OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 4

Blagdani stižu – svima osim meni

0

Dok se čini da se cijeli svijet veseli, vama je muka od blagdana jer ih morate provesti na brodu, daleko od doma i daleko od svojih. U tim trenucima sve teške stvari vezane za ovaj posao dobijaju posebnu težinu. Ostati na brodu za vrijeme blagdana jedna je od najtežih situacija u ovom poslu.

Blagdani na brodu – kako se ne slomiti?

Emocije koje se najčešće pojavljuju:

  • Čežnja – prirodna, zdrava, ljudska.
  • Tuga – jer propuštate trenutke koji su drugima normalni i vrijedni.
  • Usamljenost – čak i ako ste okruženi ljudima.
  • Ljutnja – na posao, sudbinu, raspored, „zašto baš ja“.
  • Krivnja – jer obitelj misli da ste usamljeni, a vi im ne želite dodati brige i kvariti veselje.

Sve je to normalno. Ništa od ovoga ne znači slabost.

Kako si olakšati blagdane na brodu

  1. Napravite mali ritual koji ima okus doma

Ne mora biti velik: šalica kave iz koje pijete svaki put, poznati slatkiš, video poziv sa svojima, miris, božićna pjesmica

Mozak jako dobro reagira na male, poznate rutine — smanjuju tugu i vraćaju osjećaj pripadnosti.

  1. Ne bježite od emocija — dajte im ime

Rečenica:

„Sad osjećam tugu jer bih htio biti tamo.“

Može biti iznenađujuće oslobađajuća kada primjetite da se osjećate “loše”. Pokušajte je izgovoriti. Pokušajte je napisati. 

Kad emocija dobije ime, više ne upravlja vama — vi upravljate njom.

  1. Perspektiva kratkoročno–dugoročno, usko i široko

Kratkoročno i usko: teško je sada, osjećaj gubitka je jak, nedostaje vam bliskost, zagrljaj i nečiji glas.

Dugoročno: vaš rad omogućuje sigurnost obitelji, obrazovanje djece, dom, planove, snove.

Podsjećajte se:

„Ovo je ovaj jedan put i teško je. Ali vrijedi radi nečega većeg. Sve ima cijenu.“

  1. Perspektiva pozitivno negativno

Snažne neugodne emocije znače da nam fali nešto vrijedno. Velika tuga i osjećaj da nam fali doma znači da doma imamo nešto vrijedno i da na tome možemo biti zahvalni. Da se ne osjećamo tužno u ovo vrijeme, to bi značilo da doma nemamo ništa vrijedno. 

  1. Mindfulness vježba za fokus (1 minuta)

Ako vas emocije preplave usred smjene:

  • Stanite na trenutak.
  • Pogledajte oko sebe i imenujte:

3 stvari koje vidite,

2 stvari koje čujete,

1 stvar koju osjećate pod prstima.

To vraća fokus i smanjuje emocionalno preplavljivanje.

  1. Oslonite se na posadu

Ponekad je dovoljno 10 sekundi iskrenosti:

„Nije mi lako danas. Fale mi moji doma.“

Ovakva rečenica često povuče spontani val podrške — jer gotovo svaki član posade zna taj osjećaj. Bliskost koju to donosi smanjit će osjećaj usamljenosti. Da zaključimo: gdje god bili – emocije su normalne i nisu znak slabosti, treba ih prepoznati, priznati i prihvatiti. A onda učiniti neke male stvari za sebe da si olakšamo. Briga o sebi je najbolji poklon koji možete dati sebi i onima koji vas čekaju.

Alen Marot, dipl.psih. 

https://www.dalekooddoma.com

(VIDEO) Pomorski rat dronovima eskalira – ruski tanker pogođen u Mediteranu

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajina je izvela dalekometni napad dronom na tanker povezan s ruskom takozvanom flotom iz sjene, što predstavlja prvi potvrđeni ukrajinski pomorski udar izvan Crnog mora. Meta napada bio je aframax tanker Qendil, koji plovi pod zastavom Omana, a pogođen je u međunarodnim vodama Sredozemnog mora, više od 2.000 kilometara od ukrajinskog teritorija.

Prema dostupnim informacijama, operaciju je provela Sigurnosna služba Ukrajine (SBU). Sigurnosna tvrtka Vanguard, pozivajući se na ukrajinske izvore, navodi kako je brod pretrpio kritična oštećenja te se trenutačno smatra neoperativnim. Tanker od 115.400 dwt, izgrađen 2006. godine i u vlasništvu kompanije Qendil Marina, navodno je u trenutku napada bio prazan, piše Splash247.

Za sada nema izvješća o ozlijeđenim članovima posade niti o onečišćenju mora, što je posebno važno s aspekta sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša. Ukrajinske vlasti tvrde kako je brod korišten za zaobilaženje međunarodnih sankcija i logističku potporu ruskom izvozu nafte, zbog čega ga smatraju legitimnom vojnom metom u ratnim okolnostima.

Qendil se u više navrata spominjao kao dio flote brodova koji sudjeluju u transportu ruske nafte izvan nadzora zapadnih sankcijskih režima. Upravo takvi tankeri posljednjih su mjeseci pod povećalom zapadnih država, osiguravatelja i lučkih vlasti zbog netransparentnog vlasništva, isključenih AIS sustava i visokog operativnog rizika.

Ruske vlasti zasad nisu službeno potvrdile niti demantirale incident, no snimke za koje se tvrdi da prikazuju trenutak udara pojavile su se na društvenim mrežama. Time se dodatno pojačavaju tvrdnje Kijeva, koji je i ranije prijavljivao napade na tankere povezane s Rusijom u Crnom moru i uz tursku obalu.

AdriaLibar – Maritime & Yachting training centre!

0

Lista pomorskih tečajeva SIJEČANJ 2025

Pomorsko učilište Adria Libar provodi obuku u pomorstvu i nautici od 1989. godine u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravilnicima i konvencijama.

Stručan kadar, praktično održavanje tečajeva i  napredan rad uz opremu i simulatore omugućavaju usavršavanje vještina brodske posade na svim razinama.

Visoki standard obuke i poslovanja prepoznale su pomorske administracije i tvrtke suradnici uz koje učilište ravnopravno pozicionira Hrvatsku na međunarodnom tržištu pomorske edukacije.

Adria Libar poslovnice: Šibenik, Zadar, Split, Rijeka, Zagreb.

Informacije: info@adrialibar.com / www.adrialibar.com

Gotovo 600 brodova pod sankcijama: EU pojačava udar na ruske tankere

0

Europska unija dodatno je pojačala mjere protiv ruske tzv. flote iz sjene, proširivši popis sankcioniranih plovila za još 41 brod. Time je ukupan broj brodova pod sankcijama dosegnuo gotovo 600, što predstavlja jedan od najvećih zahvata EU-a u području pomorskih restrikcija od početka rata u Ukrajini.

Nove mjere prvenstveno su usmjerene na tankere za koje se sumnja da prevoze rusku sirovu naftu i naftne derivate koristeći nepravilne i visokorizične prakse plovidbe. Uz to, sankcionirano je i pet brodova za koje se navodi da su sudjelovali u prijevozu ukradenog ukrajinskog žita i kulturnih dobara iz okupiranih područja. Za te brodove uvedene su zabrane uplova u luke EU-a te ograničenja pristupa pomorskim uslugama, piše Splash247.

EU je istodobno ciljala i pojedince te kompanije koje se dovode u vezu s organizacijom i financiranjem takvih prijevoza, uključujući trgovce naftom i menadžere posredničkih tvrtki koje su posljednjih godina imale ključnu ulogu u ruskom izvozu energenata morem.

U Bruxellesu i krugu zemalja G7 razmatra se i znatno oštrija mjera – potpuno ukidanje režima ograničenja cijene ruske nafte i njegovo zamjenjivanje sveobuhvatnom zabranom pomorskih usluga povezanih s Rusijom. To bi uključivalo brodarstvo, osiguranje, posade i tanker operacije, čak i za isporuke prema trećim državama poput Indije i Kine. Ako takav prijedlog uđe u novi paket sankcija početkom 2026., riječ bi bila o najznačajnijem pooštravanju pomorskih mjera do sada.

Ujedinjeno Kraljevstvo paralelno je uvelo 24 nove sankcije usmjerene na ruski energetski sektor i njegove logističke mreže. Posebno su pogođeni veliki proizvođači nafte koji i dalje ostvaruju znatan prihod kroz izvoz morem. London ističe da je cilj dodatno smanjiti financijske tokove koji podupiru ratne aktivnosti.

Sjedinjene Američke Države također signaliziraju spremnost na daljnju eskalaciju pomorskih sankcija, kako prema Rusiji, tako i prema Iranu, gdje je niz brodova i kompanija uključenih u prikrivenu trgovinu naftom već stavljen pod mjere. Poruka Washingtona ostaje jasna – pomorski sektor i flote iz sjene ostaju ključna točka pritiska.

NTSB: pomicanje tereta s litij-ionskim baterijama uzrokovalo dva požara na brodu Genius Star XI

0
Foto: Screenshot/X

Dvije godine nakon ozbiljnog incidenta na sjevernom Pacifiku, američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) objavio je izvješće koje potvrđuje da su dva požara u skladištima teretnog broda Genius Star XI uzrokovana nepravilno osiguranim teretom s litij-ionskim baterijama, koji se pomaknuo tijekom teških vremenskih uvjeta.

Požari su izbili 25. prosinca 2023. godine dok je brod, nosivosti 13.600 dwt i pod panamskom zastavom, plovio južno od Aljaske prema Long Beachu u Kaliforniji. Na brodu se nalazilo 19 članova posade, a u trenutku prvog požara brod je bio oko 370 nautičkih milja jugozapadno od Aleutskih otoka.

Teret je ukrcan početkom prosinca u Hai Phongu u Vijetnamu, a sastojao se od 192 energetska sustava s litij-ionskim baterijama te 35 izmjenjivača topline. Svaka jedinica sadržavala je 28 baterijskih paketa, dodatno podijeljenih na module i ćelije, što ovu vrstu tereta čini posebno osjetljivom na mehanička oštećenja.

Jedinice su bile složene između donje palube i tween decka u oba skladišta. Iako je brodski Cargo Securing Manual preporučivao korištenje čeličnih sajli ili lanaca, na zahtjev vlasnika tereta korištene su poliesterske vezne trake kako bi se izbjegla oštećenja kućišta.

Tijekom božićnih blagdana brod je zahvatilo teško nevrijeme, s vjetrovima od preko 30 čvorova i valovima visine do šest metara. Posada je prilikom redovite inspekcije uočila pomicanje tereta u drugom skladištu, dok je istodobno iz prvog skladišta počeo izlaziti gust crni dim. Aktiviran je CO2 sustav, a brod je, nakon što je iscrpio zalihe CO2, uz dopuštenje američke Obalne straže preusmjeren prema Dutch Harboru na Aljasci.

Nekoliko dana kasnije, u novom nevremenu, izbio je i drugi požar u drugom skladištu. Bez CO2, posada je mogla samo hladiti konstrukciju skladišta vodom dok se temperatura postupno nije počela smanjivati.

Istragom je utvrđeno da su 43 jedinice oštećene, pri čemu je većina pukla s vezova. NTSB navodi lomove kuka na veznim trakama, neusklađenost D-prstenova te odvajanje zavarenih nosača kao ključne tehničke propuste. Operater broda priznao je da postupci osiguranja tereta nisu pravilno provedeni, a posada nije imala dovoljno znanja za provjeru stanja vezova u luci ukrcaja.

Zaključak NTSB-a jasan je: pravilno slaganje, lasiranje i inspekcija tereta presudni su za sigurnu plovidbu, osobito kada je riječ o litij-ionskim baterijama i plovidbi u teškim vremenskim uvjetima.

Praksa u stvarnom okruženju: Studenti PFRI-ja na terenskoj nastavi u AGCT-u

0

Posjet AGCT-u studentima je pružio rijedak uvid u stvarne operativne procese jedne od najmodernijih kontejnerskih luka u regiji

U ponedjeljak, 15. prosinca 2025. godine, studenti druge godine prijediplomskog studija Promet i mobilnost te treće godine studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu posjetili su kontejnerski terminal AGCT u sklopu terenske nastave iz kolegija Tehnologija luka i terminala. Terensku nastavu vodila je prof. dr. sc. Ines Kolanović.

Tijekom obilaska studentima su detaljno predstavljeni ključni infrastrukturni i suprastrukturni elementi terminala, uključujući operativne obale, skladišne površine, prometnice unutar terminala te sustave koji omogućuju nesmetan tijek kontejnerskog prometa. Poseban naglasak stavljen je na prekrcajna sredstva, prijevoznu mehanizaciju te tehnološke procese koji započinju dolaskom broda na vez, a završavaju otpremom kontejnera cestovnim i željezničkim pravcima.

Studenti su imali priliku pratiti cijeli logistički lanac kontejnerskog tereta, od iskrcaja s broda, preko privremenog skladištenja, do organizacije daljnjeg transporta u zaleđe. Posebno zanimanje izazvale su dvije nove Super Post Panamax kontejnerske dizalice koje se trenutačno nalaze u fazi instalacije, a koje će značajno povećati operativne kapacitete terminala i omogućiti prihvat najvećih kontejnerskih brodova današnjice.

Tijekom posjeta studenti su aktivno sudjelovali postavljanjem pitanja, čime su dodatno produbili razumijevanje organizacije rada, sigurnosnih procedura i uloge terminala u širem lancu opskrbe. Terenska nastava omogućila im je povezivanje teorijskih znanja stečenih na fakultetu s realnim izazovima i praksom rada u luci.

Organizatori su na kraju zahvalili domaćinu, gospodinu Jasminu Muhedinoviću, na srdačnom prijemu te na stručnim i detaljnim informacijama koje su studentima približile svakodnevno funkcioniranje suvremenog kontejnerskog terminala.

Dva pomorca poginula nakon udara drona u tanker – Crno more ulazi u najopasniju fazu sukoba

0
Foto: @NAFOvoyager/X

Napetosti u širem crnomorskom području otišle su korak dalje nakon što je u četvrtak u ranim satima ukrajinski dron pogodio tanker vezan u ruskoj luci Rostov-na-Donu, pri čemu su poginula dvojica članova posade, a brod je zahvatio požar.

Lokalne vlasti potvrdile su da je tanker, identificiran kao „Valery Gorčakov“, izgrađen 1969. godine, pogođen dok je bio privezan uz obalu. Uslijed udara došlo je do snažne eksplozije i požara koji se proširio duž nadgrađa i palubnih prostora. Hitne službe uspjele su spriječiti istjecanje naftnih derivata, što je smanjilo mogućnost ozbiljnijeg onečišćenja u akvatoriju Azovskog mora, piše Splash247.

Rostovski gradonačelnik Aleksandar Skrijabin naveo je da su vatrogasne i lučke službe brzo reagirale: “Požar se gasi, spriječeno je istjecanje tereta, ali nažalost imamo poginule i ozlijeđene.” Regionalni guverner dodao je da su stradali članovi posade, dok se točan broj ozlijeđenih još utvrđuje. Eksplozija je oštetila i obližnji lučki objekt te više zgrada u okolici.

Napad dolazi u razdoblju sve intenzivnijih udara na rusku naftnu infrastrukturu i tankere, uključujući plovila koja se u međunarodnim izvješćima često svrstavaju u tzv. “tamnu flotu”. Tijekom proteklih tjedana pogođeni su tankeri Kairos, Virat i Dashan, što Kijev opisuje kao pokušaj ometanja ruskog izvoza energenata.

Moskva je odgovorila prijetnjama odmazdom prema brodovima koji pripadaju državama koje podupiru Ukrajinu, uz najave mogućeg “zatvaranja Ukrajine prema moru”. Ruski napadi na ukrajinske luke prošloga tjedna oštetili su tri turska trgovačka broda i izazvali veliki požar, dodatno pogoršavajući sigurnosnu situaciju.

Sve glasnija su i upozorenja međunarodnih organizacija. Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez ponovio je apel za suzdržavanje od napada na trgovačku flotu: “Pomorci, lučki radnici i trgovački brodovi ne smiju postati meta. Rizik za okoliš i ljudske živote dramatično raste.”

Slično je poručio i Mark Dickinson iz Međunarodne federacije transportnih radnika: “Pomorci nisu oružje u sukobu. Nijedan politički cilj ne opravdava ugrožavanje civilnih posada.”

Najnoviji napad još jednom pokazuje koliko se crnomorsko i azovsko područje pretvorilo u zonu visokog rizika u kojoj se sigurnosne okolnosti za posade mijenjaju iz sata u sat.

IMO Polar Code 2026 donosi širu primjenu i obuhvaća više brodova i ruta

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Morski led u Arktiku i Antarktici ove zime ostaje znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka, što izravno utječe na sigurnost i operativno planiranje brodova koji plove polarnim rutama. Takvi uvjeti dovode do kraćih i nestabilnijih navigacijskih prozora, uz veći stupanj nepredvidivosti za zapovjednike i brodarske operacije.

U Arktiku je morski led već ranije ove godine dosegnuo rekordno nizak maksimum. Trend se nastavio i u studenome, kada je prosječna površina morskog leda iznosila oko 9,1 milijun četvornih kilometara, što je približno 1,2 milijuna km² ispod prosjeka razdoblja 1991.–2020. Trenutačno su u Barentsovom moru, Baffinovom zaljevu i Karskom moru zabilježene smanjene i tanje ledene površine, dok su u područjima poput Obskog zaljeva uvjeti znatno teži, s debljim ledom. Prognoze upućuju na to da će i tijekom ostatka zime pokrivenost ledom ostati ispod prosjeka.

Na južnoj hemisferi, antarktički ledeni pokrov povlači se prema svom ljetnom minimumu. Ove je godine zabilježen jedan od najnižih zimskih maksimuma ikada, sedmi najmanji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature na Antarktici povećavaju rizik da će se u veljači i ožujku 2026. dosegnuti još jedan izrazito nizak ljetni minimum morskog leda.

Foto: IMO

U takvim okolnostima posebnu važnost dobivaju izmjene IMO Polar Codea koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine. Proširuje se područje primjene Kodeksa na teretne brodove od 300 do 499 GT, jahte za razonodu veće od 300 GT te ribarske brodove duljine 24 metra i više. Brodovi izgrađeni nakon tog datuma moraju odmah udovoljavati novim zahtjevima, dok je za postojeće brodove krajnji rok usklađivanja 1. siječnja 2027.

Izmjene se odnose ponajprije na poglavlja o sigurnosti i planiranju putovanja te uključuju dodatne zahtjeve za navigacijsku opremu, detekciju leda i detaljnije planove plovidbe s unaprijed definiranim mjestima zaklona. Cilj je povećati razinu sigurnosti posade, broda i okoliša u regijama u kojima pomorski promet kontinuirano raste.

IMO apelira na zaštitu pomoraca i trgovačkih brodova u Crnom moru

0
Foto: IMO

Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Arsenio Dominguez, oglasio se povodom sve ozbiljnije sigurnosne situacije u Crnom moru, uputivši snažan apel svim uključenim stranama da se suzdrže od napada na trgovačke brodove, pomorce i lučku infrastrukturu.

U svojoj izjavi Dominguez je naglasio kako eskalacija napetosti izravno ugrožava nevine pomorce i lučke radnike, ali i stabilnost međunarodne trgovine morem. Posebno je upozorio da se trgovačka plovidba ne smije koristiti kao sredstvo pritiska u geopolitičkim sukobima, jer posljedice takvih postupaka nadilaze regionalne okvire.

Prema riječima čelnika IMO-a, osim sigurnosnih rizika za posade i brodove, u Crnom moru raste i ozbiljna prijetnja onečišćenja mora. Svaki incident koji uključuje trgovačke brodove, posebice tankere i brodove s opasnim teretima, nosi potencijalne dugoročne posljedice za morski okoliš, obalne zajednice i pomorsko gospodarstvo.

Crno more predstavlja jednu od ključnih pomorskih ruta za izvoz žitarica, energenata i ostalih strateških tereta, a svako narušavanje slobode plovidbe ima izravan utjecaj na globalne opskrbne lance. Pomorci koji plove ovim područjem već se suočavaju s povećanim operativnim rizicima, višim osiguravateljskim premijama i dodatnim sigurnosnim mjerama na brodovima.

Dominguez je poručio kako je IMO spreman pružiti punu potporu svim diplomatskim i pregovaračkim inicijativama koje bi omogućile nastavak međunarodne trgovačke plovidbe. Cilj je osigurati da more ostane prostor suradnje, a ne sukoba, te da pomorci mogu obavljati svoj posao bez straha za vlastitu sigurnost.

Poruka IMO-a jasna je pomorskoj zajednici: zaštita ljudskih života na moru, sigurnost brodova i očuvanje morskog okoliša moraju ostati iznad političkih i vojnih interesa.

Švedska ratna mornarica potvrdila: ruski tankeri iz tzv. tamne flote plove pod vojnom pratnjom

0
Foto: NATO/Splash247

Švedska ratna mornarica službeno je potvrdila da Rusija provodi operaciju vojnog tipa u Baltičkom moru s ciljem zaštite svoje tzv. flote iz sjene – tankera koji se koriste za zaobilaženje zapadnih sankcija na izvoz ruske sirove nafte.

Načelnik operacija švedske mornarice Marko Petkovic izjavio je kako postoje potvrđene informacije da se na nekim tankerima nalaze ruski vojni pripadnici u uniformama. Prema njegovim riječima, to ukazuje na dugoročniju i sustavnu prisutnost ruske ratne mornarice u tom području, uključujući i patroliranje ratnih brodova koji osiguravaju prolaz starijih tankera pod sankcijama, piše Splash247.

Ovo je prvi put da je neka mornarica članica NATO-a službeno potvrdila prisutnost vojnog osoblja na tankerima iz ruske flote iz sjene tijekom tranzita Baltičkim morem.

Prema podacima S&P Global Market Intelligencea, čak svaki šesti tanker na svijetu danas pripada ruskoj floti iz sjene, što čini oko 17 posto ukupne aktivne svjetske flote tankera. Riječ je uglavnom o starijim brodovima s netransparentnim vlasničkim strukturama, često slabije tehničke razine i pod zastavama pogodnosti.

Analiza brokera BRS dodatno pokazuje da tzv. siva VLCC flota bilježi snažan rast – s 10 na 18 posto ukupne svjetske VLCC flote, dok je udio sivih suezmax tankera porastao s 16 na 19 posto tijekom ove godine.