O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 50

Iranski tankeri ponovno šalju AIS signal: politički manevar ili nužan potez?

0
Foto: VesselFinder

Nakon više od sedam godina “plovidbe u mraku”, iranski tankeri ponovno emitiraju AIS signale. Ova neočekivana promjena dolazi usprkos ponovnom uvođenju međunarodnih sankcija krajem rujna, što otvara niz pitanja o razlozima i mogućim političkim pozadinama poteza Teherana.

Prema podacima platformi VesselFinder i MarineTraffic, više od 80 posto tankera pod iranskom zastavom u posljednja je dva dana ponovno počelo slati svoje pozicije. Riječ je o iznenadnoj i koordiniranoj promjeni ponašanja flote koja je od 2018. godine uglavnom plovila “u tišini”, bez aktivnih AIS transpondera – kako bi prikrila trgovinu naftom mimo sankcija, navodi The Maritime Executive.

Analitičar Dalga Khatinoglu smatra da bi potez mogao biti pokušaj Irana da pokaže “legitimnost” svog izvoza. S druge strane, moguće je da je odluka donesena pod pritiskom Kine, koja kupuje gotovo 90 posto iranske nafte. Washington je, pak, ranije upozorio da plovidba bez aktivnog AIS-a predstavlja kršenje pravila IMO-a i može biti razlog za presretanje brodova.

U praksi, AIS manipulacija bila je ključni alat za prikrivanje ilegalnih STS operacija na moru. Takvi “tamni” transferi nafte između tankera značajno su povećavali troškove – svaka pošiljka trajala je i do 10 tjedana umjesto tri, a Iran je morao nuditi i do 10% niže cijene po barelu. Povratak transparentnijem načinu plovidbe mogao bi stoga značiti smanjenje troškova, ako Peking i dalje jamči kupnju iranske nafte.

Tragedija podmornice Titan: američki istražitelji razotkrili niz propusta OceanGatea

0
Foto: Screenshot/X

Američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) objavio je konačno izvješće o tragediji podmornice Titan, koja je 18. lipnja 2023. implodirala tijekom zarona prema olupini Titanica u sjevernom Atlantiku. U nesreći je poginulo svih pet osoba, među njima i izvršni direktor OceanGatea, Stockton Rush.

Prema zaključcima istrage, uzrok katastrofe bio je neadekvatan inženjerski proces i pogrešna analiza podataka koji su doveli do gubitka strukturnog integriteta trupa. Titan je implodirao na dubini od 3.880 metara, pod pritiskom od gotovo 5.000 psi, što je trenutno uništilo plovilo vrijedno 4,2 milijuna dolara, piše gCaptain.

NTSB je utvrdio da je podmornica već nakon 80. zarona pretrpjela oštećenja u vidu delaminacija trupa izrađenog od karbonskih vlakana. OceanGate je nastavio s operacijama bez zaustavljanja podmornice i dodatnih provjera. Nova oštećenja pojavila su se i nakon 82. zarona, no tvrtka ih nije otkrila zbog pogrešne interpretacije podataka sustava nadzora tlaka.

Trup Titana bio je izrađen 2020. godine od kompozitnog cilindra od karbonskih vlakana, povezanog s titanijskim segmentima i kupolama. Ljepilo korišteno za spajanje tih dijelova pokazalo se kao potencijalna slaba točka, što je kasnije potvrdila i obdukcija olupine.

NTSB je naglasio da OceanGate nije proveo adekvatna testiranja kako bi utvrdio stvarnu čvrstoću i trajnost konstrukcije, niti je slijedio preporučene sigurnosne procedure za plovila koja prevoze ljude pod visokim pritiskom.

Osim tehničkih propusta, istraga je otkrila i ozbiljne nedostatke u organizaciji hitnog odgovora. OceanGate nije imao pripremljene planove spašavanja niti je obavijestio nadležne službe o misiji. Unatoč tome, američka Obalna straža brzo je koordinirala potragu koja je dovela do pronalaska ostataka Titana.

NTSB je također upozorio na regulatorne praznine – trenutačni propisi za mala putnička plovila ne obuhvaćaju dovoljno detaljno sustave pod visokim pritiskom poput Titana. Preporučeno je da Obalna straža oformi stručni panel za izradu novih standarda te da Međunarodna pomorska organizacija (IMO) obvezno uvede cirkular MSC.1/Circ.981 o plovilima s tlakovnim trupom za ljudsku upotrebu.

Paralelno izvješće američke Obalne straže, objavljeno u kolovozu, dodatno je potvrdilo da je katastrofa bila “potpuno sprječiva”, a OceanGate je svjesno djelovao izvan propisanih međunarodnih standarda.

Tragedija Titana tako ostaje jedno od najtežih poglavlja u povijesti privatnih dubokomorskih misija i upozorenje svima koji pomiču granice tehnologije bez dovoljno poštivanja sigurnosnih standarda.

Novi Disneyjev brod Destiny zaplovit će Karibima i Bahamima iz Fort Lauderdalea

0
Foto: HEINER TRAPPMANN/Marinetraffic

Novi kruzer Disney Destiny službeno je predan Disney Cruise Lineu na svečanosti održanoj u Eemshavenu, čime je završena njegova izgradnja u njemačkom brodogradilištu Meyer Werft.

Svečanom primopredajom obilježena je pomorska tradicija kojom se vlasništvo nad brodom prenosi s graditelja na naručitelja. Ključeve broda preuzeo je Joe Schott, predsjednik Disney Signature Experiencesa, uz Sharon Siskie, potpredsjednicu i glavnu direktoricu Disney Cruise Linea, te kapetana Andyja McRonaldsa, piše Cruise Industry News.

Foto: Screenshot/X

Disney Destiny, brod kapaciteta 2.500 putnika, uskoro će zaploviti na transatlantskom putovanju prema svom matičnom pristaništu u Fort Lauderdaleu. Tijekom svoje prve sezone 2025./26. nudit će četverodnevna i petodnevna krstarenja Karibima i Bahamima iz luke Port Everglades, s pristajanjima na Disneyjevim privatnim otocima – Castaway Cay i Lookout Cay na Lighthouse Pointu.

Riječ je o trećem brodu u nizu LNG-pogonskih jedinica koje su započele s Disney Wishom 2022. godine. Destiny je u rujnu uspješno dovršio prolazak rijekom Ems i seriju probnih plovidbi, potvrdivši spremnost za komercijalnu eksploataciju.

Njemački vlasnici, američka zastava, kineski račun – 1,7 milijuna dolara brodu za ulazak u luku

0
Foto: Wikimedia commons

Dok države koriste luke kao oružje u trgovinskom nadmetanju, cijenu plaćaju brodari i svjetski lanci opskrbe

Njemački vlasnici američkog kontejnerskog broda Matson Waikiki morali su platiti čak 1,7 milijuna dolara kako bi im se dopustilo pristajanje u šangajskoj luci. Riječ je o prvom konkretnom primjeru posljedica novog kineskog sustava povećanih lučkih pristojbi, uvedenog kao odgovor na slične mjere koje je Washington donio prema kineskim brodovima, piše Splash247.

Brod kapaciteta 4.870 TEU i neto tonaže 30.224 pod američkom zastavom tako je postao simbol sve izraženijeg „pomorskog trgovinskog rata“. Peking je odlučio naplaćivati 56 dolara po neto toni za sve brodove koji su na bilo koji način povezani s američkim vlasništvom, dok SAD istovremeno naplaćuje 50 dolara po neto toni za kinesku flotu.

Kineska pomorska uprava (MSA) provodi stroge provjere vlasničkih struktura kroz novi sustav US-Linked Vessel Information Report Form, integriran u nacionalnu platformu Single Window. Time se analiziraju podaci o zastavi, vlasništvu i upravljanju brodovima, a naknade se naplaćuju već u prvoj kineskoj luci u koju brod uplovi.

Izvor: Braemar/Splash247

Posebno je sporno što Kina izuzima brodove izgrađene u kineskim brodogradilištima, ali dodatno oporezuje one čiji vlasnici imaju više od 25 posto američkog udjela – bilo u kapitalu, glasačkim pravima ili upravi tvrtke. To bi, prema analizi Allied Shipbrokinga, moglo pogoditi i velike tankerske operatore poput Scorpia, Ardmorea, Teekaya i Torma, koji su registrirani na američkim burzama.

Stručnjaci grčkog brokera Xclusiv Shipbrokers upozoravaju da je ovakva „simetrija poreza“ između Washingtona i Pekinga zapravo uvod u spiralu pomorskog oporezivanja koja bi mogla iskriviti svjetske tokove tereta i raspodjelu flote.

Kako ističu analitičari, pomorstvo je od neutralnog kanala globalne trgovine postalo instrument državne politike. Za brodovlasnike i brodare, to znači novu eru u kojoj će navigacija kroz regulatorne prepreke biti jednako zahtjevna i skupa kao i plovidba oceanima.

Cochin Shipyard gradi šest kontejnerskih brodova za CMA CGM – ugovor vrijedan 300 milijuna dolara

0
Foto: Wikimedia commons

Francuski brodar CMA CGM potpisao je pismo namjere s indijskim Cochin Shipyard Ltd (CSL) o gradnji šest LNG-pogonskih feeder kontejnerskih brodova, čime je postao prvi globalni brodar koji je naručio brodove u indijskom brodogradilištu. Vrijednost narudžbe procjenjuje se na oko 300 milijuna američkih dolara, a službeni ugovor s tehničkim i komercijalnim detaljima trebao bi biti potpisan u nadolazećim mjesecima.

Kako navodi Splash247, planirani brodovi kapaciteta 1.700 TEU predstavljaju važnu prekretnicu za indijsku brodogradnju, koja već godinama nastoji privući međunarodne naručitelje. Prema dostupnim informacijama, projekt će se temeljiti na dizajnu južnokorejskog HD Hyundai Heavy Industriesa, s kojim je Cochin Shipyard ranije ove godine potpisao sporazum o tehničkoj suradnji.

Ova narudžba dolazi u trenutku kada indijska vlada provodi višemilijardni program potpore domaćim brodogradilištima s ciljem modernizacije kapaciteta i jačanja industrije. U tom kontekstu, ugovor s CMA CGM-om predstavlja značajan korak prema ostvarenju ambicije da Indija do 2030. uđe među deset najvećih brodograđevnih nacija svijeta, a do 2047. među pet vodećih.

CMA CGM u Indiji posluje već 34 godine i zapošljava oko 17.000 ljudi. Kompanija posljednjih mjeseci širi ulaganja u luke i logistiku, osobito kroz projekte u lukama Nhava Sheva Freeport Terminal (NSFT) i Mundra Port. Četiri njezina kontejnerska broda već su registrirana pod indijskom zastavom, a novih šest jedinica također će ploviti pod istim registrom.

Za Cochin Shipyard, osnovan 1972. i pod državnim vlasništvom, ovo je drugi veliki ugovor u kontejnerskom segmentu, nakon što je 2023. potpisan prvi ugovor sa Samskipom. Brodogradilište je također u partnerstvu s Maerskom, s kojim razvija suradnju u području gradnje i popravaka brodova. Prvi Maerskov brod trebao bi u Cochin stići na remont tijekom 2025.

Francuska rivijera uvodi nova pravila za kruzere: ograničenje putnika i broj dolazaka po luci

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Novi regionalni propisi žele pomiriti turizam i zaštitu okoliša, uz jasna ograničenja broja putnika i uplovljavanja velikih kruzera

Kako bi se smanjio pritisak masovnog turizma i zaštitilo osjetljivo obalno okruženje, francuska prefektura Alpes-Maritimes donijela je prijedlog novih pravila za pristajanje velikih kruzera u najpoznatijim lukama Azurne obale – Cannesu, Nici i Villefrancheu. Odluka dolazi nakon višemjesečnih rasprava između lokalnih vlasti, gospodarskih udruga i predstavnika kruzerske industrije, a cilj joj je uspostaviti ravnotežu između gospodarskih koristi i očuvanja kvalitete života stanovnika.

Prema prijedlogu, najveći dopušteni broj putnika po uplovljavanju bit će 3.000, dok će brodovi s više od 1.300 putnika moći pristati samo jednom dnevno po luci. U sezoni srpnja i kolovoza, predviđen je maksimalni broj od 15 dolazaka mjesečno. Uz to, godišnji prosjek iskrcaja ne bi smio prelaziti 2.000 putnika po uplovljavanju, navodi The Maritime Executive.

Gradovi Nica i Villefranche već su ranije pokušali samostalno ograničiti kruzere, zabranivši uplovljavanje brodovima s više od 2.500 putnika. Međutim, sud je takve odluke poništio, potvrdivši da isključivu nadležnost ima regionalni prefekt.

Dužnosnik regije Alpes-Maritimes Laurent Hottiaux naglasio je da se novi propisi ne odnose na putničke trajekte, već isključivo na turističke kruzere. Cilj nije zabrana dolazaka, nego regulacija prometa kako bi se osigurala “tranzicija prema održivom turizmu” te smanjilo onečišćenje i buka u priobalju.

Posebno se potiču kompanije koje poštuju “Sustainable Cruise in the Mediterranean” povelju iz 2025., kojom se brodovi obvezuju koristiti čišća goriva i smanjiti emisije dok su na sidru ili vezu. Dodatne mjere predviđene su u slučaju visokog stupnja onečišćenja zraka – tijekom “Level 1” razine brodovi će morati smanjiti emisije unutar tri nautičke milje od obale, dok će pri “Level 2” stupnju uplovljavanje biti zabranjeno.

Prefektura očekuje da će nova pravila ujednačiti uvjete za sve luke Azurne obale, očuvati mir lokalnog stanovništva te istodobno omogućiti kontrolirani nastavak kruzerskog turizma, koji ostaje važan izvor prihoda za regiju.

Naftaši i SAD protiv, Europa za – Net-Zero okvir pred ključnim glasovanjem u IMO-u

0
Foto: IMO

U Londonu se ovog tjedna održava izvanredna sjednica Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), na kojoj se raspravlja o prijedlogu tzv. Net-Zero Frameworka – novom globalnom okviru za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodskog prometa. Riječ je o dokumentu od 120 stranica koji objedinjuje dosadašnje odredbe MARPOL Aneksa VI, uključujući i nove ciljeve za smanjenje ugljične intenzivnosti goriva.

Središnja točka prijedloga predviđa da brodovi moraju poboljšavati svoj omjer emisija po toni tereta i milji, uz dvije razine ciljeva. Oni koji ne ispune tražene granice morali bi plaćati godišnje naknade, dok bi oni koji koriste goriva s nultim ili gotovo nultim emisijama mogli ostvariti poticaje iz novog IMO Net-Zero Fonda. Taj bi fond financirao razvoj tehnologija i projekte dekarbonizacije u zemljama u razvoju i malim otočnim državama, piše Splash247.

Protivnici tvrde da se radi o globalnom „ugljičnom porezu” pod drugim imenom. SAD i skupina naftnih izvoznica – među njima Bahrein, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venezuela – smatraju da IMO time izlazi izvan svojih tehničkih ovlasti. Prema njihovim podnescima, MARPOL ne predviđa gospodarske mehanizme niti naplatu naknada privatnim kompanijama, već samo tehničke standarde.

Američka administracija dodatno je zaoštrila ton, zaprijetivši sankcijama državama koje podrže Net-Zero okvir. Washington tvrdi da bi takav sustav povećao troškove prijevoza i posljedično potaknuo inflaciju, dok bi prijelazna goriva poput LNG-a i biogoriva bila nepravedno kažnjena.

S druge strane, Europske države, uz podršku Međunarodne brodarske komore (ICS), smatraju da je ovo ključan trenutak za globalno usklađivanje pravila i izbjegavanje fragmentacije između različitih regionalnih propisa, poput EU ETS-a. ICS poziva IMO da bez odgode uspostavi jasne smjernice i omogući brži razvoj tržišta alternativnih goriva.

Očekuje se da će tijekom tjedna doći do glasovanja, budući da konsenzus među 176 država članica nije na vidiku. Za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 108 glasova. Analitičari procjenjuju da će presudnu ulogu imati nekoliko neodlučnih država iz jugoistočne Azije, Bliskog istoka i Latinske Amerike.

Ishod ove sjednice mogao bi dugoročno odrediti hoće li svjetsko pomorstvo imati jedinstvena pravila dekarbonizacije ili će se globalna flota suočiti s novim valom podjela i regionalnih propisa.

Tržište VLCC tankera u punom zamahu – potražnja raste, cijene stabilne

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Tržište rabljenih VLCC tankera bilježi snažan rast, uz čvrste cijene i veliku potražnju za svim godištima brodova

Kineska grupacija Landbridge Holdings istaknula se kao jedan od najaktivnijih prodavatelja. Tvrtka je prodala tanker Landbridge Horizon (308.000 DWT, izgrađen 2019.) za oko 103 milijuna USD, a kao kupac se spominje Trafigura. Cijena je viša od procjene VesselsValuea iz veljače, koja je iznosila 101 milijun USD. Landbridge navodno završava i prodaju sestrinskog broda Landbridge Spirit (2016.) za oko 86 milijuna USD, što potvrđuje snažnu potražnju za modernim tonama.

Usporedno s time, novogradnje s LNG dual-fuel ili ammonia-ready pogonom dosežu 140–150 milijuna USD, pa se promptni „eco” VLCC brodovi još uvijek smatraju povoljnijom opcijom za ulagače.

Povećana aktivnost vidljiva je i u segmentu starijih VLCC-a, gdje prevladavaju kineski kupci. Tanker Dalma (306.543 DWT, iz 2007.) prodan je za 49 milijuna USD, što je gotovo jednako cijeni postignutoj u srpnju za njegovu sestru Eurohope.

U rujnu je grčka obitelj Alafouzos (Kyklades Maritime) kupila brod FPMC C Knight (301.900 DWT, star 14 godina) za 55 milijuna USD, preimenovala ga u Nissos Psara, a brokeri mu već danas procjenjuju vrijednost na oko 57 milijuna USD.

Unatoč promjenjivim vozarinama, VLCC segment bilježi snažne prinose. Krajem rujna dnevne su zarade nakratko probile granicu od 100.000 USD, što je najviša razina od početka 2022., a trenutačno su se stabilizirale na oko 85.000 USD dnevno.

Greenpeace protiv kraljevskih prihoda od vjetroelektrana – najavljena tužba protiv Crown Estatea

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Britanski ogranak organizacije Greenpeace zaprijetio je tužbom protiv Crown Estatea – tvrtke koja upravlja imovinom kralja Charlesa – optužujući je za „monopolističko profiterstvo“ na štetu građana i razvojnih projekata offshore vjetroelektrana.

Crown Estate posjeduje gotovo cjelokupan morski pojas Ujedinjenog Kraljevstva izvan Škotske i raspisuje natječaje za zakup morskog dna kako bi se mogle graditi vjetroelektrane. Ti natječaji donose velike prihode kroz zakupnine i naknade za opcije, a upravo su te naknade sada u središtu spora, navodi Splash247.

Greenpeace tvrdi da je Crown Estate u posljednjem krugu nadmetanja — održanom početkom 2023. — ukinuo ograničenje cijena, što je dovelo do naglog rasta naknada i rekordne zarade od više od milijardu funti u fiskalnoj godini 2024./2025. Prema Greenpeaceu, taj prihod povećava prihode kraljevske obitelji i plaće uprave na račun poreznih obveznika i energetskih potrošača.

U pismu povjerenicima Crown Estatea, Greenpeace je naveo da ta institucija ima „zakonsku obvezu podržati Ujedinjeno Kraljevstvo u ispunjenju klimatskih ciljeva i spriječiti stvaranje monopolske rente od morskog dna“. No uprava Crown Estatea odgovorila je kako je njihov primarni mandat – maksimizirati profit, a ne provoditi državne klimatske politike.

Organizacija navodi i da će službeni prihod kralja Charlesa porasti s 86,3 milijuna funti ove godine na 132,1 milijun u 2025./2026., dok je plaća glavnog povjerenika Crown Estatea skočila s oko 385.000 funti na čak 1,9 milijuna.

„Crown Estate bi trebao upravljati morskim dnom u interesu nacije, a ne ga koristiti kao privatni izvor profita i bonusa. Ako želimo smanjiti račune za energiju koji opterećuju milijune kućanstava, moramo preispitati ovakav model“, poručio je Will McCallum, izvršni direktor Greenpeace UK-a.

Ro-ro brodovi ponovno pristaju u Rijeku: luka se vraća u posao s automobilima

0
Foto: Marko Gracin/Novi List

Riječka luka ponovno je dio automobilskog lanca opskrbe. Nakon što je u lipnju započeo prekrcaj automobila i kombi vozila u uvozu, početkom listopada pokrenut je i izvoz – prvi veći nakon nekoliko desetljeća. Posljednji put takav je promet bilježila nekadašnja tvornica Torpedo, poznata po izvozu traktora i gospodarskih vozila.

Na Bečkoj obali trenutačno se obavlja ukrcaj oko tisuću automobila namijenjenih turskom tržištu, na brod Lider Bulut kompanije UGR Lines, koja posluje u sklopu Abu Dhabi Port Groupa. Riječ je o vozilima marki Peugeot, Citroën, Opel, Fiat i Iveco, pristiglima iz tvornica u Slovačkoj i Poljskoj, piše Novi List.

Kako ističe Marko Mišković, član Uprave Luke Rijeka, ovo je važan iskorak u diversifikaciji poslovanja luke i jačanju njenog položaja u međunarodnom lancu opskrbe.
– Uspostavom tjednog ro-ro servisa za uvoz i izvoz automobila ostvarili smo dugoočekivani cilj i potvrdili da luka Rijeka ima potencijal postati strateško čvorište za automobilsku logistiku – poručio je Mišković.

U suradnji s proizvođačem Stellantis i logističkom tvrtkom Emil Frey Logistics, u riječkoj je luci od lipnja do danas prekrcano više od 3.300 vozila. U operacijama je sudjelovalo više od 500 specijaliziranih kamiona za prijevoz vozila, a plan je da brodovi ove vrste postanu uobičajen prizor u riječkom bazenu.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac istaknuo je da je riječ o izuzetno vrijednom i čistom teretu, koji donosi značajnu dobit i za luku i za sve povezane djelatnosti.
– Ovo je visokoprofitabilan teret koji svaka luka priželjkuje, pogotovo u zahtjevnim vremenima. Ovakav razvoj ne bi bio moguć bez ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju terminala, financiranih dijelom iz europskog CEF fonda – naglasio je Grabovac.

Predsjednik Nadzornog odbora Alen Jugović dodao je kako ovakav pomak otvara prostor za nove oblike suradnje, zapošljavanja i obrazovanja u sektoru logistike i transporta.
– Ne odbacujemo druge vrste tereta, ali želimo otvoriti prostor za one koji donose veću dodanu vrijednost. Vjerujem da smo okrenuli novu stranicu u povijesti luke Rijeka – rekao je Jugović.

Lučka uprava Rijeka već planira daljnje povećanje kapaciteta, prvenstveno proširenjem platoa Praške obale, čime bi se omogućio prihvat većih količina vozila. Iako Rijeka još ne može parirati luci Kopar, kroz koju godišnje prođe više od 900 tisuća automobila, ovogodišnji rezultat od 3.300 prekrcanih vozila pokazuje da su temelji za rast čvrsto postavljeni.