti organizacije“. Pojedine zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, pokušavaju ublažiti napetosti prijedlogom da se u rezoluciju unese odredba kojom bi IMO-ov NZF bio prepoznat kao jedini globalni okvir za smanjenje emisija, kako bi se spriječilo fragmentiranje sustava kroz nacionalne ili regionalne mjere.

Istodobno, predložen je i opsežan plan rada koji uključuje razvoj smjernica za provedbu, tehnološki prijenos i definiranje cjenovnog mehanizma za goriva s niskim emisijama. Egipat je predložio osnivanje novog IMO pododbora koji bi se bavio upravo pitanjima vezanima uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, što je dobilo široku podršku.

Ako NZF ipak bude usvojen, tehnička radna skupina sastat će se od 20. do 24. listopada kako bi definirala pravila za goriva, mehanizme financiranja i načine nadzora usklađenosti prije planiranog stupanja na snagu 1. ožujka 2027. godine.

UK uvodi sankcije Rosneftu i Lukoilu – udar na srce ruskog izvoza nafte

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pexels

Velika Britanija po prvi put je uvela izravne sankcije protiv dvaju najvećih ruskih izvoznika nafte – Rosnefta i Lukoila, ključnih proizvođača sirove nafte i glavnih financijskih oslonaca Kremlja u ratu protiv Ukrajine. Te dvije kompanije zajedno izvoze oko tri milijuna barela dnevno, a njihovo poslovanje ima presudan utjecaj na svjetsko tržište energenata.

Do sada su britanske sankcije bile usmjerene na manje proizvođače, poput Gazprom Nefta i Surgutneftegasa, koji su pod sankcijama od siječnja ove godine. No, novi paket označava najizravniji udar na ruski energetski sektor do sada, piše The Maritime Executive.

Uz sankcije Rosneftu i Lukoilu, London je na crnu listu dodao još 44 tankera iz tzv. „shadow fleet”, koja prevozi rusku naftu mimo zapadnih ograničenja, te četiri naftna terminala u Kini koji primaju rusku sirovu naftu. Sankcionirana je i indijska Nayara Energy Limited – rafinerija u većinskom ruskom vlasništvu koja je prošle godine kupila 100 milijuna barela ruske nafte i re-izvozila je u obliku rafiniranih proizvoda, iskorištavajući rupe u međunarodnim propisima.

Na popisu se našao i kineski LNG terminal Beihai, odredište pošiljki iz ruskog projekta Arctic LNG 2, koji je već pod sankcijama od početka 2024. godine, kao i sedam LNG tankera povezanih s Rusijom.

„Šaljemo jasnu poruku: ruska nafta više nema mjesta na tržištu,“ izjavila je britanska ministrica financija Rachel Reeves. „Kako Putinova agresija raste, pojačavamo odgovor. Uklanjamo izvore financiranja koji hrane njegov ratni stroj i pozivamo na odgovornost sve koji sudjeluju u ilegalnoj invaziji na Ukrajinu.“

Iako britanske sankcije ne obvezuju izravno strane državljane, blokiraju pristup ruskih tvrtki londonskom financijskom tržištu – jednom od najvažnijih svjetskih centara kapitala.

Tijekom ukrcaja na tanker prevrnula se brodica s posadom – sedam pomoraca nestalo

By
-
0
Foto: chas betts/Marinetraffic

Sedam osoba nestalo je nakon prevrtanja servisne brodice koja je prevozila posadu na tanker Sea Quest, kojim upravlja Scorpio Marine Management, u vodama kod Beire u Mozambiku.

Brodica je prevozila pomorce koji su se trebali ukrcati na tanker izgrađen 2012. godine, poznat i pod prijašnjim imenom STI Ruby. Na brodici je bilo ukupno 21 osoba – 14 ih je spašeno, dok se za sedam još uvijek traga.

O incidentu je odmah obaviješten Maritime Rescue Coordination Centre (MRCC), a u potragu su uključeni obližnji brodovi koji pretražuju područje u koordinaciji s lokalnim vlastima.

Troje od spašenih pomoraca trenutno se nalazi na tankeru, gdje im se pruža medicinska pomoć, dok se za ostale organizira daljnji transport prema kopnu radi dodatnog liječenja.

Scorpio Marine Management potvrdio je da je u stalnom kontaktu s nadležnim institucijama i obiteljima nestalih članova posade. Tvrtka je najavila pokretanje službene istrage o uzrocima nesreće te poručila da će javnost biti pravovremeno obaviještena o novim saznanjima.

Iranski tankeri ponovno šalju AIS signal: politički manevar ili nužan potez?

By
-
0
Foto: VesselFinder

Nakon više od sedam godina “plovidbe u mraku”, iranski tankeri ponovno emitiraju AIS signale. Ova neočekivana promjena dolazi usprkos ponovnom uvođenju međunarodnih sankcija krajem rujna, što otvara niz pitanja o razlozima i mogućim političkim pozadinama poteza Teherana.

Prema podacima platformi VesselFinder i MarineTraffic, više od 80 posto tankera pod iranskom zastavom u posljednja je dva dana ponovno počelo slati svoje pozicije. Riječ je o iznenadnoj i koordiniranoj promjeni ponašanja flote koja je od 2018. godine uglavnom plovila “u tišini”, bez aktivnih AIS transpondera – kako bi prikrila trgovinu naftom mimo sankcija, navodi The Maritime Executive.

Analitičar Dalga Khatinoglu smatra da bi potez mogao biti pokušaj Irana da pokaže “legitimnost” svog izvoza. S druge strane, moguće je da je odluka donesena pod pritiskom Kine, koja kupuje gotovo 90 posto iranske nafte. Washington je, pak, ranije upozorio da plovidba bez aktivnog AIS-a predstavlja kršenje pravila IMO-a i može biti razlog za presretanje brodova.

U praksi, AIS manipulacija bila je ključni alat za prikrivanje ilegalnih STS operacija na moru. Takvi “tamni” transferi nafte između tankera značajno su povećavali troškove – svaka pošiljka trajala je i do 10 tjedana umjesto tri, a Iran je morao nuditi i do 10% niže cijene po barelu. Povratak transparentnijem načinu plovidbe mogao bi stoga značiti smanjenje troškova, ako Peking i dalje jamči kupnju iranske nafte.

Tragedija podmornice Titan: američki istražitelji razotkrili niz propusta OceanGatea

By
-
0
Foto: Screenshot/X

Američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) objavio je konačno izvješće o tragediji podmornice Titan, koja je 18. lipnja 2023. implodirala tijekom zarona prema olupini Titanica u sjevernom Atlantiku. U nesreći je poginulo svih pet osoba, među njima i izvršni direktor OceanGatea, Stockton Rush.

Prema zaključcima istrage, uzrok katastrofe bio je neadekvatan inženjerski proces i pogrešna analiza podataka koji su doveli do gubitka strukturnog integriteta trupa. Titan je implodirao na dubini od 3.880 metara, pod pritiskom od gotovo 5.000 psi, što je trenutno uništilo plovilo vrijedno 4,2 milijuna dolara, piše gCaptain.

NTSB je utvrdio da je podmornica već nakon 80. zarona pretrpjela oštećenja u vidu delaminacija trupa izrađenog od karbonskih vlakana. OceanGate je nastavio s operacijama bez zaustavljanja podmornice i dodatnih provjera. Nova oštećenja pojavila su se i nakon 82. zarona, no tvrtka ih nije otkrila zbog pogrešne interpretacije podataka sustava nadzora tlaka.

Trup Titana bio je izrađen 2020. godine od kompozitnog cilindra od karbonskih vlakana, povezanog s titanijskim segmentima i kupolama. Ljepilo korišteno za spajanje tih dijelova pokazalo se kao potencijalna slaba točka, što je kasnije potvrdila i obdukcija olupine.

NTSB je naglasio da OceanGate nije proveo adekvatna testiranja kako bi utvrdio stvarnu čvrstoću i trajnost konstrukcije, niti je slijedio preporučene sigurnosne procedure za plovila koja prevoze ljude pod visokim pritiskom.

Osim tehničkih propusta, istraga je otkrila i ozbiljne nedostatke u organizaciji hitnog odgovora. OceanGate nije imao pripremljene planove spašavanja niti je obavijestio nadležne službe o misiji. Unatoč tome, američka Obalna straža brzo je koordinirala potragu koja je dovela do pronalaska ostataka Titana.

NTSB je također upozorio na regulatorne praznine – trenutačni propisi za mala putnička plovila ne obuhvaćaju dovoljno detaljno sustave pod visokim pritiskom poput Titana. Preporučeno je da Obalna straža oformi stručni panel za izradu novih standarda te da Međunarodna pomorska organizacija (IMO) obvezno uvede cirkular MSC.1/Circ.981 o plovilima s tlakovnim trupom za ljudsku upotrebu.

Paralelno izvješće američke Obalne straže, objavljeno u kolovozu, dodatno je potvrdilo da je katastrofa bila “potpuno sprječiva”, a OceanGate je svjesno djelovao izvan propisanih međunarodnih standarda.

Tragedija Titana tako ostaje jedno od najtežih poglavlja u povijesti privatnih dubokomorskih misija i upozorenje svima koji pomiču granice tehnologije bez dovoljno poštivanja sigurnosnih standarda.

Novi Disneyjev brod Destiny zaplovit će Karibima i Bahamima iz Fort Lauderdalea

By
-
0
Foto: HEINER TRAPPMANN/Marinetraffic

Novi kruzer Disney Destiny službeno je predan Disney Cruise Lineu na svečanosti održanoj u Eemshavenu, čime je završena njegova izgradnja u njemačkom brodogradilištu Meyer Werft.

Svečanom primopredajom obilježena je pomorska tradicija kojom se vlasništvo nad brodom prenosi s graditelja na naručitelja. Ključeve broda preuzeo je Joe Schott, predsjednik Disney Signature Experiencesa, uz Sharon Siskie, potpredsjednicu i glavnu direktoricu Disney Cruise Linea, te kapetana Andyja McRonaldsa, piše Cruise Industry News.

Foto: Screenshot/X

Disney Destiny, brod kapaciteta 2.500 putnika, uskoro će zaploviti na transatlantskom putovanju prema svom matičnom pristaništu u Fort Lauderdaleu. Tijekom svoje prve sezone 2025./26. nudit će četverodnevna i petodnevna krstarenja Karibima i Bahamima iz luke Port Everglades, s pristajanjima na Disneyjevim privatnim otocima – Castaway Cay i Lookout Cay na Lighthouse Pointu.

Riječ je o trećem brodu u nizu LNG-pogonskih jedinica koje su započele s Disney Wishom 2022. godine. Destiny je u rujnu uspješno dovršio prolazak rijekom Ems i seriju probnih plovidbi, potvrdivši spremnost za komercijalnu eksploataciju.

Njemački vlasnici, američka zastava, kineski račun – 1,7 milijuna dolara brodu za ulazak u luku

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

Dok države koriste luke kao oružje u trgovinskom nadmetanju, cijenu plaćaju brodari i svjetski lanci opskrbe

Njemački vlasnici američkog kontejnerskog broda Matson Waikiki morali su platiti čak 1,7 milijuna dolara kako bi im se dopustilo pristajanje u šangajskoj luci. Riječ je o prvom konkretnom primjeru posljedica novog kineskog sustava povećanih lučkih pristojbi, uvedenog kao odgovor na slične mjere koje je Washington donio prema kineskim brodovima, piše Splash247.

Brod kapaciteta 4.870 TEU i neto tonaže 30.224 pod američkom zastavom tako je postao simbol sve izraženijeg „pomorskog trgovinskog rata“. Peking je odlučio naplaćivati 56 dolara po neto toni za sve brodove koji su na bilo koji način povezani s američkim vlasništvom, dok SAD istovremeno naplaćuje 50 dolara po neto toni za kinesku flotu.

Kineska pomorska uprava (MSA) provodi stroge provjere vlasničkih struktura kroz novi sustav US-Linked Vessel Information Report Form, integriran u nacionalnu platformu Single Window. Time se analiziraju podaci o zastavi, vlasništvu i upravljanju brodovima, a naknade se naplaćuju već u prvoj kineskoj luci u koju brod uplovi.

Izvor: Braemar/Splash247

Posebno je sporno što Kina izuzima brodove izgrađene u kineskim brodogradilištima, ali dodatno oporezuje one čiji vlasnici imaju više od 25 posto američkog udjela – bilo u kapitalu, glasačkim pravima ili upravi tvrtke. To bi, prema analizi Allied Shipbrokinga, moglo pogoditi i velike tankerske operatore poput Scorpia, Ardmorea, Teekaya i Torma, koji su registrirani na američkim burzama.

Stručnjaci grčkog brokera Xclusiv Shipbrokers upozoravaju da je ovakva „simetrija poreza“ između Washingtona i Pekinga zapravo uvod u spiralu pomorskog oporezivanja koja bi mogla iskriviti svjetske tokove tereta i raspodjelu flote.

Kako ističu analitičari, pomorstvo je od neutralnog kanala globalne trgovine postalo instrument državne politike. Za brodovlasnike i brodare, to znači novu eru u kojoj će navigacija kroz regulatorne prepreke biti jednako zahtjevna i skupa kao i plovidba oceanima.

Cochin Shipyard gradi šest kontejnerskih brodova za CMA CGM – ugovor vrijedan 300 milijuna dolara

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

Francuski brodar CMA CGM potpisao je pismo namjere s indijskim Cochin Shipyard Ltd (CSL) o gradnji šest LNG-pogonskih feeder kontejnerskih brodova, čime je postao prvi globalni brodar koji je naručio brodove u indijskom brodogradilištu. Vrijednost narudžbe procjenjuje se na oko 300 milijuna američkih dolara, a službeni ugovor s tehničkim i komercijalnim detaljima trebao bi biti potpisan u nadolazećim mjesecima.

Kako navodi Splash247, planirani brodovi kapaciteta 1.700 TEU predstavljaju važnu prekretnicu za indijsku brodogradnju, koja već godinama nastoji privući međunarodne naručitelje. Prema dostupnim informacijama, projekt će se temeljiti na dizajnu južnokorejskog HD Hyundai Heavy Industriesa, s kojim je Cochin Shipyard ranije ove godine potpisao sporazum o tehničkoj suradnji.

Ova narudžba dolazi u trenutku kada indijska vlada provodi višemilijardni program potpore domaćim brodogradilištima s ciljem modernizacije kapaciteta i jačanja industrije. U tom kontekstu, ugovor s CMA CGM-om predstavlja značajan korak prema ostvarenju ambicije da Indija do 2030. uđe među deset najvećih brodograđevnih nacija svijeta, a do 2047. među pet vodećih.

CMA CGM u Indiji posluje već 34 godine i zapošljava oko 17.000 ljudi. Kompanija posljednjih mjeseci širi ulaganja u luke i logistiku, osobito kroz projekte u lukama Nhava Sheva Freeport Terminal (NSFT) i Mundra Port. Četiri njezina kontejnerska broda već su registrirana pod indijskom zastavom, a novih šest jedinica također će ploviti pod istim registrom.

Za Cochin Shipyard, osnovan 1972. i pod državnim vlasništvom, ovo je drugi veliki ugovor u kontejnerskom segmentu, nakon što je 2023. potpisan prvi ugovor sa Samskipom. Brodogradilište je također u partnerstvu s Maerskom, s kojim razvija suradnju u području gradnje i popravaka brodova. Prvi Maerskov brod trebao bi u Cochin stići na remont tijekom 2025.

Francuska rivijera uvodi nova pravila za kruzere: ograničenje putnika i broj dolazaka po luci

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Novi regionalni propisi žele pomiriti turizam i zaštitu okoliša, uz jasna ograničenja broja putnika i uplovljavanja velikih kruzera

Kako bi se smanjio pritisak masovnog turizma i zaštitilo osjetljivo obalno okruženje, francuska prefektura Alpes-Maritimes donijela je prijedlog novih pravila za pristajanje velikih kruzera u najpoznatijim lukama Azurne obale – Cannesu, Nici i Villefrancheu. Odluka dolazi nakon višemjesečnih rasprava između lokalnih vlasti, gospodarskih udruga i predstavnika kruzerske industrije, a cilj joj je uspostaviti ravnotežu između gospodarskih koristi i očuvanja kvalitete života stanovnika.

Prema prijedlogu, najveći dopušteni broj putnika po uplovljavanju bit će 3.000, dok će brodovi s više od 1.300 putnika moći pristati samo jednom dnevno po luci. U sezoni srpnja i kolovoza, predviđen je maksimalni broj od 15 dolazaka mjesečno. Uz to, godišnji prosjek iskrcaja ne bi smio prelaziti 2.000 putnika po uplovljavanju, navodi The Maritime Executive.

Gradovi Nica i Villefranche već su ranije pokušali samostalno ograničiti kruzere, zabranivši uplovljavanje brodovima s više od 2.500 putnika. Međutim, sud je takve odluke poništio, potvrdivši da isključivu nadležnost ima regionalni prefekt.

Dužnosnik regije Alpes-Maritimes Laurent Hottiaux naglasio je da se novi propisi ne odnose na putničke trajekte, već isključivo na turističke kruzere. Cilj nije zabrana dolazaka, nego regulacija prometa kako bi se osigurala “tranzicija prema održivom turizmu” te smanjilo onečišćenje i buka u priobalju.

Posebno se potiču kompanije koje poštuju “Sustainable Cruise in the Mediterranean” povelju iz 2025., kojom se brodovi obvezuju koristiti čišća goriva i smanjiti emisije dok su na sidru ili vezu. Dodatne mjere predviđene su u slučaju visokog stupnja onečišćenja zraka – tijekom “Level 1” razine brodovi će morati smanjiti emisije unutar tri nautičke milje od obale, dok će pri “Level 2” stupnju uplovljavanje biti zabranjeno.

Prefektura očekuje da će nova pravila ujednačiti uvjete za sve luke Azurne obale, očuvati mir lokalnog stanovništva te istodobno omogućiti kontrolirani nastavak kruzerskog turizma, koji ostaje važan izvor prihoda za regiju.

1...383940...500Page 39 of 500

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©