O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 43

Suez Canal Container Terminal dovršio proširenje vrijedno 500 milijuna dolara

0
Foto: APT Terminals/ screenshot X

Suez Canal Container Terminal u Istočnom Port Saidu službeno je otvorio proširenje koje donosi dodatnih 2,2 milijuna TEU godišnjeg kapaciteta, čime ukupna propusnost terminala raste na 7 milijuna TEU. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u egipatsku lučku infrastrukturu, smještenu uz jedan od najvitalnijih pomorskih koridora na svijetu.

Na svečanosti otvorenja sudjelovao je egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi, a projekt obuhvaća 955 metara novog gata, 510.000 kvadratnih metara manipulativnog područja, 12 kontejnerskih dizalica, 30 električnih RTG-ova i više od 90 kamiona za obalni prijevoz. SCCT je jedan od osam ključnih čvorišta u mreži APM Terminals, kojom se povezuju Maersk i Hapag-Lloyd na glavnoj istočno-zapadnoj kontejnerskoj ruti, piše gCaptain.

Iz APM Terminalsa poručuju da ovo ulaganje potvrđuje njihovu dugoročnu predanost Egiptu i jačanju globalne mreže. Naglašavaju kako terminal već pruža operacije visoke učinkovitosti te ima ključnu ulogu u osiguravanju pouzdanih rasporeda na glavnim pomorskim linijama.

Poseban naglasak stavljen je na održivost: uvedeni su električni RTG-ovi, oprema na baterijski pogon te ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. APM Terminals cilja postići nultu emisiju do 2040. godine.

Osim infrastrukturnih elemenata, proširenje otvara više od tisuću novih radnih mjesta i doprinosi dugoročnom gospodarskom razvoju regije. Uprava SCCT-a zahvalila je državnim institucijama na potpori, ističući da će projekt dodatno ojačati trgovačke tokove Egipta i šireg područja.

Port Said i SCCT već su prepoznati na globalnoj razini: Svjetska banka i S&P Global Market Intelligence rangirali su ih kao treću najefikasniju kontejnersku luku na svijetu i vodeću u regiji tijekom 2024. godine. Terminal koristi napredne digitalne alate, uključujući digitalne blizance, kako bi optimizirao operacije i povećao pouzdanost rasporeda u međunarodnoj mreži.

Pola stoljeća gradnje: HD Hyundai obilježio isporuku jubilarnog 5.000. broda

0
Foto: HHI / Splash247

HD Hyundai postao je prvo brodogradilište na svijetu koje je izgradilo i isporučilo čak 5.000 brodova, čime je obilježeno nešto više od 50 godina od njegova prvog velikog iskoraka u svjetsku brodogradnju 1974. godine. Jubilarno plovilo je Diego Silang, drugi ophodni brod namijenjen mornarici Filipina.

Od svog prvog isporučenog broda, VLCC tankera Atlantic Baron iz 1974., HD Hyundai je gradio flotu za više od 700 brodovlasnika u 68 zemalja. Samo u segmentu velikih teretnih i specijaliziranih plovila, grupa je postavila standard koji je obilježio razvoj svjetske pomorske industrije u desetljećima koja su uslijedila, piše Splash247.

Tri glavna pogona unutar grupe ostvarila su zavidne brojke: HD Hyundai Heavy Industries isporučio je 2.631 brod, HD Hyundai Mipo njih 1.570, dok je HD Hyundai Samho dovršio 799 plovila.

Predsjednik kompanije, Chung Kisun, naglasio je da ovaj iskorak predstavlja ponos korejske brodogradnje i simbolizira pola stoljeća inovacija i hrabrih poslovnih odluka koje su oblikovale globalnu brodograđevnu sliku. Chung potječe iz obitelji koja je svoje mjesto u povijesti osigurala zahvaljujući osnivaču Hyundaija, Chungu Ju-Yungu, čovjeku koji je iz skromnih početaka u ruralnoj Sjevernoj Koreji izgradio jedan od najutjecajnijih industrijskih konglomerata u Aziji.

Priča osnivača, koji je kao mladić napustio siromaštvo sjevera i vlastitim radom podigao posao od nule, i danas se smatra temeljem filozofije kompanije. Njegov najodvažniji potez stigao je 1972. godine kada je naručio VLCC tanker za brodovlasnika C. T. Tunga – i to prije nego što je brodogradilište uopće bilo izgrađeno. Unatoč tom riziku, brod je isporučen na vrijeme, što je označilo početak HHI brodograđevnog pogona i Koreje kao budućeg lidera svjetske brodogradnje.

Danas, nakon pola stoljeća tehnoloških iskoraka i najvećeg uspona u modernoj brodogradnji, HD Hyundai ovom jubilarnom isporukom potvrđuje status jednog od najznačajnijih partnera globalne flote – od tankera i kontejneraša do specijaliziranih vojnopomorskih plovila.

Istraga: Jedna žica pokrenula lanac događaja koji je srušio most u Baltimoreu

0
Foto: Screenshot/X

Američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) objavio je da je uzrok blackouta na kontejnerskom brodu Dali uoči udara u most Francis Scott Key bila loše postavljena oznaka na jednom električnom vodiču, što je spriječilo pravilno spajanje žice na terminal razvodne ploče.

Na glavnoj razvodnoj ploči broda korišteni su terminali s opružnim prihvatima u koje se žica ubacuje nakon što se goli kraj utisne alatnom iglom. Na Dali je svaki vodič imao cilindričnu oznaku s brojem, namijenjenu lakšem praćenju instalacije. No, umjesto da oznaka bude na izolaciji, dio njih završen je preblizu samom kraju žice, navodi The Maritime Executive.

Istražitelji su utvrdili da je oznaka na vodiču broj 1 spriječila potpuno ulaženje žice u terminal. Širi dio oznake udario je u gornji rub bloka i zaustavio vođenje žice, ostavljajući tek minimalni kontakt između vodiča i stezaljke. Tijekom eksploatacije, vibracije su dovele do potpunog ispadanja žice iz prihvata, uzrokujući nestabilan i povremen električni kontakt.

U ranim satima 26. ožujka 2024., taj vodič potpuno je izgubio spoj, što je uzrokovalo kvar koji je zaustavio pomoćnu energiju broda. Posljedično su otkazali propulzija i kormilo, a bez mogućnosti ponovnog pokretanja i bez tegljača u blizini, Dali je nekontrolirano otplutao prema mostu, udario u upornjak i srušio ga, pri čemu je poginulo šest radnika.

Predsjednica NTSB-a Jennifer Homendy naglasila je da posada nije imala realnu mogućnost locirati problematičnu žicu usred tisuća priključaka i kilometara vodova. Prema njezinim riječima, tek detaljnim forenzičkim pregledom i uz podršku brodogradilišta identificiran je kritičan propust.

Nalazi NTSB-a nadovezuju se na tvrdnje vlasnika i operatera broda, koji su ranije tužili brodogradilište smatrajući da je razvodna ploča bila nepravilno projektirana i da se ispravnost spojeva nije mogla pouzdano provjeriti.

Zaključno, NTSB je upozorio i na konstrukcijsku ranjivost mosta. Iako je isti most 1980. izdržao udar manjeg kontejneraša Blue Nagoya, današnji brodovi višestruko su veći, dok se sama infrastruktura gotovo nije mijenjala. Razlika u ishodu, poručuju istražitelji, odraz je promijenjenih razmjera globalne kontejnerske flote.

Danaos širi flotu s novom narudžbom od šest brodova

0
Foto: Danaos/Splash247

Grčki brodar Danaos nastavlja agresivan investicijski tempo u segmentu kontejnerskog brodarstva, naručivši šest novih brodova kapaciteta 1.800 TEU. Ugovori su zaključeni u studenome, a isporuke su raspoređene između 2027. i 2029. godine. Iako nije otkriveno koje će brodogradilište graditi seriju, poznato je da su već osigurani dugoročni charteri za četiri jedinice, čime kompanija povećava svoj ugovoreni prihod za dodatnih 236 milijuna dolara.

Ovom narudžbom Danaos podiže svoj orderbook na 23 broda ukupnog kapaciteta 153.350 TEU, s isporukama koje se protežu do 2029. godine. Za čak 21 od tih 23 novogradnji već je osiguran višegodišnji najam, s prosječnim trajanjem od gotovo šest godina, što dodatno učvršćuje stabilnost prihoda u godinama pred brodarskom industrijom, piše Splash247.

Nastavak je to niza narudžbi koje Danaos bilježi ove godine. U rujnu su ugovorena i dva kontejneraša od 7.165 TEU za isporuku 2027., svaki vezan uz petogodišnji charter vrijedan oko 140 milijuna dolara.

Kompanija širi poslovanje i izvan kontejnerskog segmenta. Potvrđena je i kupnja capesize bulkera, koji bi trebao ući u flotu krajem prvog tromjesečja 2026., čime će broj takvih brodova u vlasništvu Danaosa porasti na jedanaest.

Predsjednik uprave John Coustas ističe da potražnja za srednjim i velikim kontejnerašima i dalje ostaje snažna, uz fiksiranja već duboko u 2028. godinu. Upozorava da se dostupnost brodgradilišnih mjesta za 2028. brzo sužava, dok cijene novogradnji nastavljaju rasti. Danaos tvrdi da je novi paket brodova ipak ugovoren po cijenama ispod trenutnih tržišnih razina.

Danaos danas upravlja flotom od 75 kontejnerskih brodova ukupnog kapaciteta 477.491 TEU, uz rastući portfelj novogradnji koji će značajno oblikovati strukturu kompanije prema kraju ovog desetljeća.

Trojica članova posade pokušala provaliti u kapetanovu kabinu sjekirama

0
Foto: Obalna straža Busan/The Maritime Executive

Trojica vijetnamskih članova posade s panamskog teretnog broda, usidrenog ispred luke Gamcheon u Busanu, završila su u pritvoru nakon brutalnog incidenta u kojem su, pod utjecajem alkohola, pokušali provaliti u kapetanovu i časničke kabine koristeći sjekire i čekiće. Lokalni sud izdao je nalog za njihovo uhićenje zbog napada, prijetnji, zastrašivanja posade i oštećenja imovine.

Događaj se odvio 9. studenoga, kada je brod, s ukupno 15 vijetnamskih pomoraca, bio na sidrištu. Sukob je započeo u kasnim noćnim satima u prostoriji za posadu, gdje su trojica pomoraca nakon alkoholiziranog druženja fizički napala kolegu, udarajući ga šakama i stolicom te mu prijetili oružjem.

Kapetan je incident odmah prijavio brodaru, nakon čega je donesena odluka da se trojicu pomoraca iskrca i udalji s broda u Južnoj Koreji. No, kada su saznali da će biti prisilno iskrcani, ponovno su se okupili u jednoj od kabina i dogovorili da se obračunaju s kapetanom te ga nagovore da povuče odluku.

Oko 02:40 sati pojavili su se pred kapetanovom kabinom, noseći sjekire i čekiće. Nakon što im kapetan nije otvorio, počeli su udarati po vratima njegove kabine, ali i po vratima prvog i trećeg časnika. Prema iskazima posade, jedan od članova prijetio je da će “preuzeti brod”.

Kapetan je odmah kontaktirao brodskog agenta, koji je alarmirao južnokorejsku obalnu stražu. Nakon ukrcaja na brod, pripadnici obalne straže uspostavili su red i priveli trojicu pomoraca. Istraga je potvrdila ozbiljnost incidenta te je sud zaključio da je postojala realna opasnost od eskalacije, uključujući i mogućnost počinjenja težih kaznenih djela.

APM Terminals ulaže 550 milijuna dolara u novi kontejnerski terminal u Bangladešu

0
Foto: APM Terminals/Splash247

APM Terminals potpisao je ugovor vrijedan 550 milijuna dolara za izgradnju novog kontejnerskog terminala u Bangladešu, koji će se graditi u sklopu luke Chattogram, glavnog pomorskog čvorišta zemlje. Riječ je o 30-godišnjoj koncesiji za Laldia Container Terminal, projektu koji bi trebao otvoriti vrata uplovljavanju većih brodova i znatno ubrzati protok tereta kroz jednu od najprometnijih azijskih luka u razvoju.

Početak operativnog rada planiran je za 2030., a terminal će povećati godišnji kapacitet luke za više od 800.000 TEU. Projekt je zamišljen kao dubokovodni terminal koji će postupno omogućiti prihvat brodova do oko 6.000 TEU, što je značajan iskorak u odnosu na sadašnji limit od približno 2.800 TEU. Time se Chattogram približava standardima regionalnih hubova te dobiva mogućnost privlačenja većih servisnih linija i bržeg pretovara kontejnera, piše Splash247.

Za Bangladeš, čiji izvoz – osobito tekstilna industrija – snažno ovisi o pouzdanim pomorskim lancima opskrbe, ovaj projekt nosi stratešku težinu. Ulaganje APM Terminals-a dio je šireg plana modernizacije lučke infrastrukture kako bi se ubrzao protok robe, smanjile zastoje te osigurala veća konkurentnost bangladeških izvoznika na globalnom tržištu.

Maersk, sestrinska kompanija APM Terminals-a, već sada prevozi gotovo 30 posto svih kontejnera koji ulaze i izlaze iz Bangladeša. Novi terminal dodatno će ojačati njihovu prisutnost te omogućiti učestalije i optimizirane linije prema ključnim svjetskim tržištima. Za globalne brodare, ovo će značiti kraće vrijeme boravka u luci i sigurniji prozor uplovljavanja, posebice u sezonskim razdobljima kada zagušenja tradicionalno rastu.

Bangladeš se posljednjih godina ubrzano pozicionira kao važna točka u regionalnim i međunarodnim pomorskim tokovima, a izgradnja Laldia Container Terminala predstavlja važan korak prema izgradnji moderne, visoko kapacitirane luke koja može odgovoriti na rastuće potrebe svjetske trgovine.

Iran presreo i zaplijenio tanker tijekom tranzita Omanskim zaljevom

0
Foto: Ruud Coster/Marinetraffic

Tanker pod zastavom Marshallovih Otoka, Talara, zaplijenjen je jučer u Omanskom zaljevu nakon što su ga presrele tri brze brodice iranskih oružanih snaga. Plovilo od 73.371 dwt bilo je na putu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prema Singapuru kada je skrenuto prema iranskoj obali. Brodom upravlja Columbia, dok je vlasnik ciparska tvrtka Pasha Finance.

Ovo je prvi potvrđeni incident takvog tipa ove godine, što ponovno otvara pitanje sigurnosti komercijalnih brodova na jednoj od najprometnijih i strateški najosjetljivijih pomorskih ruta na svijetu. Posljednja poznata zapljena koju su izvršile iranske snage dogodila se u travnju 2024., kada je IRGC, u operaciji izvedenoj helikopterom u međunarodnim vodama, preuzeo kontrolu nad kontejnerskim brodom MSC Aries pod portugalskom zastavom, piše Splash247.

Zapljena Talare dolazi u razdoblju pojačanih napetosti u širem regijskom okruženju, u kojem incidenti čak i bez fizičke štete na plovilu imaju značajan utjecaj na sigurnosne protokole, rutiranje tankera te osiguravateljske troškove. Prema dostupnim informacijama, posada je sigurna, a kontakt s brodom uspostavljen je nakon što je promijenio kurs prema iranskim teritorijalnim vodama.

Strait of Hormuz, ključni prolaz za globalnu trgovinu energenata, ostaje područje u kojem svaki incident ima potencijal izazvati domino-efekt, od kašnjenja u isporukama do povećane prisutnosti ratnih i ophodnih plovila. Stručnjaci za pomorsku sigurnost naglašavaju kako ovakvi slučajevi pokazuju da su komercijalni brodovi i dalje izloženi političkim i vojnim pritiscima.

Danas je objavljeno i novo upozorenje brodarskoj zajednici: svim trgovačkim brodovima preporučuje se pojačana budnost pri tranzitu kroz Hormuški tjesnac te hitno prijavljivanje sumnjivih aktivnosti. Savjet dolazi u trenutku kada mnoge kompanije već provode strože sigurnosne mjere, uključujući dodatne procjene rizika, izmjene ruta i blisku suradnju s regionalnim centrima za nadzor.

IMO poručuje: odgoda NZF-a neće zaustaviti globalnu dekarbonizaciju brodarstva

0
Foto: IMO

Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez na COP30 poručio je da organizacija i dalje odlučno radi na uspostavi globalnih pravila koja bi svjetsku flotu postupno udaljila od fosilnih goriva. Unatoč odgodi usvajanja Net-Zero okvira, Dominguez naglašava kako je razvoj financijskog mehanizma i naknade za emisije u punom tijeku te da ne okrivljuje države koje su blokirale donošenje odluke.

Plan je u travnju dogovoren kao prvi globalni sustav naplate emisija u pomorstvu, uključujući minimalnu naknadu od 100 dolara po toni prekoračenih emisija stakleničkih plinova. Delegati su, pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i Saudijske Arabije, odlučili glasovanje odgoditi za godinu dana. Trump je mjeru nazvao “globalnim zelenim porezom na brodarstvo”, navodi Safety4Sea.

Dominguez je poručio da IMO ne treba suditi prema jednom neuspjelom pokušaju i da “nema razloga za frustraciju” u trenucima kada je globalna politička klima izrazito promjenjiva. Prema njegovim riječima, važno je izvući pouke i dodatno ojačati dijalog sa svim državama članicama i segmentima industrije.

Kazao je da će otvoreno razgovarati sa svakom državom kako bi se postigao dogovor koji bi omogućio pravednu tranziciju cijelog sektora, naglasivši pritom da brodarstvo “neće samo od sebe prijeći na ugljično neutralne pogone”.

U nastavku događaja, nizozemski klimatski izaslanik princ Jaime de Bourbon de Parme istaknuo je razočaranje zemalja koje su u listopadu u Londonu očekivale usvajanje regulative, no upozorio da je jednako važno “hladno sagledati situaciju i nastaviti prema rješenju u 2026. godini”. Prema njegovim riječima, predloženi okvir mogao bi biti ključan za smanjenje emisija i pravednu tranziciju globalnog brodarstva.

Snažnu potporu dekarbonizaciji iznio je i Andrew Forrest iz tvrtke Fortescue, naglašavajući da je prelazak na čista goriva ostvariv te da je riječ o pragmatičnom, a ne ideološkom pristupu.

(VIDEO) Siloviti napad na Novorosijsk: ukrajinske snage gađale srce ruskog izvoza sirove nafte

0
Foto: Veliki crveni signali koji upućuju na požare u Novorosijsku, osobito koncentrirane oko naftnog ukrcajnog terminala (NASA FIRMS).

Ukrajinske snage izvele su snažan napad na luku Novorosijsk, jednu od najvažnijih energetskih točaka Rusije na Crnom moru, pri čemu je pogođen Sheskharis – terminal preko kojeg se Urals sirova nafta ukrcava u tankere za izvoz. Riječ je o ključnom čvorištu Transneftove mreže naftovoda, a video-snimke pokazuju golemi požar koji je zahvatio dio instalacija.

Ruski izvori na društvenim mrežama spominju i oštećenje najmanje jednog broda, no ta informacija zasad nije potvrđena. Snimke iz otvorenih izvora prikazuju i snažnu, bijelo-svjetleću eksploziju, za koju analitičari procjenjuju da je rezultat izravnog pogotka na položaj protuzračne obrane, navodi The Maritime Executive.

Ako je dio sustava obrane doista onesposobljen, stručnjaci upozoravaju da bi to moglo otvoriti put novim napadima na ovu stratešku luku. Satelitska NASA FIRMS detekcija termalnih anomalija pritom ne pokazuje znakove požara u vojnom dijelu luke, gdje je smještena baza Crnomorske flote, no blizina Sheskharisa toj zoni potvrđuje osjetljivost cijelog kompleksa.

Ovaj udar događa se samo nekoliko dana nakon napada na luku Tuapse, gdje su također pogođeni naftni terminali i tankeri. Ukrajinske snage u posljednjim tjednima održavaju ritam napada na rusku energetsku infrastrukturu – od naftovoda i rafinerija do terminala za izvoz sirove nafte. Najnoviji navodi uključuju i pogodak na rafineriju u Saratovu.

Sve upućuje na koordiniranu strategiju kojom Ukrajina nastoji ograničiti ruski izvoz energenata te time smanjiti prihode koji financiraju ratne operacije. Za pomorce koji plove Crnim morem, ovakvi napadi dodatno potvrđuju povećani rizik u zoni koja je ionako obilježena dugotrajnim sigurnosnim incidentima i restrikcijama kretanja brodova.

HHI na godišnjem sastanku PRIMAR-a: fokus na S-100 standardima i razvoju e-navigacije

0
Foto: HHI

Od 4. do 6. studenoga 2025. u Gdansku je održana 32. redovita sjednica Savjetodavnog odbora PRIMAR-a, jednog od dva globalna regionalna centra za elektroničke navigacijske karte (RENC). Među predstavnicima više od dvadeset hidrografskih ureda sudjelovala je i hrvatska delegacija koju je predvodila ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta, Vinka Kolić Bubić.

Tijekom trodnevnog okupljanja analizirani su financijski rezultati PRIMAR-a, strateški planovi do 2030. godine te napredak projekata vezanih uz S-100 standarde, koji čine temelj nadolazeće generacije digitalnih pomorskih proizvoda. Posebnu pozornost privukla su izvješća o implementaciji i testiranju novih S-100 rješenja te prijedlozi za njihovo daljnje širenje, što je od velikog značaja za razvoj e-navigacije i povećanje sigurnosti plovidbe.

Sudionici su raspravljali i o radu marketinške radne skupine, čijim se aktivnostima dodatno jača vidljivost PRIMAR-ovih servisa među proizvođačima i korisnicima ENC-ova. Prezentirano je i izvješće o provedbi Strategije PRIMAR-a do 2030., uz naglasak na zajedničke napore zemalja članica u ispunjavanju ciljeva Međunarodne hidrografske organizacije (IHO).

Jedna od važnijih točaka bio je pregled projekta Canadian S-100 Sea Trials, u sklopu kojeg se testira širok spektar novih proizvoda temeljenih na S-100 standardu. Ovi testovi ključni su za budući prelazak na naprednije digitalne sustave koje će koristiti brodovi diljem svijeta. Razgovaralo se i o razvoju novih e-navigacijskih servisa koji bi pomorcima trebali osigurati preciznije, brže i sveobuhvatnije informacije tijekom plovidbe.

Kao dugogodišnja punopravna članica PRIMAR-a, Hrvatska i dalje aktivno koristi njegove alate i servise za održavanje visoke kvalitete svojih ENC-ova te osigurava njihovu stalnu dostupnost korisnicima na moru i kopnu. HHI ovim sudjelovanjem potvrđuje svoju ulogu u regionalnoj i globalnoj hidrografskoj zajednici, posebno u segmentu digitalnih karata i S-100 proizvoda, koji će u godinama pred nama predstavljati standard u modernoj pomorskoj navigaciji.

PRIMAR, kao međunarodna organizacija koja ne djeluje s ciljem ostvarivanja dobiti, ulaže sve prihode od ENC-ova u razvoj novih funkcionalnosti i održavanje postojećih servisa. Zbog visokog stupnja tehničke pouzdanosti i kvalitete proizvoda, PRIMAR je prepoznat kao vodeći globalni RENC, a njegova uloga postaje sve važnija s rastućim zahtjevima digitalne plovidbe i primjenom S-100 standarda u praksi.