O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 41

Kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao u Veliku Britaniju arktičkom rutom u rekordnih 20 dana

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

U svega 20 dana kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao je iz Kine u Veliku Britaniju, koristeći Sjeverni morski put preko Arktika – novu, bržu alternativu Sueskom kanalu.

Riječ je o prvom kontejnerskom brodu koji je prevezao teret iz Kine do Velike Britanije arktičkim Sjevernim morskim putem. Brod klase Panamax, kojim upravlja kineski brodar Sealegend, dio je novog servisa nazvanog “China-Europe Arctic Express”, koji povezuje više kineskih i europskih luka, piše gCaptain.

Operativni direktor Sealegenda Li Xiaobin istaknuo je kako kraća arktička ruta značajno smanjuje emisije i troškove poslovanja. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju na rizik od emisija crnog ugljika ako se koristi teško brodsko gorivo, što bi moglo negativno utjecati na krhke arktičke ekosustave. Još nije poznato kojim se gorivom Istanbul Bridge koristio tijekom putovanja ni u kojoj je mjeri ispunjavao zahtjeve IMO-ova Polarnog kodeksa.

Brod, kapaciteta 4.843 TEU-a, napustio je Kinu 22. rujna te je ruskim Sjevernim morskim putem prošao za samo pet dana, prosječnom brzinom od 17 čvorova, bez pomoći ledolomca. Tijekom kasnog ljetnog razdoblja gotovo da nije bilo morskog leda duž glavne arktičke plovidbene rute, što je omogućilo samostalnu navigaciju.

Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Istanbul Bridge nastavlja prema Rotterdamu, Hamburgu i Gdanjsku. Iako je upravo ovo putovanje privuklo najveću pozornost, u isto su vrijeme još najmanje tri kineska kontejnerska broda testirala arktičke vode, dok je promet na Sjevernom morskom putu ove godine dosegao rekordnih 20 prolazaka kontejnerskih brodova.

Prvi cjeloviti prolazak kontejnerskog broda kroz Arktik dogodio se 2018. kada je Maersk poslao Venta Maersk iz Vladivostoka u St. Petersburg. Zapadni su se brodari kasnije povukli s rute zbog ekoloških i političkih razloga, a kineske kompanije sada preuzimaju primat u regiji.

Iako je Arktička ruta još uvijek ograničena – 2024. godine zabilježeno je oko 100 tranzita u usporedbi s 13.000 prolazaka kroz Sueski kanal – kineski brodari, poput NewNew Shippinga, sve više ulažu u ovu alternativu, vjerujući da će ubrzanje opskrbnih lanaca i smanjenje troškova opravdati rizike plovidbe kroz sjeverne vode.

Politički pritisak na IMO: SAD protiv globalnog klimatskog plana za brodarstvo

By
-
0
Foto: IMO

Američki pritisak na IMO mogao bi zakomplicirati odnose s EU i usporiti provedbu globalnih mjera za smanjenje emisija iz brodarstva

Trumpova administracija ponovno je otvorila frontu prema međunarodnim organizacijama, ovaj put prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), prijeteći sankcijama državama koje podrže Net Zero Framework (NZF) – globalni plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorstvu.

U zajedničkoj izjavi američkog državnog tajnika Marca Rubija i ministra prometa Seana Duffyja stoji da bi zemlje koje podrže ovaj okvir mogle biti suočene s nizom mjera – od zabrana uplovljavanja i viza za pomorce do dodatnih pristojbi za brodove i osobnih sankcija državnim dužnosnicima koji „promiču klimatske politike vođene aktivizmom“, piše Splash247.

Ovakav potez, koji mnogi analitičari ocjenjuju kao bez presedana, označava treću razinu trgovinskog i pomorskog pritiska Bijele kuće nakon carinskog rata s Kinom i prijetnji novim pristojbama na kinesku robu.

„Administracija kategorički odbacuje ovaj prijedlog pred IMO-om i neće tolerirati nikakve mjere koje povećavaju troškove za američke građane, energetske tvrtke i brodarske operatore“, stoji u priopćenju.

Trumpovi dužnosnici optužili su EU da kroz IMO pokušava nametnuti „europski oblik neokolonijalne klimatske regulacije“ te upozorili da bi usvajanje NZF-a predstavljalo „prvu globalnu karbonsku taksu“.

IMO-ov Net Zero Framework trenutačno ima široku potporu europskih zemalja, pacifičkih otočnih država i velikih linijskih brodarskih kompanija, no američka prijetnja mogla bi ozbiljno utjecati na ishod glasanja na nadolazećem zasjedanju Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) u Londonu.

Europska komisija zasad ostaje čvrsta u stavu da IMO treba usvojiti ambiciozan globalni mehanizam za dekarbonizaciju brodarstva. „EU podržava mjere na globalnoj razini koje će osigurati ravnopravne uvjete i ubrzati prijelaz na klimatski neutralno brodarstvo“, poručili su iz Glavne uprave za mobilnost i promet (DG MOVE).

Što niste znali o Sjevernom moru? 10 zanimljivih činjenica

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Sjeverno more stoljećima je oblikovalo povijest, ekonomiju i kulturu Sjeverne Europe, no za mnoge još uvijek ostaje nepoznanica. U nastavku otkrivamo 10 zanimljivih činjenica koje će vam otkriti bogatu prošlost i značaj ovog mora.

1. Izgubljena zemlja Doggerland: Zamislite vrijeme kada Sjeverno more nije postojalo u današnjem obliku. Tijekom posljednjeg ledenog doba, područje koje je sada prekriveno Sjevernim morem bilo je golemo kopneno prostranstvo zvano Doggerland. Protezalo se od današnje Britanije do kontinentalne Europe i bilo je dom prapovijesnim ljudima koji su lovili i skupljali plodove na njegovim plodnim ravnicama. Arheolozi su otkrili ostatke ovog izgubljenog svijeta, uključujući alate, kosti i tragove ljudskih naselja. Podizanje razine mora zbog otapanja ledenih kapa postupno je potopilo Doggerland, pretvarajući ga u Sjeverno more.

2. Okosnica europske energije: Sjeverno more nije samo povijesna zanimljivost; ono je energetski gigant. Ispod njegovih voda nalaze se bogate rezerve nafte i prirodnog plina. Od otkrića nafte 1960-ih, Sjeverno more postalo je ključna regija za proizvodnju energije, osobito za Veliku Britaniju i Norvešku. Vađenje tih resursa značajno je pridonijelo gospodarstvima ovih zemalja, osiguravajući radna mjesta i energetsku sigurnost.

3. Drevne pomorske rute: Dugo prije modernih trgovačkih ruta, Sjeverno more bilo je ključni koridor za trgovinu i kulturnu razmjenu. Od brončanog doba do srednjeg vijeka, povezivalo je narode sjeverne Europe, omogućujući razmjenu dobara, ideja i tehnologija.

4. Iskorištavanje vjetra: U posljednjim desetljećima Sjeverno more postalo je svjetski lider u obnovljivoj energiji, osobito u području offshore vjetroelektrana. Regija je dom nekih od najvećih i tehnološki najnaprednijih vjetroelektrana na svijetu.

5. Potopljena blaga: Opasne vode Sjevernog mora odnijele su brojne brodove tijekom stoljeća, stvarajući ogromnu podvodnu zbirku brodoloma. Ovi brodovi, od drevnih trgovačkih plovila do modernih ratnih brodova, pružaju uvid u bogatu pomorsku povijest regije.

6. Bioraznolikost: Iako su njegove vode hladne i često neprijateljske, Sjeverno more dom je bogatog i raznolikog ekosustava. Ovdje obitavaju brojne vrste riba poput bakalara i haringe, ali i morski sisavci poput tuljana i pliskavica.

7. Bitka kod Jutlanda: Sjeverno more bilo je poprište jedne od najvećih i najznačajnijih pomorskih bitaka u povijesti – Bitke kod Jutlanda. Ova je bitka, koja se odigrala 1916., značajno utjecala na tijek Prvog svjetskog rata.

8. Podmorski vulkani: Ispod površine Sjevernog mora leži kompleksan geološki krajolik, uključujući nekoliko podmorskih vulkana. Iako nisu aktivni poput onih u Pacifiku, oni i dalje oblikuju dno mora.

9. Centar morskih istraživanja: Sjeverno more je središte morskih istraživanja, privlačeći znanstvenike iz cijelog svijeta. Istraživanja pokrivaju širok raspon tema, od utjecaja klimatskih promjena na ekosustave do održivog upravljanja morskim resursima.

10. Oblikovanje obale: Sjeverno more poznato je po svojim snažnim plimama koje oblikuju obale regije. Ove plime stvaraju jedinstvene obalne krajolike, poput Waddenskog mora, i utječu na ponašanje morskih vrsta.

Kako su brodski kontejneri oblikovali modernu povijest transporta

By
dpredovan
-
0
Foto: PlutonLogistics

Brodski kontejneri danas su nezamjenjiv dio globalne pomorske industrije. Ne samo da omogućuju siguran i učinkovit prijevoz robe, već su svojim dolaskom revolucionirali pomorsku trgovinu, postavši simbol modernog teretnog transporta. Međutim, njihova povijest nije duga kao što bi se moglo činiti – standardizirani brodski kontejner postoji tek nešto više od 60 godina. No, kako su nastali, koje vrste kontejnera danas koristimo, koliko koštaju i što nas očekuje u budućnosti?

Povijest kontejnera – od ideje do revolucije

Prvi standardizirani brodski kontejner izmislio je Malcolm McLean, američki poduzetnik i vlasnik transportne kompanije, sredinom 20. stoljeća. Prije McLeanove inovacije, teret se u lukama ukrcavao i iskrcavao komad po komad, što je trajalo danima, a gubici u vremenu i novcu bili su ogromni. On je osmislio jednostavno rješenje – čeličnu kutiju standardiziranih dimenzija koja se može lako prebacivati s kamiona na brod i obrnuto. Tako je 1956. godine, na brodu Ideal X, krenuo prvi kontejnerski transport iz Newarka, New Jersey, do Houstona, Texas, čime je započela era modernog kontejnerskog transporta.

McLeanov izum je ubrzo prihvaćen širom svijeta jer je omogućio brži, sigurniji i ekonomičniji transport. Do 1970-ih, gotovo sve velike pomorske linije prešle su na kontejnerski način transporta, što je dovelo do masovnih promjena u pomorskim lukama, uključujući uvođenje specijaliziranih kontejnerskih terminala i dizalica koje su mogle rukovati velikim metalnim kutijama.
Danas postoji mnogo različitih vrsta kontejnera prilagođenih za različite terete. Evo pregleda najčešćih tipova:

1. Standardni suhi kontejner (Dry Van)

Opis: Najčešći tip kontejnera, koristi se za transport opće robe kao što su odjeća, elektronika i namještaj. Potpuno su zatvoreni, štiteći robu od vremenskih uvjeta.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Opći teret (neprehrambeni proizvodi).
Cijena: Novi: 1.000 – 3.500 USD; Rabljeni: 500 – 3.000 USD.

2. High Cube kontejner

Opis: Viši od standardnih kontejnera (9,5 stopa visine), pruža dodatni prostor za teret koji zahtijeva više vertikalne visine.
Dimenzije: 40ft i 45ft.
Namjena: Prijevoz visokog tereta poput strojeva ili glomaznog namještaja.
Cijena: Novi: 2.000 – 6.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

3. Reefer kontejner (rashladni kontejner)

Opis: Opremljen sustavom za kontrolu temperature, koristi se za transport lako kvarljivih proizvoda koji zahtijevaju posebne uvjete, poput voća, mliječnih proizvoda i lijekova.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Lako kvarljiva roba (hrana, farmaceutski proizvodi).
Cijena: Novi: 5.000 – 17.000 USD.

4. Kontejner s otvorenim krovom (Open Top Container)

Opis: Ima uklonjivi krov, što omogućuje utovar robe odozgo. Prikladan za transport robe koja ne stane kroz standardna vrata.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Teški strojevi, građevinski materijal, drvena građa.
Cijena: Novi: 4.000 – 7.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 5.000 USD.

5. Flat Rack kontejner

Opis: Ima preklopne bočne stranice i ravnu površinu, što omogućuje transport velikih ili teških predmeta poput vozila ili plovila.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Vozila, velika mehanizacija, brodice.
Cijena: Novi: 4.500 – 9.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

6. Tank kontejner (ISO Tank)

Opis: Specijalizirani kontejner u obliku cilindričnog spremnika unutar čeličnog okvira, koristi se za prijevoz tekućina i plinova.
Dimenzije: 20ft.
Namjena: Kemikalije, prehrambene tekućine, plinovi.
Cijena: Novi: 10.000 – 15.000 USD.

7. Ventilirani kontejner

Opis: Ima ugrađene otvore koji omogućuju protok zraka, čime je idealan za prijevoz tereta koji zahtijeva ventilaciju poput kave, žitarica ili sjemenki.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Kava, sjemenke, organski materijali.
Cijena: Ovisi o stanju i specifičnostima (kontaktirati dobavljače za točne cijene).

Cijene kontejnera i faktori koji utječu na njih

Cijena brodskih kontejnera ovisi o nekoliko ključnih faktora: stanju (novi ili rabljeni), veličini, lokaciji te specifičnim modifikacijama. Rabljeni kontejneri su često mnogo jeftiniji i mogu se naći po cijenama od 1.200 do 2.500 dolara za 20ft kontejnere, dok cijene rabljenih 40ft kontejnera variraju između 2.000 i 4.000 dolara. Međutim, specijalizirani kontejneri poput ISO tankova ili reefera mogu doseći cijene i do 15.000 dolara.

Zanimljivosti o budućnosti kontejnera

S obzirom na to da se globalna trgovina i dalje razvija, očekuje se da će i kontejnerski transport nastaviti s inovacijama. Evo nekoliko zanimljivih trendova u budućnosti:

  1. Pametni kontejneri: Kontejneri opremljeni GPS-om, senzorima za praćenje temperature i vlage te sustavima za praćenje stanja tereta postaju sve popularniji. Ovi kontejneri omogućuju vlasnicima tereta praćenje u stvarnom vremenu, čime se povećava sigurnost i smanjuje rizik od oštećenja tereta.
  2. Kontejneri za autonomne brodove: Kako se razvijaju tehnologije autonomne plovidbe, kontejnerski brodovi budućnosti mogli bi postati potpuno automatizirani, smanjujući potrebu za posadom i povećavajući sigurnost.
  3. Ekološki kontejneri: Kako industrija teži smanjenju ugljičnog otiska, istražuju se materijali za kontejnere koji su lakši i održiviji, a uz to se rade i optimizacije u dizajnu kako bi se smanjila potrošnja goriva prilikom transporta.

Brodski kontejneri su u kratkom vremenu postali ključni za globalnu trgovinu i logistiku zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, trajnosti i svestranosti, što im omogućuje široku primjenu u različitim industrijama, od prijevoza tereta do jedinstvenih građevinskih projekata, a s obzirom na stalne inovacije u tehnologiji i održivosti, jasno je da će njihova uloga u budućnosti pomorske industrije i dalje rasti.

(VIDEO) Još jedna pošiljka oružja za Hute zaplijenjena uz obalu Jemena

By
-
0
Foto: Screenshot/X

Na južnoj obali Jemena ponovno je presretnuta pošiljka oružja namijenjena Hutima, a prema izvješćima riječ je o još jednom teretu iranskog porijekla. Akciju je izvela postrojba Giants Brigade, frakcija lojalna Južnom prijelaznom vijeću (STC) koju podupire Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zapljena se dogodila kod Al Bahiyah, zapadno od Adena u pokrajini Lahj, kada je zaustavljen mali ribarski brod s trojicom članova posade. Na plovilu su pronađene komponente za proizvodnju i upravljanje dronovima – od kamera visoke rezolucije i GPS sustava do baterija velike snage i elektroničkih kontrolera leta. Pretpostavlja se da je teret prebačen s matičnog broda na otvorenom moru, uobičajenom metodom Iranske revolucionarne garde (IRGC) i njezine postrojbe Qods Force, navodi The Maritime Executive.

Ova operacija dolazi nakon niza zapljena u proteklim mjesecima. U svibnju i srpnju Nacionalne snage otpora presrele su dvije velike pošiljke oružja u Crvenom moru, uključujući 750 tona streljiva, raketa i elektroničkih komponenti. U kolovozu i rujnu u Adenu su otkrivene pošiljke kineske opreme namijenjene obnovi lučkih dizalica uništenih izraelskim napadima na Hodeidah.

Serija uspješnih zapljena, koje provode različite jemenske frakcije na više lokacija, upućuje na mogućnost curenja informacija u lancu između Irana i Hutija. Stručnjaci procjenjuju da je moguće kako su obavještajne mreže IRGC-a kompromitirane, što bi moglo objasniti preciznost nedavnih operacija.

U međuvremenu, Izrael pojačava vlastite obavještajne aktivnosti prema Hutijima, koji su sve češće meta zbog napada dronovima i projektilima. Prema izvješću Basha Reporta, Izrael je u rujnu lansirao novi satelit Ofek-19, čije se mogućnosti nadzora procjenjuju naprednijima od prethodnog modela Ofek-16 iz 2020. godine. Novi satelit trebao bi imati ključnu ulogu u praćenju hutijske vojne infrastrukture i aktivnosti u sjevernom Jemenu i duž Crvenog mora.

Luka Dubrovnik bez ravnatelja, ali s vrhunskim rezultatima u kruzerskoj sezoni

By
-
0
Foto: Lučka kapetanija Dubrovnik

Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik poništilo je javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja, raspisan u srpnju nakon odlaska Blaža Peza na funkciju župana Dubrovačko-neretvanske županije. Kako je navedeno u obrazloženju odluke, prijavljeni kandidat nije ispunjavao formalne uvjete, pa će natječaj biti ponovljen. Do imenovanja novog ravnatelja, Lučkom upravom nastavlja upravljati vršiteljica dužnosti Zrinka Kulušić.

Pezo je Lučku upravu vodio od 2017. do ovogodišnjih lokalnih izbora. Njegova nasljednica, Kulušić, u toj je ustanovi zaposlena više od dva desetljeća, a do imenovanja na sadašnju funkciju obnašala je dužnost rukovoditeljice Odjela za financije i računovodstvo. Prema zakonskim odredbama, vršitelj dužnosti može ostati na toj poziciji najdulje godinu dana, odnosno do imenovanja novog ravnatelja temeljem ponovljenog natječaja, piše Dubrovački vjesnik.

Na natječaj raspisan u srpnju pristigla je samo jedna prijava, no kandidat nije zadovoljio propisane kriterije. Iako se Kulušić nije prijavila, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i povjerenju koje uživa u Lučkoj upravi, ne bi bilo iznenađenje da upravo ona u konačnici bude imenovana ravnateljicom s punim mandatom. Za tu poziciju, između ostalog, traži se najmanje pet godina iskustva na pomorsko-prometnim poslovima i jednako toliko na rukovodećim mjestima.

Lučka uprava Dubrovnik u prvoj polovici 2025. godine ostvarila je prihod od 1,4 milijuna eura, ponajviše od pristojbi za kruzere, jahte, brodske ležarine i linijski promet. Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, zabilježen je pad prihoda od 5,32 posto, što se pripisuje dinamici naplate. Istodobno, prenesena su sredstva iz 2024. u iznosu od 11,9 milijuna eura, koja predstavljaju višak prihoda namijenjen projektu Batahovina II i pratećim investicijama.

Unatoč financijskim oscilacijama, Luka Dubrovnik ostaje najposjećenija hrvatska luka za kruzere – u prvih osam mjeseci 2025. zabilježeno je 379 uplovljavanja, gotovo dvostruko više od Splita koji je drugi na listi. Gotovo polovica svih kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj odvija se upravo u dubrovačkom akvatoriju.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je do rujna u hrvatske vode uplovilo 76 stranih kruzera koji su ostvarili 505 putovanja i prevezli 692 tisuće putnika. U odnosu na 2024., broj brodova porastao je za 11,8 posto, putovanja za 9,1 posto, a broj putnika za 2,9 posto. Najveći udio plovidbi ostvarili su brodovi pod zastavom Malte – više od 30 posto svih kružnih ruta.

Od mora do motora – nova tehnologija stvara vodik iz morske vode za pogon brodova

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Britansko sveučilište Brunel započelo je pionirski projekt kojim želi pretvarati morsku vodu u gorivo za brodove. U suradnji sa startupom Genuine H2, sveučilište testira sustav koji pomoću elektrolizera razdvaja morsku vodu i izdvaja čisti vodik koji bi se potom koristio kao pogonsko gorivo na brodu.

Koncept se temelji na stvaranju zatvorenog kruga – morska voda prolazi kroz proces elektrolize, iz nje se dobiva vodik koji sagorijeva bez emisija CO₂, dok se nusproizvod, čista voda, može ponovno koristiti na brodu ili sigurno ispustiti natrag u more, piše Splash247.

Brunelovo istraživačko partnerstvo fokusirano je na razvoj sustava koji bi mogao kontinuirano proizvoditi i pohranjivati vodik tijekom plovidbe, čime bi se brodovi učinili energetski samodostatnima. Takav pristup mogao bi značajno promijeniti način na koji brodovi troše energiju i smanjiti potrebu za kopnenim opskrbnim lancima vodikom.

Sveučilište već vodi multimilijunski istraživački program usmjeren na razvoj vodikovih motora za brodove, zrakoplove i kopnena vozila, u okviru britanske strategije postizanja neto nulte emisije. No, put do primjene ove tehnologije još je dug.

Stručnjaci upozoravaju na nekoliko ključnih izazova – energetsku učinkovitost samog procesa, korozivnost morske vode, pouzdanost sustava tijekom plovidbe te sigurnost skladištenja vodika. Dodatno, čeka ih i regulatorni izazov – prilagodba postojećih pravila međunarodnog pomorskog prava koja još uvijek nisu predviđena za ovakve oblike brodskog pogona.

Testiranja prototipa trenutačno se provode na kopnu i trajat će do ožujka 2026., nakon čega bi prvi demonstracijski sustav mogao biti ugrađen na manji istraživački brod. Ako projekt uspije, mogao bi otvoriti novo poglavlje u pomorskoj energetici, gdje bi morska voda postala izvor goriva za brodove koji plove oceanima.

Sueski kanal bilježi pad prometa od 45 posto, traži povratak velikih brodara

By
-
0
Foto:Privatna arhiva

Uprava Sueskog kanala (SCA) uputila je poziv danskom brodaru Maersk da postupno obnovi tranzite kroz kanal, nakon što su višegodišnji sigurnosni rizici i napadi u Crvenom moru uzrokovali značajan pad prometa i prihoda.

Tijekom sastanka s danskim veleposlanikom Larsom Bo Møllerom, predsjednik SCA-e general Osama Rabie istaknuo je dugogodišnje odnose s Maerskom i pozvao kompaniju da se „inicijativno i postupno“ vrati u Sueski kanal. Veleposlanik je pritom naglasio da je povratak neizbježan jer kanal ostaje ključni prolaz svjetske trgovine, piše The Maritime Executive.

Maersk i njegova podružnica APM Terminals već godinama posluju u regiji, upravljajući kontejnerskim terminalom u Istočnom Port Saidu, koji se trenutačno proširuje radi povećanja konkurentnosti.

Podsjetimo, Maersk je 15. prosinca 2023. obustavio plovidbu kroz Bab al-Mandab nakon niza napada na brodove. Najteži incident dogodio se 30. prosinca kada je Maersk Hangzhou pogođen neidentificiranim projektilom i izložen pokušaju piratskog ukrcaja. Iako je napad uspješno odbijen uz pomoć mornaričkog helikoptera, kompanija je odlučila preusmjeriti sve svoje brodove oko Rta Dobre nade.

Unatoč kratkim pokušajima povratka, sigurnosna situacija u regiji ostala je nestabilna. Čak su i brodovi Maersk Line, Limited – koji prevoze teret za američku vladu – nastavili biti mete napada, uključujući incident s Maersk Sentosom u srpnju 2024.

Dok su pojedini brodari poput CMA CGM-a djelomično obnovili tranzite uz zaštitu europske misije EUNAVFOR Aspides, Maersk i dalje čeka jasne sigurnosne garancije prije ponovnog povratka.

Egipatski financijski podaci pokazuju da su u prvoj polovici 2025. prihodi Sueskog kanala iznosili 1,8 milijardi dolara, što je tek 1,4 posto manje nego godinu ranije. No, na razini cijele fiskalne godine 2024./2025. pad je bio drastičan – čak 45,5 posto – s ukupno 3,6 milijardi dolara prihoda. Broj tranzita pao je 38,5 posto, na oko 12.400 brodova, dok je neto tonaža smanjena više od 55 posto.

Uprava kanala sada ulaže napore da ponovno privuče najveće brodare i vrati povjerenje u sigurnost plovidbe kroz jedno od najvažnijih pomorskih čvorišta na svijetu.

Nova obuka o prevenciji nasilja i uznemiravanja postaje dio tečaja Temeljne sigurnosti prema STCW-u

By
-
0
Foto: MMPI

Pomorci diljem svijeta uskoro će morati proći dodatnu obuku iz područja prevencije nasilja, uznemiravanja i seksualnog napada na brodu – jedna je od ključnih novosti koju donosi nova rezolucija MSC.560(108), kojom Međunarodni pomorski odbor (MSC) mijenja STCW Kodeks.

Riječ je o značajnoj izmjeni STCW Kodeksa, kojom se po prvi put u obveznu izobrazbu pomoraca uvodi sadržaj posvećen prevenciji nasilja, uznemiravanja i seksualnog napada na brodu.

Izmjene su usvojene 23. svibnja 2024. godine, a prema odredbama rezolucije stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

Najvažnija izmjena odnosi se na poglavlje VI STCW Kodeksa, koje pokriva temeljnu sigurnosnu izobrazbu pomoraca. U tablici A-VI/1-4, koja definira minimalne standarde kompetencija u području Temeljne sigurnosti na brodu, dodan je potpuno novi segment posvećen prevenciji i odgovoru na nasilje, uznemiravanje i seksualni napad na brodu.

Pomorci će tako tijekom obuke morati steći osnovno razumijevanje oblika i posljedica nasilja, uključujući i zlostavljanje temeljeno na spolu, kao i prepoznati uzroke koji do njega mogu dovesti – od stresa i izolacije do zloupotrebe alkohola i moći. Novi program uključuje i principe „trauma-informed“ pristupa, koji pomorcima omogućuje da na adekvatan način pruže podršku žrtvama i svjedocima incidenata.

Uz novi modul o prevenciji nasilja, izmijenjeni STCW Kodeks dodatno naglašava važnost timskog rada, učinkovite komunikacije i kontrole umora. Novi standardi prepoznaju umor i stres kao ozbiljne prijetnje sigurnosti na moru te potiču pomorce da nauče prepoznati i pravodobno reagirati na znakove iscrpljenosti kod sebe i članova posade

Osim sigurnosnih i tehničkih aspekata, nova obuka ima i širi cilj – stvaranje inkluzivne i sigurne brodske zajednice, u kojoj se svaki član posade osjeća poštovano i zaštićeno.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) pozvala je države članice da nove odredbe počnu primjenjivati što je prije moguće, ne čekajući službeni datum stupanja na snagu. Nacionalne administracije, uključujući i hrvatsko Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), morat će uskladiti svoje pravilnike o izobrazbi i osposobljavanju pomoraca s novim standardima.

Prema informacijama MMPI-ja, sve svjedodžbe Temeljne sigurnosti na brodu (STCW VI/1) izdane zaključno s datumom 31. prosinca 2025. godine od strane Republike Hrvatske ostaju valjane do datuma isteka. Time se pomorcima osigurava kontinuitet važenja postojećih svjedodžbi, bez potrebe za izvanrednim obnavljanjem prije stupanja na snagu novih pravila.

Više informacija i puni tekst IMO Rezolucije MSC.560(108) dostupan je na službenoj poveznici: RESOLUTION MSC.560(108)

EMSA izvješće otkriva: gotovo 80 posto nesreća uzrokovano ljudskim faktorom

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Izvješće za 2025. potvrđuje dugoročni pad teških havarija i smrtnih slučajeva, no upozorava da ljudska pogreška i dalje ostaje presudan čimbenik u većini pomorskih nesreća

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) objavila je Godišnji pregled pomorskih nesreća i incidenata za 2025. godinu, koji obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2024. Prema podacima koje su dostavile države članice EU, tijekom 2024. godine zabilježeno je 2.659 pomorskih nesreća i incidenata, što je blagi pad u odnosu na 2023., ali i povećanje u usporedbi s 2022.

Ukupno je u posljednjih deset godina zabilježeno 26.751 događaj, s godišnjim prosjekom od 2.675 incidenata, što je gotovo jednako razdoblju prije pandemije. Broj vrlo ozbiljnih havarija – onih s gubitkom broda ili ljudskih života – nastavlja padati, pa je 2024. godine zabilježeno najmanje takvih slučajeva u posljednjem desetljeću, svega 51 vrlo ozbiljan incident.

Foto. EMSA/Safety4Sea

U 2024. godini u nesrećama je sudjelovalo 2.864 broda, među kojima prednjače teretni brodovi (1.265) i putnički brodovi (625). Zanimljivo je da je broj službenih plovila i pomoćnih brodova bio iznad višegodišnjeg prosjeka, dok je broj ribarskih i putničkih plovila u padu.

Najveći broj nesreća dogodio se u Sjevernom Atlantiku (37%), zatim u Sredozemlju (29%), dok je Baltičko more činilo gotovo petinu svih slučajeva.

U izvještajnom razdoblju pokrenuto je 1.123 istraga, od kojih je 950 završeno javno dostupnim izvješćima. Broj novih istraga pada iz godine u godinu – 2024. ih je bilo samo 60, što je pad od trećine u odnosu na prethodnu godinu.

Smrtnost i ozljede također pokazuju trend smanjenja. Od 2015. do 2024. izgubljeno je 609 života, od čega su 78 posto bili članovi posade. Najčešći uzrok smrtnih slučajeva bile su padne ozljede, dok su kod samih brodova sudari ostali glavni uzrok nesreća. Tijekom istog razdoblja zabilježeno je 7.479 ozljeda, najčešće među posadama, povezane s fizičkim naporom i nespretnim pokretima u radu.

Foto: EMSA/Safety4Sea

U 2024. godini 13 brodova je izgubljeno, dok je 785 oštećeno – 12 posto više nego 2023. godine. Broj brodova koji su morali zatražiti pomoć s obale porastao je na 779, a njih 370 moralo je biti odvučeno. Zabilježeno je i 48 slučajeva onečišćenja mora, što je pad od gotovo 13 posto.

Najvažniji zaključak izvješća odnosi se na ljudski faktor: čak 78,8 posto svih analiziranih nesreća povezano je s ljudskim djelovanjem ili ponašanjem. EMSA naglašava važnost daljnjeg ulaganja u obuku posada, nadzor sigurnosnih procedura i razvoj automatiziranih sustava potpore odlučivanju kako bi se broj incidenata dodatno smanjio.

1...404142...500Page 41 of 500

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©