Dok države koriste luke kao oružje u trgovinskom nadmetanju, cijenu plaćaju brodari i svjetski lanci opskrbe
Njemački vlasnici američkog kontejnerskog broda Matson Waikiki morali su platiti čak 1,7 milijuna dolara kako bi im se dopustilo pristajanje u šangajskoj luci. Riječ je o prvom konkretnom primjeru posljedica novog kineskog sustava povećanih lučkih pristojbi, uvedenog kao odgovor na slične mjere koje je Washington donio prema kineskim brodovima, piše Splash247.
Brod kapaciteta 4.870 TEU i neto tonaže 30.224 pod američkom zastavom tako je postao simbol sve izraženijeg „pomorskog trgovinskog rata“. Peking je odlučio naplaćivati 56 dolara po neto toni za sve brodove koji su na bilo koji način povezani s američkim vlasništvom, dok SAD istovremeno naplaćuje 50 dolara po neto toni za kinesku flotu.
Kineska pomorska uprava (MSA) provodi stroge provjere vlasničkih struktura kroz novi sustav US-Linked Vessel Information Report Form, integriran u nacionalnu platformu Single Window. Time se analiziraju podaci o zastavi, vlasništvu i upravljanju brodovima, a naknade se naplaćuju već u prvoj kineskoj luci u koju brod uplovi.
Posebno je sporno što Kina izuzima brodove izgrađene u kineskim brodogradilištima, ali dodatno oporezuje one čiji vlasnici imaju više od 25 posto američkog udjela – bilo u kapitalu, glasačkim pravima ili upravi tvrtke. To bi, prema analizi Allied Shipbrokinga, moglo pogoditi i velike tankerske operatore poput Scorpia, Ardmorea, Teekaya i Torma, koji su registrirani na američkim burzama.
Stručnjaci grčkog brokera Xclusiv Shipbrokers upozoravaju da je ovakva „simetrija poreza“ između Washingtona i Pekinga zapravo uvod u spiralu pomorskog oporezivanja koja bi mogla iskriviti svjetske tokove tereta i raspodjelu flote.
Kako ističu analitičari, pomorstvo je od neutralnog kanala globalne trgovine postalo instrument državne politike. Za brodovlasnike i brodare, to znači novu eru u kojoj će navigacija kroz regulatorne prepreke biti jednako zahtjevna i skupa kao i plovidba oceanima.
