O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 50

(VIDEO) Borba protiv kartela: obalna straža SAD-a potopila brod krijumčara i zaplijenila 5,9 tona kokaina

0
Foto: Screenshot/X

Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a objavilo je snimku na kojoj uništava plovilo za krijumčarenje droge, jedan od tri broda presretnuta tijekom vikenda u Karibima. U akcijama je zaplijenjeno oko 5.900 kg kokaina i uhićeno sedam osoba.

Operacije su dio šire kampanje Pacific Viper, koju je naredio predsjednik Donald Trump, s ciljem slamanja stranih narko-kartela u Latinskoj Americi. Ministarstvo domovinske sigurnosti, pod vodstvom Kristi Noem, navelo je da se prema kartelima primjenjuje “prekomjerna sila” kako bi se spriječilo unošenje droge u SAD.

Objava snimke dolazi nakon kontroverzi zbog prošlotjednog videa u kojem je predsjednik podijelio prizore smrtonosnog vojnog udara na krijumčarsko plovilo kod Venezuele, u kojem je navodno poginulo 11 ljudi. Cilj tog udara bila je skupina Tren de Aragua (TDA), koju je Washington ranije ove godine označio kao terorističku organizaciju.

U posljednjim tjednima SAD je znatno povećao vojnu prisutnost u Karibima. U regiju su raspoređeni ratni brodovi, nuklearna podmornica, izviđački zrakoplovi i više od 4.500 mornara i marinaca. Dok pomorska zajednica uočava snažnu eskalaciju operacija na ruti kokaina prema Srednjoj Americi i SAD-u, pravni stručnjaci upozoravaju da bi nedavni vojni udari mogli kršiti međunarodno pravo, budući da su ovakve zapljene tradicionalno pod ingerencijom obalne straže, a ne mornarice.

Operacija Pacific Viper već je donijela rekordne rezultate. Kraj kolovoza obilježila je povijesna zapljena kada je Cutter Hamilton u Port Evergladesu, Florida, iskrcao više od 34.500 kg nedopuštenih supstanci, uključujući približno 28.000 kg kokaina i 6.500 kg marihuane, vrijednih gotovo 473 milijuna dolara – najveću količinu droge ikad iskrcanu u povijesti američke obalne straže.

Maersk proglasio zajedničku havariju nakon požara na kontejnerskom brodu Marie Maersk

0
Foto: Screenshot/X

Marie Maersk, brod nosivosti 19.000 TEU, preusmjeren je prema Maleziji nakon požara, a Maersk je proglasio opću havariju tražeći jamstva od vlasnika tereta

Požar je izbio 13. kolovoza dok je brod plovio uz obalu Liberije. Posada je odmah započela gašenje i držala situaciju pod kontrolom do dolaska dvaju tegljača opremljenih protupožarnom opremom. Nakon što je 19. kolovoza na brod ukrcan stručni vatrogasni tim, odlučeno je da plovidba prema planiranoj ruti može biti nastavljena.

Brod je preusmjeren i sada plovi prema luci Tanjung Pelepas u Maleziji, gdje bi trebao stići 14. rujna. Cijeli teret bit će iskrcan u Maleziji umjesto u Kini, a isporuka kupcima bit će moguća tek nakon podnošenja jamstava. Maersk i osiguravatelji planiraju detaljnu istragu uzroke požara.

WK Webster, konzultant za pomorske štete, poslao je upute pogođenim klijentima te angažirao stručnjake i inspektore tereta koji će pregledati kontejnere i procijeniti oštećenja.

Incident ponovno skreće pozornost na opasnosti od pogrešno deklariranog i loše zapakiranog tereta. Izvješće World Shipping Councila pokazuje da je u 11,39% pregledanih kontejnera otkriven neki nedostatak – od nepravilne dokumentacije i označavanja, do problema sa smještajem i osiguranjem tereta unutar kontejnera. Takvi propusti mogu dovesti do ozbiljnih nesreća na moru, uključujući požare na brodovima ove veličine.

(VIDEO) Incident na vezu: u luci Long Beach 67 kontejnera palo s broda u more

0
Foto: US Coast Guard/Splash247

Luka Long Beach obustavila je daljnje prekrcajne operacije nakon nezgode u kojoj su deseci kontejnera završili u moru

S broda Mississippi, izgrađenog 2024. godinei kapaciteta 5.504 TEU u more je palo 67 kontejnera, od kojih su neki završili na obližnjem plovilu za opskrbu električnom energijom s obale – takozvanom clean air barge.

Nekoliko kontejnera potonulo je u lučkom bazenu, dok su drugi ozbiljno oštećeni. Nema ozlijeđenih, ali je pričinjena materijalna šteta i na barži koja služi za smanjenje emisija prilikom boravka brodova u luci.

Američka obalna straža trenutno vodi istragu u suradnji s upravom luke Long Beach. Mjesto incidenta je ograđeno, a timovi za izvid i potencijalno izvlačenje kontejnera su aktivirani.

ZIM, izraelski brodar koji je unajmio brod od norveškog vlasnika MPC Container Ships, u priopćenju navodi da aktivno surađuje s lokalnim vlastima i nadležnim agencijama kako bi se utvrdile okolnosti te spriječio mogući negativni utjecaj na okoliš.

(VIDEO) Stigao prvi brod! Rijeka Gateway službeno otvorio vrata pomorskom prometu

0
Foto: Vedran Karuza/Novi List

Prvi teretni brod pristao je na Zagrebačku obalu u Rijeci, označivši početak rada novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway (RGW). Riječ je o brodu Al Jasrah, koji plovi pod upravom Hapag-Lloyda, a u riječku luku uplovio je u ranim jutarnjim satima.

Al Jasrah je kontejnerski brod dužine 368 metara, širine 51 metar, te kapaciteta 14.993 TEU-a. Pripada floti Gemini alijanse, operativne suradnje dvaju globalnih brodara – Hapag-Lloyda i Maerska – koja povezuje Daleki istok sa zapadnim lukama Europe, piše Novi List.

Danas u podne, uz nazočnost predstavnika lokalnih i državnih vlasti, te uprave terminala, službeno će biti obilježen početak komercijalnog rada na Zagrebačkoj obali. Očekuje se dolazak brodova svakog petka, uz postupno povećanje frekvencije uplovljavanja kako bi se terminal doveo do punog kapaciteta.

U prvoj fazi, kapacitet RGW-a bit će oko 650.000 TEU-a godišnje, a po završetku druge faze i dodatne izgradnje 280 metara obale, očekuje se povećanje kapaciteta na milijun TEU-a.

Rijeka Gateway zajednički razvijaju Luka Rijeka d.d. i APM Terminals, dio danskog brodarskog diva Maersk. Projekt je sufinanciran europskim sredstvima i predstavlja jednu od ključnih točaka Strategije prometnog razvoja RH.

Kreće modernizacija obale u Vrsima: 4 milijuna eura za 89 novih komunalnih vezova

0
Foto: Zadarska Županija

U Općini Vrsi potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt dogradnje lučkog bazena – glavnog gata i mula, ukupne vrijednosti gotovo 4 milijuna eura. Projekt će se sufinancirati sredstvima Europske unije, a cilj je povećanje sigurnosti pomorskog prometa u Ninskom zaljevu te omogućavanje čak 89 novih komunalnih vezova.

Ugovor su potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić i ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar Davor Škibola. Ministar Butković istaknuo je kako ovaj projekt potvrđuje nastavak ulaganja u lučku infrastrukturu, koje se posljednjih godina intenziviralo zahvaljujući korištenju EU fondova.

„Od 2016. godine ulaganja su porasla s 25 milijuna kuna na današnjih 15 milijuna eura iz nacionalnih izvora, dok EU projekti čine glavninu investicija. Luka Vrsi je četvrti EU projekt u Zadarskoj županiji, uz već završene projekte u Tkunu, Salima i na zadarskoj rivi“, naglasio je Butković.

Župan Josip Bilaver najavio je da je ovo tek prvi od planiranih 1500 komunalnih vezova u županiji, a načelnik Općine Vrsi Luka Perinić označio je ovaj dan povijesnim za svoju općinu. „Projekt je rezultat zajedništva, a nova luka neće samo služiti brodovima, već će postati novo središte zajednice“, rekao je Perinić.

Prema riječima ravnatelja Škibole, dogradnjom će se produžiti glavni lukobran na dvije strane, izgraditi sekundarni lukobran i dva nova gata, što će značajno zaštititi akvatorij od nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić dodao je kako je na razini Hrvatske već potpisano 23 infrastrukturna projekta vrijedna preko 680 milijuna eura, od čega se 11 odnosi na lučke projekte, vrijedne gotovo 140 milijuna eura.

SIRE 2.0 nakon godinu dana: Provedeno više od 22.000 inspekcija

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Uvođenjem SIRE 2.0 industrija je dobila fleksibilniji i realniji alat za procjenu stvarnog stanja brodova

Prošla je godina dana otkako je OCIMF pokrenuo digitalni inspekcijski sustav SIRE 2.0, koji je zamijenio stariji papirnati program VIQ7. U prvih 12 mjeseci provedeno je više od 22.000 inspekcija u čak 2.100 luka diljem svijeta, a korištenje rezervne papirnate procedure bilo je potrebno u samo 0,2 posto slučajeva.

Za pomorce i brodare, SIRE 2.0 predstavlja veliku promjenu. Umjesto univerzalnog popisa pitanja, novi sustav koristi dinamičku bazu podataka, iz koje se za svaki brod generira jedinstven inspekcijski upitnik. Algoritam uzima u obzir tip broda, prethodnu inspekcijsku povijest i operativne okolnosti, čime se dobiva relevantniji i realniji uvid u stvarno stanje plovila.

SIRE 2.0 inspektori koriste certificirane industrijske tablete, otporne na vodu, udarce i ekstremne temperature. Na njima evidentiraju sve – od fotografija, glasovnih bilješki do neposrednih opažanja. Bitno je naglasiti da sve što se unese na uređaj ostaje unutar službenog sustava i nije moguće izvesti van – čime se štiti integritet podataka.

Osim tehničkih aspekata, program stavlja snažan naglasak na ljudski čimbenik. Inspektori su dodatno obučeni prepoznati ponašanja članova posade koja mogu ukazivati na stres, preopterećenost ili nepoznavanje procedura. Ovakav pristup donosi dublje razumijevanje sigurnosne kulture na brodu.

Novi izvještaji često premašuju 70 stranica i omogućuju temeljitu analizu, ne samo za brodare, već i za čartere i ostale sudionike u pomorskom lancu. Zahvaljujući digitalnoj arhitekturi, svi podaci mogu se integrirati s postojećim sustavima brodara i vetting odjela, bez potrebe za dodatnim softverom.

OCIMF najavljuje daljnju nadogradnju programa kroz poboljšanje analitike, nastavak edukacije inspektora te aktivno prikupljanje povratnih informacija korisnika preko službenog portala za prijedloge.

SIRE 2.0 već u prvoj godini pokazao je da digitalizacija može donijeti preciznije, brže i učinkovitije inspekcije, ali i otvoriti prostor za još jaču sigurnosnu kulturu u pomorstvu.

Indija priprema crnu listu za 86 brodova zbog kršenja prava pomoraca

0
Foto: Ilustracija / ITF

Glavna uprava za pomorstvo Indije (DGS) objavila je nacrt okružnice u kojem navodi 86 brodova na kojima su se, prema izvještajima, ponavljali slučajevi zlostavljanja posada, neisplaćenih plaća, loših radnih uvjeta i plovidbe bez potrebne dokumentacije. Odluka dolazi nakon što je Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) upozorila na rekordne razine napuštanja posada tijekom 2025. godine.

Prema navodima DGS-a, većina tih brodova nema minimalne obavezne dokumente, uključujući valjano P&I osiguranje, dok su posredničke agencije pokazale „slabu usklađenost“ u dokumentiranju statusa pomoraca. U mnogim slučajevima indijske vlasti nisu dobile odgovor ni od država zastava ni od luka gdje su brodovi zadržani.

Među brodovima koji su se našli na popisu ističe se produkt tanker Eagle S, uključen u slučaj u Finskoj gdje se istražuje namjerno povlačenje sidra i oštećenje podmorskih kabela. Uz njega, na listi su i generalni teretni brodovi, tankeri te jedan RoPax.

Nacrt okružnice nalaže agencijama da hitno prekinu regrutaciju indijskih pomoraca za te brodove te da organiziraju njihov iskrcaj u prvoj mogućoj luci i povratak u Indiju, uključujući isplatu plaća, zdravstvene i socijalne naknade. Agencije imaju 14 dana da dostave izvješće o statusu pomoraca i njihovim neisplaćenim pravima, uz prijetnju suspenzije ili ukidanja licenci.

Prema podacima ITF-a, tijekom 2025. zabilježeno je 2.648 slučajeva napuštanja posada na 259 brodova, što je znatno više od ukupnog broja u 2024. kada je bilo 3.133 pomorca napušteno. Riječ je o porastu od 87 posto u odnosu na 2023., što potvrđuje ozbiljnost situacije i potrebu za jačim međunarodnim nadzorom.

Nakon Turske i Španjolska uvodi zabranu za izraelske vojne pošiljke

0
Foto: Luka Barcelona/Pixabay

Španjolska je donijela odluku kojom se brodovima i zrakoplovima koji prevoze oružje ili vojni gorivo za Izrael zabranjuje pristajanje u španjolske luke i korištenje zračnog prostora. Odluka dolazi u kontekstu gotovo dvogodišnje izraelske vojne ofenzive u Gazi.

Premijer Pedro Sánchez poručio je kako postoji jasna razlika između obrane zemlje i, kako je naglasio, bombardiranja bolnica ili uskraćivanja hrane civilima.

Mjera Španjolske slijedi potez Turske, koja je krajem kolovoza zatvorila svoje luke za izraelske brodove te onemogućila turskim brodovima uplovljavanje u izraelske luke, uključujući i zabranu vojnog tereta za Izrael.

Na globalnoj razini već su zabilježeni brojni prosvjedi u lukama protiv isporuka oružja Izraelu, a sve veći broj lučkih radnika odbija sudjelovati u rukovanju takvim pošiljkama. Ova odluka Španjolske mogla bi dodatno zakomplicirati opskrbne rute i logističke tokove u istočnom Mediteranu, posebno za brodove koji redovito prevoze osjetljive terete kroz europske luke.

Brodogradilište „3. maj“ nakon stečaja: radnici jedini s razlogom za optimizam

0
Foto: Sergej Drechsler/ Arhiva Novi List

Na Trgovačkom sudu u Rijeci održava se ispitno-izvještajno ročište za stari „3. maj“, brodogradilište koje je ostalo dužno više od 167 milijuna eura. Glavni vjerovnik je Ministarstvo financija, s potraživanjem od 120,5 milijuna eura. No, kako pokazuju podaci stečajnog upravitelja Lorisa Raka, imovina brodogradilišta daleko je manja – vrijednost nekretnina procijenjena je na 17,1 milijun eura, dok je oprema i materijal procijenjen na tek 1,57 milijuna eura.

Iako je jasno da se većina vjerovnika neće uspjeti naplatiti, radnici bi mogli proći bolje. Njihova potraživanja, uključujući iznose koje zastupa Agencija za zaštitu radničkih potraživanja, iznose ukupno 2,58 milijuna eura. U usporedbi s milijunskim dugovima države i banaka, to je relativno mali iznos koji bi se mogao namiriti gotovo u cijelosti, piše Novi List.

Ključan izvor za namirenje radnika je dug pulskog brodara Alpha Adriatic prema „3. maju“, vrijedan 4,06 milijuna eura. Iako su na dio tog iznosa upisana založna prava OTP banke i tvrtke Strojopromet, preostali novac trebao bi biti dovoljan da radnici dobiju ono što im pripada.

Dodatna sredstva mogla bi se prikupiti i prodajom pokretnina – strojeva, opreme i materijala – ali stvarna vrijednost tek treba biti potvrđena od strane ovlaštenog vještaka. Stečajni upravitelj upozorava da se radi o imovini koja je pripremana za gradnju brodova, što umanjuje njenu tržišnu vrijednost.

Što se tiče države, iako Ministarstvo financija ima hipoteke na pojedinim trećemajskim nekretninama, uključujući i poznato prenoćište na Kantridi te objekt „Umorni radnik“, realni iznos koji će uspjeti naplatiti ostaje neizvjestan. Situaciju dodatno otežava nesređeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje.

Sudbina vjerovnika starog „3. maja“ još će se razjašnjavati na skupštinama i ročištima, ali jedno je sigurno – bivši radnici imaju najviše razloga za oprezni optimizam, dok će najveći vjerovnici poput države ostati bez većeg dijela svojih potraživanja.

Europske kontejnerske luke u 2025.: tko je profitirao, a tko izgubio?

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Na početku 2025. godine svjetsko brodarsko tržište doživjelo je najveću promjenu u alijansama kontejnerskih linija u posljednjem desetljeću. Kako se nova mreža linija postupno ustalila, jasno se vidi tko su najveći dobitnici, a tko gubitnici među europskim lukama.

Prema analizi danskog konzultantskog društva Sea-Intelligence, nova raspodjela snaga na Azija–Europa rutama konsolidirala je promet u čvorištima poput Hamburga i Valencije, dok su luke poput Antwerpena i Tanger Meda izgubile dio ključnih servisa, piše Splash247.

Španjolska luka Algeciras bilježi umjeren rast ukupnog kapaciteta, premda uz manji prosječni kapacitet brodova. To pokazuje da preuzima novu ulogu u opsluživanju manjih servisa s većim brojem pristajanja. S druge strane, Pirej je zabilježio pad ukupnog nominalnog kapaciteta, iako mu sada pristižu veći brodovi – što Sea-Intelligence opisuje kao “kvaliteta umjesto kvantitete”.

Foto: Splash247

Najveći dobitnik je Hamburg, koji je prema svim pokazateljima iz ove mrežne preraspodjele izašao jači nego ikad. Luka je ostvarila značajan rast u učestalosti poziva, prosječnoj veličini brodova i ukupnom kapacitetu. MSC, najveći svjetski brodar, sada drži 49% vlasničkog udjela u toj njemačkoj luci. Podaci Alphalinerja pokazuju da je Hamburg u prvih šest mjeseci ove godine ostvario rast pretovara od 9,3%, dosegnuvši 4,2 milijuna TEU-a. Posebno se ističe porast dolazaka brodova većih od 10.000 TEU-a za 50%, dok su oni najveći, preko 24.000 TEU-a, porasli za 30%.

Rotterdam, unatoč konkurenciji, i dalje ostaje vodeći europski kontejnerski hub s vlastitom ligom, no osjetan pad prometa u Antwerpenu i Tangeru ukazuje na gubitak ključnih servisnih linija i preusmjeravanje tereta prema jačim lukama.

Promjene izazvane novim savezima Gemini Cooperation, Premier Alliance, Ocean Alliance te samostalnim nastupom MSC-a jasno su pokazale novu geografiju kontejnerskog prometa u Europi – gdje se Hamburg etablirao kao glavni pobjednik, a nekoliko dosad dominantnih čvorišta gubi korak u utrci.