O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 49

Hrvatska pomorska administracija na međunarodnom sastanku obalnih straža u Rimu

0
Foto: MMPI

Predstavnici Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sudjeluju na međunarodnom sastanku obalnih straža koji se od 9. do 12. rujna održava u Rimu. Hrvatsku delegaciju predvodi ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe, kapetan Siniša Orlić, a uz predstavnike Ministarstva u sastavu su i časnici Obalne straže Republike Hrvatske.

Tema susreta je jačanje suradnje među organizacijama zaduženima za poslove obalne straže. U njihovoj nadležnosti su ključne aktivnosti poput traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, nadzora plovidbe te zaštite mora od onečišćenja s brodova. Sastanak je prilika za razmjenu iskustava i najboljih praksi te za dogovor o prioritetima i smjernicama kako bi se povećala učinkovitost službi koje na moru pružaju javne usluge.

Foto: MMPI

U Rimu su se okupile administracije i agencije s nadležnostima na moru iz cijelog svijeta, kao i brojni predstavnici međunarodnih institucija, među kojima su Europska komisija, Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) i Frontex.

Događaju su prisustvovale i najviše europske i međunarodne dužnosnike: talijanska premijerka Giorgia Meloni, glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO) Arsenio Dominguez, povjerenik EU za ribarstvo i oceane Costas Kadis, izvršna direktorica EMSA-e Maja Markovčić Kostelac te izvršna direktorica EFCA-e Susan Steele. Njihova nazočnost potvrđuje važnost ovakvih foruma za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i razvoj zajedničkih standarda.

Hapag-Lloyd potpisao ugovor sa Shellom za bio-LNG opskrbu

0
Foto: Hapag Lloyd

Hapag-Lloyd i Shell sklopili su višegodišnji ugovor za opskrbu bio-LNG gorivom, čime se dodatno učvršćuje pozicija ovog prijevoznika u korištenju obnovljivih goriva u kontejnerskom prijevozu. Opskrba počinje odmah, a gorivo je ISCC EU certificirano, što jamči održivost proizvodnje i provjerene smanjene emisije kroz cijeli lanac opskrbe.

Shell je od 2024. proširio LNG mrežu na 22 globalne lokacije te uveo bio-LNG dobiven preradom organskog otpada – ostataka usjeva, stajskog gnoja i hrane. U procesu prerade, bioplin se pročišćava u biometan, ukapljuje i kroz uravnotežen sustav isporučuje brodovima, piše Splash247.

Jan Christensen iz Hapag-Lloyda naglasio je da ovakva suradnja osigurava pouzdanu opskrbu i omogućuje širenje primjene goriva s niskim emisijama bez kompromisa u kvaliteti usluge. Dexter Belmar iz Shella dodao je da bio-LNG više nije koncept nego gorivo koje već pokreće novu fazu dekarbonizacije pomorstva. Dugoročni ugovori, ističe, ključni su za izgradnju povjerenja i ulaganja u obnovljiva goriva.

Ovaj dogovor još je jedan korak u smanjenju emisija u kontejnerskom sektoru i primjer kako brodari ne čekaju buduća rješenja, već koriste dostupna goriva kako bi smanjili ugljični otisak i odgovorili na zahtjeve tržišta za održivom plovidbom.

Inmarsat izvješće: 801 GMDSS poziv u 2024., posade pod pritiskom digitalizacije

0
Foto: Inmarsat Maritime/Safety4Sea

Inmarsat Maritime objavio je izvješće Future of Maritime Safety 2025, otkrivajući kako je u 2024. godini zabilježeno 801 GMDSS distress poziva, što je gotovo identično prosjeku od 800 godišnje u posljednjih sedam godina. Povećanje s 788 poziva u 2023. naglašava trajne izazove unatoč manjem broju ukupnih gubitaka brodova.

Godina 2024. bila je turbulentna za pomorsku industriju: napadi projektilima u Crvenom moru, tajfuni na Pacifiku, piratski incidenti, kibernetički napadi na lučku infrastrukturu i sve prisutnija “shadow fleet” mreža tankera dodatno su opteretili posade i operatore. Izvješće upozorava kako se, uz te prijetnje, pomorci suočavaju s dodatnim problemima zbog brzog uvođenja novih tehnologija i složenih izvještajnih sustava, što stvara informacijsko preopterećenje, piše Safety4Sea.

Najviše poziva u pomoć došlo je s tankera, bulk carriera i dry cargo brodova, koji čine 56,9 % svih slučajeva. Tankeri su sedmu godinu zaredom prednjačili s 194 poziva – 22 % više nego prethodne godine. Posebno zabrinjava činjenica da su najviše poziva poslali brodovi stari 16 godina, ali i novogradnje, što ukazuje na rizike na oba kraja životnog ciklusa broda. Srpanj 2024. bio je najkritičniji mjesec, kada su Typhoon Gaemi i sigurnosni incidenti u Crvenom moru uzrokovali nagli skok poziva.

Izvješće također poziva na bolju razmjenu podataka među brodovlasnicima i regulatorima. Povezivanje anonimnih podataka o havarijama, ozljedama, smrtnim slučajevima i near miss incidentima omogućilo bi učinkovitije prepoznavanje trendova i određivanje prioritetnih mjera smanjenja rizika.

Foto: Inmarsat Maritime/Safety4Sea

Inmarsat upozorava da sustavi za prikupljanje i analizu podataka moraju olakšavati, a ne otežavati rad pomoraca. U kontekstu sve češće upotrebe alternativnih goriva i složenih tehnologija, stručna obuka posada ostaje ključna za sigurnu plovidbu.

DNV upozorava: Flota prelazi na zelena goriva, ali opskrba kaska

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Prema najnovijem izvješću Maritime Forecast to 2050 tvrtke DNV, svjetska flota brzo povećava kapacitete za korištenje alternativnih goriva, ali tržište opskrbe još nije spremno pratiti taj tempo. Podaci pokazuju da je gotovo jednak broj brodova na alternativna goriva u narudžbi kao i onih koji su već u službi, što nagovještava ubrzanu transformaciju pomorskog sektora.

Do 2030. godine globalna flota mogla bi imati kapacitet za potrošnju više od 50 milijuna tona niskougljičnih goriva – dvostruko više od količine potrebne za ispunjavanje ciljeva Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za smanjenje emisija. No, trenutna potrošnja takvih goriva jedva doseže milijun tona, piše Splash247.

Foto: DNV/Splash247

Ovakav nesrazmjer pokazuje da brodari ulažu u nove tehnologije, ali da dobavljači i luke moraju ubrzati izgradnju opskrbne mreže. Broj brodova na alternativna goriva trebao bi se gotovo udvostručiti do 2028., što prema DNV-u predstavlja „prijelaznu točku“ koja šalje jasan signal energetskom sektoru.

„Industrija je ostvarila značajan tehnički napredak posljednjih godina, ali rješenja još uvijek djeluju u izoliranim okvirima“, rekao je Eirik Ovrum, glavni autor izvješća. Dodao je da sljedeća faza mora uključivati integraciju novih tehnologija u strategije flote, razvoj lučke infrastrukture i prepoznavanje u regulatornim okvirima.

Ako se opskrbni lanac ne prilagodi na vrijeme, brodovi spremni za korištenje zelenih goriva mogli bi ostati vezani, a napredak prema ciljevima dekarbonizacije mogao bi biti usporen.

Screenshot

Američke pristojbe: CMA CGM drži cijene, Maersk mijenja rute

0
Foto: Splash247.com

Najavljene pristojbe već utječu na najam brodova i rute u globalnom brodarstvu

Francuski brodar CMA CGM, treći najveći svjetski kontejnerski prijevoznik, priopćio je klijentima da je spreman za povećane pristojbe koje će Sjedinjene Države uvesti 14. listopada za kineski povezanu tonažu te da ne planira uvesti dodatne naknade, piše Splash247.

Američki Ured trgovinskog predstavnika (USTR) u travnju je najavio naplatu pristojbi za kineski povezane brodove koji pristaju u američkim lukama, kako bi smanjio kinesku dominaciju u brodogradnji i potaknuo domaće brodograđevne kapacitete. Pravila još nisu u potpunosti objavljena, a Carina i granična služba radi na sustavu naplate.

CMA CGM je poručio da je preraspodijelio flotu kako bi bio spreman za nove uvjete: “Unatoč izazovima koje ova nova naknada može stvoriti za naše operacije, prema trenutačnoj strukturi pristojbi ne planiramo uvesti dodatni trošak.”

Partneri CMA CGM-a iz Ocean Alliancea, COSCO i OOCL, suočit će se s većim poteškoćama jer analitičari HSBC-a procjenjuju da bi ove dvije kineske kompanije mogle imati kombinirani trošak veći od 2,1 milijardu dolara u 2026.

Maersk je već objavio da će nastojati izbjegavati angažiranje kineski građenih brodova na američkim linijama, što se očekuje i od drugih prijevoznika. Globalno brodarstvo, uključujući i tankerski i bulk segment, već prilagođava raspored flota kako bi izbjeglo dodatne američke pristojbe, što se odražava i na ugovore o najmu brodova.

Turska potpisala veliki offshore ugovor sa Saipemom za treću fazu Sakarya polja

0
Foto: Tobias Viset/Marinetraffic

Crnomorsko plinsko polje Sakarya postaje središte turskih energetskih ambicija

Talijanski Saipem osigurao je dodatne poslove na najvećem turskom plinskom polju Sakarya, sklopivši novi offshore ugovor s Turkish Petroleum Offshore Technology Centerom (TP-OTC) vrijedan približno 1,5 milijardi dolara. Ugovor obuhvaća projektiranje, nabavu, gradnju i instalaciju (EPCI) osam krutih podmorskih cjevovoda te izvoznog plinovoda promjera 24 inča i duljine 183 kilometra. Radovi će biti izvedeni u trećoj fazi razvoja projekta Sakarya, piše Offshore Energy.

Saipem planira započeti glavnu offshore kampanju 2027. godine koristeći brod Castorone, dok je ukupno trajanje ugovora procijenjeno na oko tri godine. Tvrtka je već završila prvu fazu radova, dodijeljenu 2021., a u završnoj je fazi druge faze koja je dodijeljena 2023.

Polje Sakarya nalazi se oko 170 kilometara od obale Filyosa u pokrajini Zonguldak na Crnom moru. Treća faza uključuje izgradnju nove plutajuće proizvodne jedinice (FPU) koja će biti opskrbljena s 27 bušotina na poljima Sakarya i Amasra. Nova glavna linija spojit će podmorske instalacije s kopnenim postrojenjem u Filyosu.

U sklopu ovog razvojnog ciklusa, tvrtka Subsea7 već je odabrana za isporuku podmorskih upravljačkih kabela, usponskih cjevovoda i protoka (SURF) za treću fazu. Ovaj projekt ključan je korak u nastojanjima Turske da poveća vlastitu proizvodnju prirodnog plina i smanji ovisnost o uvozu.

Zabrinjavajući trend: Nekvalitetno VLSFO gorivo sve češće u europskim lukama

0
Foto: Ilustracija/Splash247

U europskim lukama ponovno rastu zabrinutosti zbog kvalitete brodskih goriva, posebno vrlo niskosumpornog goriva (VLSFO) koje većina brodova koristi kako bi zadovoljila ekološke propise. Sedimenti i nečistoće u gorivu mogu uzrokovati ubrzano trošenje, začepljenja i kvarove u sustavima goriva.

Stručnjaci iz CM Technologies ističu da je problem postao kroničan otkako je VLSFO uveden prije više od deset godina. Prema podacima s početka 2025., više od 45 posto globalnih isporuka VLSFO-a ne ispunjava ISO standarde, a u drugom tromjesečju taj se udio popeo na više od polovice uzoraka. Uzroci uključuju loše miješanje i kontaminaciju tijekom prijevoza baržama, piše The Maritime Executive.

Neovisne agencije poput VeriFuel, VPS i FOBAS upozoravaju da je situacija posebno ozbiljna u Europi. U Skagenu u Norveškoj čak 84 posto uzoraka bilo je neispravno, dok je u Pireju svaka osma isporuka imala problem. Posebno je kritično područje između Amsterdama, Rotterdama i Antwerpena, gdje se odvija veliki dio europskog bunkeringa.

CM Technologies navodi da niska viskoznost VLSFO goriva može uzrokovati stvaranje voska kada se skladišti na temperaturama iznad 21 °C. Takva pojava, zajedno s katalitičkim finim česticama koje djeluju poput mikro-papira za brušenje, predstavlja prijetnju ubrizgivačima i pumpama. Sedimenti, mulj i vosak začepljuju filtere i pročistače, dok viskozitet izvan specifikacije remeti izgaranje i povećava potrošnju goriva.

Tvrtka upozorava da loša ili nepostojeća kontrola kvalitete goriva može brzo ugroziti planirane održavanja, povećati troškove i kompromitirati ispunjenje ekoloških normi. Preporučuju se testiranja goriva na licu mjesta prije nego što uđe u sustav motora, kako bi se spriječila šteta i osigurala pouzdanost brodskih operacija.

Slični incidenti ranije su zabilježeni i izvan Europe – primjerice, u Houstonu i Singapuru 2022., kada je više od 200 brodova pretrpjelo štetu zbog nečistog goriva vrijednog preko 120 milijuna dolara.

Novi BP-ov projekt u Sredozemlju cilja povećanje egipatskih plinskih rezervi

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Planirana kampanja dio je šireg cilja povećanja BP-ove globalne proizvodnje do 2030. godine

BP je potpisao memorandum o razumijevanju (MoU) kako bi ispitao potencijal pet bušotina u Sredozemnom moru radi ubrzanog razvoja i proizvodnje egipatskih plinskih polja. Plan predviđa iskorištavanje postojećih proizvodnih postrojenja u području West Nile Delta i početak bušenja 2026. godine na dubinama od 300 do 1.500 metara, piše Splash247.

Moguće opcije povezivanja novih bušotina na postojeću infrastrukturu bit će razmotrene nakon evaluacije programa. Ovaj potez uslijedio je nakon uspješne istraživačke kampanje u prvoj polovici 2025., tijekom koje je BP ostvario deset novih otkrića, uključujući Fayoum-5 i El King-2 plinska ležišta u Egiptu. Oba su dijela šireg razvoja West Nile Delta.

Kompanija planira povećati proizvodnju na 2,3–2,5 milijuna barela ekvivalenta nafte dnevno do 2030., uz mogućnost daljnjeg rasta do 2035. godine. Ova inicijativa naglašava važnost Egipta kao ključnog partnera u osiguravanju stabilne opskrbe plinom za regionalna i globalna tržišta.

(VIDEO) Borba protiv kartela: obalna straža SAD-a potopila brod krijumčara i zaplijenila 5,9 tona kokaina

0
Foto: Screenshot/X

Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a objavilo je snimku na kojoj uništava plovilo za krijumčarenje droge, jedan od tri broda presretnuta tijekom vikenda u Karibima. U akcijama je zaplijenjeno oko 5.900 kg kokaina i uhićeno sedam osoba.

Operacije su dio šire kampanje Pacific Viper, koju je naredio predsjednik Donald Trump, s ciljem slamanja stranih narko-kartela u Latinskoj Americi. Ministarstvo domovinske sigurnosti, pod vodstvom Kristi Noem, navelo je da se prema kartelima primjenjuje “prekomjerna sila” kako bi se spriječilo unošenje droge u SAD.

Objava snimke dolazi nakon kontroverzi zbog prošlotjednog videa u kojem je predsjednik podijelio prizore smrtonosnog vojnog udara na krijumčarsko plovilo kod Venezuele, u kojem je navodno poginulo 11 ljudi. Cilj tog udara bila je skupina Tren de Aragua (TDA), koju je Washington ranije ove godine označio kao terorističku organizaciju.

U posljednjim tjednima SAD je znatno povećao vojnu prisutnost u Karibima. U regiju su raspoređeni ratni brodovi, nuklearna podmornica, izviđački zrakoplovi i više od 4.500 mornara i marinaca. Dok pomorska zajednica uočava snažnu eskalaciju operacija na ruti kokaina prema Srednjoj Americi i SAD-u, pravni stručnjaci upozoravaju da bi nedavni vojni udari mogli kršiti međunarodno pravo, budući da su ovakve zapljene tradicionalno pod ingerencijom obalne straže, a ne mornarice.

Operacija Pacific Viper već je donijela rekordne rezultate. Kraj kolovoza obilježila je povijesna zapljena kada je Cutter Hamilton u Port Evergladesu, Florida, iskrcao više od 34.500 kg nedopuštenih supstanci, uključujući približno 28.000 kg kokaina i 6.500 kg marihuane, vrijednih gotovo 473 milijuna dolara – najveću količinu droge ikad iskrcanu u povijesti američke obalne straže.

Maersk proglasio zajedničku havariju nakon požara na kontejnerskom brodu Marie Maersk

0
Foto: Screenshot/X

Marie Maersk, brod nosivosti 19.000 TEU, preusmjeren je prema Maleziji nakon požara, a Maersk je proglasio opću havariju tražeći jamstva od vlasnika tereta

Požar je izbio 13. kolovoza dok je brod plovio uz obalu Liberije. Posada je odmah započela gašenje i držala situaciju pod kontrolom do dolaska dvaju tegljača opremljenih protupožarnom opremom. Nakon što je 19. kolovoza na brod ukrcan stručni vatrogasni tim, odlučeno je da plovidba prema planiranoj ruti može biti nastavljena.

Brod je preusmjeren i sada plovi prema luci Tanjung Pelepas u Maleziji, gdje bi trebao stići 14. rujna. Cijeli teret bit će iskrcan u Maleziji umjesto u Kini, a isporuka kupcima bit će moguća tek nakon podnošenja jamstava. Maersk i osiguravatelji planiraju detaljnu istragu uzroke požara.

WK Webster, konzultant za pomorske štete, poslao je upute pogođenim klijentima te angažirao stručnjake i inspektore tereta koji će pregledati kontejnere i procijeniti oštećenja.

Incident ponovno skreće pozornost na opasnosti od pogrešno deklariranog i loše zapakiranog tereta. Izvješće World Shipping Councila pokazuje da je u 11,39% pregledanih kontejnera otkriven neki nedostatak – od nepravilne dokumentacije i označavanja, do problema sa smještajem i osiguranjem tereta unutar kontejnera. Takvi propusti mogu dovesti do ozbiljnih nesreća na moru, uključujući požare na brodovima ove veličine.