O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 47

MSC postavlja novi rekord – flota premašila 7 milijuna TEU-a

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Mediterranean Shipping Company (MSC) postavila je još jedan povijesni rekord – njezina flota premašila je kapacitet od 7 milijuna TEU-a, čime je švicarska kompanija dodatno učvrstila status najvećeg svjetskog kontejnerskog brodara. Prema podacima analitičke kuće Alphaliner, ukupni kapacitet MSC-ove flote sada iznosi 7.002.757 TEU-a, dok je dodatnih 2 milijuna TEU-a u fazi narudžbi.

Za usporedbu, MSC-ova trenutna flota veća je od ukupne kombinirane flote Gemini Cooperationa – saveza koji čine Maersk i Hapag-Lloyd. Jednako impresivno, čak i bez naručenih brodova, MSC danas ima veći kapacitet od Premier Alliancea, koji uključuje azijske brodare Yang Ming, HMM i Ocean Network Express (ONE), piše Splash247.

Posljednju granicu MSC je dosegao kupnjom broda Newnew Star 2 iz 2007. godine, kapaciteta 3.534 TEU-a, od kineskog vlasnika Hainan Yangpu Newnew Shippinga. Brod će uskoro ploviti pod imenom MSC Rabat IV, a upravo je ta akvizicija bila simbolična prekretnica kojom je kompanija prešla granicu od 7 milijuna TEU-a.

MSC, koji vodi izvršni direktor Soren Toft, gotovo je utrostručio svoju veličinu tijekom proteklog desetljeća zahvaljujući masovnim ulaganjima u novogradnje i agresivnoj kupnji rabljenih brodova. Samo u 2020-im godinama, MSC je na tržištu polovnih brodova kupio oko 400 jedinica, što je bez presedana u povijesti kontejnerskog brodarstva.

Još 2022. godine MSC je pretekao danski Maersk i zasjeo na vrh globalne ljestvice po kapacitetu kontejnerskih brodova – prekinuvši dominaciju koja je trajala više od 25 godina.

Uspjeh kompanije dodatno je utjecao i na globalnu pomorsku statistiku: zahvaljujući MSC-u, Švicarska – zemlja bez izlaza na more – svrstala se među deset najvećih brodarskih nacija svijeta po vrijednosti flote. Prema izvješću platforme VesselsValue, objavljenom početkom ove godine, Švicarska se nalazi na devetom mjestu globalne ljestvice upravo zbog vrijednosti MSC-ove kontejnerske i kruzerske flote.

MSC-ova dominacija, koju mnogi nazivaju “pomorskim čudom iz Ženeve”, trenutno nema ozbiljnog izazivača. Dok konkurenti poput Maerska, CMA CGM-a i ONE-a usmjeravaju resurse u digitalizaciju i dekarbonizaciju, MSC nastavlja graditi i kupovati brodove rekordnim tempom – zadržavajući fokus na fizičkom rastu flote kao glavnoj strateškoj prednosti.

Indija osigurala 7 milijardi dolara novih ulaganja od DP Worlda i Maerska

0

Indija je ostvarila veliki korak prema cilju da postane globalno pomorsko čvorište, nakon što su DP World i APM Terminals, podružnica danskog diva Maerska, najavili nova ulaganja ukupne vrijednosti veće od 7 milijardi dolara. Ove investicije, predstavljene tijekom manifestacije India Maritime Week 2025, dodatno učvršćuju poziciju zemlje kao sve privlačnijeg odredišta za strane lučke operatore.

Dubai-based DP World planira uložiti dodatnih 5 milijardi dolara za jačanje svog integriranog lanca opskrbe i logističke mreže u Indiji. Time će ukupna ulaganja kompanije u toj zemlji dosegnuti oko 8 milijardi dolara tijekom tri desetljeća. Cilj je poboljšati multimodalnu povezanost, smanjiti troškove logistike i povećati konkurentnost indijskog izvoza, piše Splash247.

U sklopu novog investicijskog paketa, DP World je potpisao pet memoranduma o razumijevanju (MoU) s indijskim pomorskim vlastima. Sporazumi pokrivaju područja zelene obalne plovidbe, remonta brodova, razvoja pomorskih vještina i optimizacije teretnog prometa. Među najvažnijim partnerstvima ističe se sporazum između Unifeedera (DP Worldova feeder operatera) i Sagarmala Finance Corporation o poticanju održive obalne plovidbe, kao i dogovor Drydocks Worlda i Cochin Shipyard Limiteda o proširenju kapaciteta za popravak brodova u Kochiju.

Istodobno, APM Terminals Pipavav potpisao je memorandum s Gujarat Maritime Boardom o ulaganjima od 2 milijarde dolara u proširenje luke Pipavav – jednog od najučinkovitijih privatnih kontejnerskih terminala u zemlji. Ulaganje je dio šireg plana A.P. Moller – Maerska, vrijednog 5 milijardi dolara, koji uključuje proširenje kapaciteta za kontejnerski, tekući i Ro-Ro teret.

Direktor APM Terminals Asia & Middle East, Jon Goldner, istaknuo je kako je cilj proširenja „otključati nove prilike za Gujarat, Indiju i globalnu trgovinu“, dodajući da će Pipavav postati primjer „svjetske učinkovitosti i održivog rasta“.

Zajednička ulaganja DP Worlda i APM Terminals dodatno potvrđuju ubrzani tempo infrastrukturnih projekata u indijskom pomorstvu, koje paralelno razvija plan za izgradnju više od 430 novih brodova ukupne vrijednosti 26 milijardi dolara.

Sankcije stišću: Lukoil se povlači s globalnog tržišta i prodaje imovinu Gunvoru

0
Foto: Screenshot/X

Ruski energetski div PJSC Lukoil potvrdio je da je prihvatio ponudu kompanije Gunvor Group za prodaju svojih međunarodnih poslovnih aktivnosti, nakon što su globalne sankcije dodatno pojačale pritisak na ruske kompanije s inozemnim vezama.

Samo nekoliko dana nakon što je Lukoil objavio namjeru prodaje međunarodnih imovina zbog restriktivnih mjera koje su uvele zapadne države protiv tvrtke i njezinih podružnica, kompanija je potvrdila primitak službene ponude Gunvora. Ruski energetski gigant odlučio je ne otvarati pregovore s drugim zainteresiranim stranama te je ponudu švicarskog kupca prihvatio za Lukoil International, podružnicu u stopostotnom vlasništvu koja drži sve međunarodne poslove koncerna.

Tvrtka je naglasila kako su upravo međunarodne sankcije razlog za povlačenje iz inozemnih operacija. Širina sankcija koje pogađaju ruski energetski sektor vidljiva je i u nedavnoj odluci norveške kompanije Borr Drilling da raskine dva dugoročna ugovora o najmu bušaćih postrojenja u Meksiku, također povezana s ruskim partnerima.

Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izdao je tzv. „wind-down“ licencu koja Lukoilu privremeno omogućuje nastavak poslovanja i olakšava proces prodaje. Tvrtka bi, prema potrebi, mogla zatražiti i produljenje licence kako bi osigurala kontinuitet poslovanja do zaključenja transakcije.

S obzirom da su ključni uvjeti dogovora već usuglašeni, zaključenje obvezujućeg ugovora o prodaji ovisit će o dobivanju odobrenja od strane OFAC-a i drugih relevantnih regulatora u zemljama gdje Lukoil posluje. Ako bude potrebno, Lukoil i Gunvor planiraju zatražiti produljenje postojećih i dodatnih licenci kako bi se spriječili prekidi u radu međunarodnih poslovnica i bankarskih operacija do dovršetka prodaje.

Ova odluka dolazi nekoliko mjeseci nakon što je Lukoilova podružnica zaključila dogovor s austrijskim OMV-om o prodaji svog udjela u velikom projektu eksploatacije plina visoke sumpornosti u priobalju Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Prodaja međunarodnih operacija Gunvoru označava novu fazu povlačenja Lukoila s globalnog tržišta, koje je nekoć bilo ključno za njegovu ekspanziju i stabilne prihode.

Kontroverzan potez EU-a: brodovi povezani s ruskim Arctic LNG 2 projektom više nisu pod sankcijama

0
Foto: Merkushev Aleksandr/Marinetraffic

U neuobičajenom potezu, Europska unija uklonila je s popisa sankcioniranih plovila dva “heavylift” broda polarne klase – Audax i Pugnax. Ovi su brodovi izgrađeni 2016. godine posebno za potrebe izgradnje ruskog LNG terminala Yamal, a kasnije su prevozili i većinu montažnih modula za projekt Arctic LNG 2.

Kako navodi gCaptain, s klasifikacijom Polar Class 3 (PC3), Audax i Pugnax mogli su ploviti Sjevernim morskim putem čak i tijekom zimskih mjeseci. Oba broda u vlasništvu su singapurske kompanije Red Box Energy Services Pte. Ltd., koja je također bila pod sankcijama.

U siječnju 2017. Audax je izveo iznimno zahtjevan transport triju modula od 6.000 tona iz kineskog Qingdaa do poluotoka Jamal, a slični su prijevozi nastavljeni i idućih godina. Unatoč sve jačim sankcijama Zapada, brodovi su do 2024. nastavili dostavljati terete prema brodogradilištu Belolamenka kod Murmanska.

Bivši izvršni direktor Red Boxa, Philip Adkins, tada je tvrdio kako tvrtka „isporučuje samo čelične konstrukcije“ te da nema izravne ugovore s Rusijom ili Novatekom, no američke i europske vlasti nisu bile uvjerene. Sankcije su uvedene u svibnju i lipnju 2024., a Adkins je ubrzo napustio kompaniju nakon što mu nije produžena boravišna dozvola u Singapuru.

Prema dostupnim EU dokumentima, brodovi su uklonjeni s popisa sankcioniranih sredinom listopada 2025., iako ni Equasis ni S&P ne navode promjenu vlasništva – s oba broda i dalje upravlja Red Box. Europska komisija nije objasnila razloge za njihovo brisanje s liste, a službeni odgovor nije stigao ni iz ureda za tisak EU-a.

Takvi su slučajevi izuzetno rijetki. Posljednji put EU je u srpnju 2025. ukinula sankcije trima LNG carrierima japanske kompanije MOL nakon što je dobila jamstva da brodovi neće prevoziti ruski LNG. Nije poznato je li Red Box ponudio slične garancije.

Postoji i mogućnost da su Audax i Pugnax prodani novom vlasniku, što bi objasnilo njihovu deblokadu. S obzirom na njihovu PC3 klasu, brodovi su idealni za operacije u ekstremnim polarnih uvjetima, uključujući i plovidbu prema Antarktici.

Trenutačno, oba broda ostaju pod sankcijama Sjedinjenih Država, Kanade i Švicarske. Od uvođenja sankcija, Audax se uglavnom nalazi u priobalnim vodama Žutog mora, dok je Pugnax usidren u Singapuru. Red Box Energy Services nije dostupan za komentar – njihova mrežna stranica više ne radi, a elektronička pošta upućena tvrtki vraćena je kao neisporučiva.

Pomorske organizacije stale uz IMO nakon odgode Net-Zero okvira

0
Foto: IMO

Nakon iznenađujuće odluke država članica da odgode raspravu o IMO-ovu Net-Zero okviru (NZF), vodeće svjetske pomorske organizacije ponovno su izrazile podršku Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) kao jedinom globalnom regulatoru međunarodne plovidbe.

Na godišnjoj konferenciji Tripartite Foruma – koji okuplja brodograditelje, brodovlasnike i klasifikacijska društva, među kojima su BIMCO, INTERCARGO, INTERTANKO i Međunarodna brodarska komora (ICS) – predstavnici industrije su u Busanu, Južna Koreja, naglasili potrebu očuvanja centralne uloge IMO-a u vođenju sektora prema održivoj i dekarboniziranoj budućnosti, piše Splash247.

Podrška dolazi u trenutku kada IMO prolazi jedno od najtežih razdoblja u posljednjem desetljeću. Na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), održanoj 18. listopada u Londonu, članice nisu uspjele postići konsenzus niti pristupiti glasovanju o nacrtu izmjena MARPOL-a Annex VI, koji bi trebao definirati ključne elemente Net-Zero okvira. Umjesto toga, odlučeno je da se rasprava odgodi za 12 mjeseci – što pomiče moguću usvajanje okvira tek na kraj 2026. godine.

Takva odluka ozbiljno otežava vremenski plan za ostvarenje ciljeva IMO-ove strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG), dogovorene 2023. godine. Glavni tajnik IMO-a, Arsenio Dominguez, u završnom obraćanju delegatima izrazio je razočaranje tijekom pregovora: „Moj apel vama je da se ne ponovi način na koji smo pregovarali ovaj tjedan. To ne pomaže ni vama, ni organizaciji.“

Oglasila se i inicijativa Sustainable Shipping Initiative (SSI), upozoravajući da je ovaj zastoj razotkrio ranjivosti sustava odlučivanja unutar IMO-a te porast političkih podjela među regijama. „Očekujemo šire posljedice, od nacionalnih administracija do razvoja regionalnih propisa, kao i signale koje ovo šalje financijskim tržištima koja traže dugoročnu jasnoću,“ stoji u priopćenju SSI-ja.

Unatoč političkim podjelama, jedinstvena poruka pomorske industrije je jasna – globalna pravila mogu funkcionirati samo ako dolaze iz jednog središnjeg regulatornog tijela, a to je IMO. Fragmentacija propisa po regijama mogla bi, upozoravaju stručnjaci, ugroziti jednake uvjete poslovanja na svjetskom tržištu i stvoriti dodatne troškove brodovlasnicima.

Ostaje vidjeti hoće li naredna godina donijeti više kompromisa i volje za dogovor unutar organizacije koja već desetljećima postavlja standarde sigurnosti, zaštite okoliša i održivosti na morima svijeta.

Službeno otvoren terminal Rijeka Gateway: ulazna vrata Jadrana prema Europi

0
Foto: Rijeka Gateway

Ulaganjem većim od 600 milijuna eura, Rijeka Gateway postaje ključno čvorište pomorskog prometa i logistike na Jadranu, povezujući Hrvatsku s najvažnijim europskim koridorima

Na Zagrebačkoj obali u Rijeci jučer je službeno otvoren kontejnerski terminal Rijeka Gateway, projekt koji označava novo poglavlje hrvatskog pomorstva i logistike. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj investiciji u lučku infrastrukturu u Hrvatskoj, vrijednoj više od 600 milijuna eura, a u drugoj fazi planira se dodatnih 170 milijuna ulaganja kako bi se kapacitet povećao na više od milijun TEU godišnje.

Svečanost otvorenja okupila je više od tri stotine uzvanika – predstavnike Vlade, stranih delegacija i pomorske industrije. Među njima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, izvršni direktor APM Terminalsa Keith Svendsen, predsjednik Uprave ENNA Grupe Boštjan Napast te Vincent Clerc, čelnik A.P. Moller-Maerska, jednog od najvećih brodara na svijetu.

Premijer Plenković je istaknuo kako je Rijeka Gateway primjer uspješnog partnerstva države i privatnog kapitala u razvoju ključne infrastrukture te važan korak prema pozicioniranju Hrvatske u središtu europskih prometnih tokova. Naglasio je i da projekt dolazi u vrijeme intenzivnih ulaganja u željeznice, što će, uz izgradnju nizinske pruge, omogućiti da Rijeka postane jedna od glavnih točaka prometa na sjevernom Jadranu.

– Hrvatska mora iskoristiti svoj geografski položaj i razviti logističke kapacitete koji će omogućiti da roba iz Azije stigne do europskih tržišta brže nego preko luka sjeverne Europe – poručio je premijer, dodavši da terminal poput ovoga značajno skraćuje transportne rute i jača gospodarsku otpornost zemlje.

Danski ministar Rasmussen naglasio je kako ovakvi projekti ne povezuju samo gospodarstva, već i jačaju otpornost i sigurnost Europe. “Rijeka Gateway pokazuje što znači suradnja i povjerenje među europskim partnerima. To je primjer održive i pouzdane infrastrukture u službi zajedničke budućnosti”, rekao je.

Terminal, kojim upravljaju APM Terminals i ENNA Grupa, već je u rujnu započeo operativni rad prihvatom prvog broda. Smješten na strateškoj točki sjevernog Jadrana, opremljen najsuvremenijom tehnologijom i potpuno elektrificiranom opremom, Rijeka Gateway bit će važna točka za međunarodne brodare, ali i novi zamah za domaću pomorsku i logističku zajednicu.

S otvaranjem ovog terminala, Rijeka potvrđuje svoj status glavnog pomorskog i logističkog središta Hrvatske – luke koja povezuje Jadran i Europu.

(VIDEO) Nakon osam mjeseci borbe s morem: spašavanje broda MSC Baltic III ulazi u završnicu

0
Foto: Canadian Coast Guard/X

Dok se kanadska obalna straža i tim za spašavanje utrkuju s vremenom, prioritet ostaje spriječiti daljnje onečišćenje mora prije nego što zimske oluje stignu do obale Newfoundlanda

Operacija spašavanja kontejnerskog broda MSC Baltic III, nasukanog na zapadnoj obali Newfoundlanda, ulazi u završnu fazu prije dolaska zime. Brod od 207 metara, nosivosti 33.767 tona, nasukao se u veljači 2025. tijekom snažne zimske oluje, a posada je tada dramatično evakuirana helikopterom, piše The Maritime Executive.

Tijekom proteklih osam mjeseci s broda je uklonjena većina goriva i tereta. Prema podacima kanadske Obalne straže, gotovo svi tankovi teškog goriva i dizela su ispumpani, a sada se radi na potpunom čišćenju i ispiranju. Zbog niskih temperatura i vremenskih ograničenja, stručnjaci upozoravaju da čišćenje neće biti moguće dovršiti u potpunosti prije dolaska zime.

Foto: Screenshot/X

Operacija ispumpavanja goriva bila je zahtjevna – gorivo se grijalo, prebacivalo na palubne tankove, a zatim prevozilo baržom do drugih brodova MSC-a u luci Corner Brook. Sada se fokus prebacuje na uklanjanje preostalih naslaga ulja iz spremnika i ostataka u takozvanim „slop tankovima“.

Uz gorivo, s broda je uklonjeno i 407 kontejnera od ukupno 470. Preostalih 65, smještenih u donjim spremnicima, predstavljaju problem – neki su deformirani, natopljeni morskom vodom i preteški za dizalice na brodu. Dio njih sadrži pokvarene prehrambene proizvode koji ispuštaju otrovne plinove, pa se razmatra njihovo otvaranje i uklanjanje sadržaja ako vremenski uvjeti dopuste.

„Naš glavni cilj je ukloniti sav zaostali uljni otpad i spriječiti onečišćenje okoliša,“ izjavio je Bruce English iz Kanadske obalne straže za lokalne medije, dodajući da će brod biti „zimski osiguran“ kako bi izdržao nadolazeće oluje.

Dio tankova bit će napunjen vodom radi stabilnosti, no tim želi zadržati mogućnost da se trup pomalo pomiče pod valovima, kako bi se spriječilo dodatno pucanje trupa.

Brod MSC Baltic III i dalje ostaje na istom mjestu u Cedar Coveu, a sudbina njegovog uklanjanja ovisit će o vremenskim uvjetima i daljnjim planovima vlasnika i obalne straže tijekom proljeća 2026. godine.

Novi vezovi u luci Dubrovnik: projekt vrijedan gotovo 28 milijuna eura

0
Foto: MMPI

Na nedavnoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Razvoj pomorske infrastrukture u luci Dubrovnik – Batahovina II“.

Odlukom je omogućeno Upravnom vijeću Lučke uprave Dubrovnik potpisivanje ugovora kojim će se osigurati financiranje projekta iz CEF-fonda (Connecting Europe Facility), jednog od ključnih instrumenata Europske unije za razvoj prometne povezanosti.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 22 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 27,7 milijuna eura s PDV-om. Od toga će čak 85 posto, odnosno oko 18,6 milijuna eura, biti osigurano iz CEF-fonda, dok će preostalih 15 posto (oko 3,2 milijuna eura) financirati Lučka uprava Dubrovnik iz vlastitih namjenskih sredstava. Dodatno, iz državnog proračuna Republike Hrvatske osigurano je oko 5,8 milijuna eura.

Projekt obuhvaća izgradnju dvaju novih vezova u području Batahovine II, čime će se značajno unaprijediti operativni kapaciteti i sigurnost u luci Dubrovnik. Luka, kao jedan od glavnih prometnih čvorova na mreži TEN-T u Hrvatskoj, ovom će investicijom dobiti modernu infrastrukturu spremnu za prihvat većeg broja plovila i učinkovitije upravljanje pomorskim prometom.

Cilj projekta je povećati učinkovitost i konkurentnost luke te osigurati njezinu bolju integraciju u europsku prometnu mrežu. Time se Dubrovnik dodatno pozicionira kao važna točka pomorske povezanosti južnog Jadrana i europske prometne strategije.

Karipske rute u kaosu – kruzeri mijenjaju planove zbog uragana Melisse

0
Foto: Screenshot/X

Uragan Melissa, koji je dosegao kategoriju 5, prouzročio je niz izmjena itinerara u Carnival Cruise Line floti. Kompanija je potvrdila da su pet njezinih brodova – Carnival Celebration, Carnival Dream, Carnival Liberty, Carnival Sunrise i Carnival Vista – morali promijeniti planirane rute kako bi izbjegli područja pogođena jakim vjetrovima i visokim valovima.

Kako navodi Cruise Industry News, iz sjedišta kompanije u Miamiju poručeno je da Fleet Operations Center neprestano prati razvoj situacije u suradnji s Nacionalnim centrom za uragane, Obalnom stražom SAD-a i lokalnim lučkim vlastima. „Sigurnost putnika i posade naš je glavni prioritet“, stoji u priopćenju Carnival Cruise Linea.

Prema ažuriranim planovima plovidbe, brod Carnival Celebration otkazao je posjete Grand Turku i Amber Coveu, zamijenivši ih zaustavljanjem u Cozumelu u Meksiku. Carnival Liberty umjesto Grand Caymana i Montego Baya sada uplovljava u Mahogany Bay (Honduras) i Belize City. Carnival Sunrise i Carnival Vista, koji su trebali posjetiti Grand Turk i Amber Cove, preusmjereni su prema Nassaua na Bahamima. U međuvremenu, Carnival Dream je zbog istog uragana otkazao planirani dolazak u Montego Bay.

Meteorološke prognoze ukazuju da će uragan Melissa u idućim danima nastaviti svoj put kroz Karibe, s mogućim utjecajem na područja Jamajke, Dominikanske Republike, Kajmanskih Otoka te otočja Turks i Caicos. Iz Carnival Cruise Linea poručuju putnicima da prate službene obavijesti i aktiviraju sustav obavijesti o plovidbi putem e-maila.

Uz Carnival, i druge velike kruzerske kompanije bile su prisiljene reagirati. MSC Cruises preusmjerio je MSC World America prema zapadnim Karibima, dok su Royal Caribbean, Celebrity, Disney i Norwegian također prijavili da su njihovi brodovi djelomično izmijenili rute zbog snažnog uragana.

Ruski “shadow” tanker izazvao zastoj u Sueskom kanalu

0
Foto: SCA/The Maritime Executive

Sankcionirani ruski tanker Komander pretrpio je kvar i nakratko se nasukao u Sueskom kanalu, privremeno ometajući prolazak konvoja. Brod, koji pripada takozvanoj “shadow floti” ruskih tankera, ponovno je osposobljen zahvaljujući brzoj intervenciji Sueske uprave kanala (SCA).

Tanker, koji trenutačno plovi pod ruskom zastavom, sagrađen je 2004. godine i u posljednje tri godine promijenio je čak šest zastava i četiri imena – Heracles, Krishna 1, Prudence i od rujna Komander. Brod od 150.580 dwt, dug 274 metra, navodno je pod upravom ruskog menadžmenta, dok je formalno u vlasništvu tvrtke iz Hong Konga, navodi The Maritime Executive.

Prema dostupnim podacima, Komander je uvršten na liste sankcija SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije zbog transporta ruske nafte iznad ograničenja cijene koje je postavila skupina G7. Pretpostavlja se da je teret ukrcan u Murmansku te da je krajnje odredište Kina.

Incident se dogodio u utorak, 28. listopada, tijekom južnog prolaska konvoja. Oko podneva posada je prijavila kvar glavnog stroja, nakon čega je brod skrenuo iz plovnog puta i nasukao se na 47. kilometru kanala.

Sueska uprava odmah je poslala pet tegljača koji su u roku od pola sata uspjeli odsukati tanker i započeti njegovo tegljenje prema Velikim jezerima. Prema priopćenju SCA, situacija je brzo stavljena pod kontrolu, a promet kanalom normaliziran.

Tog dana kroz kanal je u oba smjera prošlo ukupno 34 broda, s ukupno 1,4 milijuna bruto tona, dok je Komander bio posljednji u koloni od 19 brodova koji su plovili prema jugu.