Digitalizacijom inspekcija Panama želi ubrzati protok brodova, smanjiti troškove i povećati sigurnost plovidbe kroz kanal
Po dolasku u Panamski kanal, brodovi će, kao i dosad, proći fizički pregled koji će važiti godinu dana, prema pravilima koje je postavila Panamska uprava kanala.
No, nakon prve inspekcije, brodovi koji ispunjavaju određene uvjete moći će koristiti digitalni pregled pri sljedećim dolascima. Uvjeti uključuju:
valjanu prethodnu inspekciju za predviđenu operaciju
pravovremeno i potpuno predane informacije o dolasku
točno ispunjen i ažuran Naval Inspection Checklist
ažuriranu dokumentaciju broda u sustavu
procjenu rizika broda bez visokorizičnih faktora
Procjena rizika temeljit će se na sljedećim kriterijima:
tip broda
starost broda
prethodni problemi i manjkavosti
zastava broda
klasifikacijsko društvo
Sva dokumentacija mora se predati putem Panama Maritime Single Window (VUMPA) sustava preko agenta broda. Za prijelaz na novi model, ACP organizira obuku za agente u razdoblju od 15. do 19. rujna 2025.
Prijelazno razdoblje traje do 31. prosinca 2025., a od 1. siječnja 2026. poštivanje svih uvjeta postaje obvezno.
ACP naglašava da će točna i pravovremena dostava podataka pomoći u bržem organiziranju usluga poput:
bunkeringa
dostave zaliha
izmjene posade
ostalih operacija u luci
Cilj novog modela je smanjenje čekanja, izbjegavanje dodatnih troškova zbog zastoja i olakšavanje tranzita kroz Kanal.
„Ova inicijativa potvrđuje predanost Panamskog kanala u očuvanju visokih sigurnosnih standarda te unaprjeđenju učinkovitosti i održivosti pomorskog prometa,” navode iz ACP-a.
Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) pozvala je vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata da hitno reagiraju i spase 19 pomoraca napuštenih na tankeru Global Peace, koji se već dulje vrijeme nalazi usidren kod luke Al Hamriyah.
Od 19 članova posade, 17 ih dolazi iz Indije, dok su preostala dvojica iz Bangladeša i Ukrajine. Prema podacima ITF-a, mnogi od njih na brodu su već više od 15 mjeseci, znatno iznad maksimalnog roka od 11 mjeseci koji dopušta Pomorska radna konvencija (MLC). Unatoč isteku ugovora za neke još prije pet mjeseci, pravo na repatrijaciju nije im omogućeno, piše Splash247.
Vlasnik broda je tvrtka Glory International iz UAE-a, koja se od travnja nalazi pod američkim sankcijama zbog povezanosti s ilegalnom trgovinom naftom. ITF upozorava da su ugovori koje su pomorci potpisali potpisani pod lažnim kolektivnim ugovorima koji navodno nose ITF oznaku.
„Riječ je o šokantnom primjeru napuštanja koji otkriva kako su pomorci često nevidljive žrtve ilegalne trgovine naftom. Vrijeme je da UAE preuzme odgovornost,“ poručio je Steve Trowsdale, ITF-ov koordinator za inspekcije.
ITF je slučaj prijavio zajedničkoj bazi za napuštanje posada koju vode Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i Međunarodna organizacija rada (ILO). Podsjećaju i da UAE nije potpisnik MLC konvencije, iako se slučajevi napuštanja redovito događaju na njihovom teritoriju.
U prvih osam mjeseci 2025. godine, u UAE-u su zabilježena 32 slučaja napuštanja brodova, čime su odmah iza Turske, koja vodi s 43 slučaja. U 2024. godini ukupno su 3.133 pomorca bila napuštena na 312 brodova – što su najgori podaci otkad se vode evidencije.
Do kolovoza 2025. već je prijavljeno 2.648 napuštenih pomoraca na 259 plovila, što ovu godinu stavlja na put da postane najgora dosad po tom pitanju.
ITF apelira na hitno djelovanje svih relevantnih tijela kako bi se spriječilo daljnje kršenje prava pomoraca, a napuštena posada konačno dobila zasluženi povratak kući.
FSRU brod LNG Hrvatska uspješno je stigao na vez u tursko brodogradilište Kuzey Star. Tamo započinju radovi na ugradnji dodatnog modula za uplinjavanje te se paralelno provodi redovna petogodišnja obnova klase.
Prema planu održavanja, brod će u Turskoj provesti nekoliko tjedana, tijekom kojih će se izvesti tehnički zahvati neophodni za produljenje klase, ali i modernizaciju samog broda. Ključna stavka nadogradnje je ugradnja dodatnog modula za uplinjavanje, čime će se povećati ukupni kapacitet prerade LNG-a u plinovito stanje. Ova nadogradnja dolazi u trenutku kada se očekuje povećana potražnja za prirodnim plinom, osobito tijekom zimskih mjeseci.
LNG Hrvatska je FSRU jedinica (Floating Storage and Regasification Unit) koja je od početka komercijalnog rada terminala na Krku, u siječnju 2021., postala strateški važna točka energetske opskrbe Hrvatske i regije. Iako je prvotno izgrađena kao klasični LNG tanker, brod je 2020. godine konvertiran u FSRU jedinicu, sposobnu istodobno skladištiti i uplinjavati ukapljeni prirodni plin.
Radovi u brodogradilištu Kuzey Star uključuju i standardne klasifikacijske preglede, prema zahtjevima klase i zastave, te modernizaciju sustava koji su ključni za sigurnost, efikasnost i ekološku prihvatljivost plovila.
Povratak LNG Hrvatske na sidrište kod Omišlja predviđa se tijekom listopada, nakon čega će ponovno preuzeti svoju ulogu u sustavu opskrbe plinom, koji je posebno važan u kontekstu europske energetske neovisnosti.
Američko Ministarstvo prometa odlučilo je preusmjeriti sredstva s vjetroelektrana na more prema tradicionalnim oblicima energije i jačanju brodogradnje
Američko Ministarstvo prometa (DOT) ukinulo je financiranje u iznosu od 679 milijuna dolara namijenjeno za 12 projekata vjetroelektrana na moru, objavio je ministar prometa Sean P. Duffy.
Kako navodi Splash247, najveći pojedinačni udarac pretrpio je projekt u zaljevu Humboldt, koji je bio dio programa za značajne nacionalne projekte cestovnog i teretnog prometa. Ukinut je u cijelosti, što znači povlačenje 427 milijuna dolara.
Uz to, američka Pomorska uprava (MARAD) povukla je šest projekata te otkazala još pet unutar Programa razvoja lučke infrastrukture, čime je povučeno dodatnih 177 milijuna, a raskinuto financiranje u vrijednosti od 75 milijuna dolara.
Ministar Duffy je u izjavi za javnost oštro kritizirao dosadašnju politiku Zelene tranzicije: “Beskorisni vjetroprojekti troše resurse koji bi se trebali koristiti za jačanje američke brodogradnje. Administracija Joea Bidena pokušala je kroz DOT financirati klimatsku agendu, ali mi sada biramo stvarna infrastrukturna ulaganja umjesto skupih fantazija koje malo toga donose.”
Nova administracija usmjerava fokus na obnovu američke brodogradnje i ulaganja u, kako navode, “pouzdanije i tradicionalnije oblike energije”.
Preusmjerena sredstva bit će, gdje je moguće, usmjerena u modernizaciju američkih luka i osnovne prometne infrastrukture.
Legend of the Seas, treći brod iz Icon serije, porinut je 29. kolovoza u škveru Meyer Turku. Riječ je o najnovijem kruzeru Royal Caribbeana na LNG pogon. Nakon njega slijedi već potvrđeni četvrti brod, dok postoji opcija gradnje još dva dodatna.
Brod je dugačak 364,75 metara i širok 48,47 metara, s više od 2800 kabina i kapacitetom za čak 5600 putnika. Dizajniran je s paraboličnim pramcem, koji omogućuje bolju stabilnost i ugodniju plovidbu u raznim vremenskim uvjetima, piše Baird Maritime.
Pogon broda čini šest dual-fuel motora koji mogu koristiti ukapljeni prirodni plin (LNG), a dodatno je opremljen s tri azimutna propulzora snage 20 megavata, pet pramčanih potisnika i sustavom gorivnih ćelija. Gorivne ćelije bit će korištene za proizvodnju električne energije i pitke vode, uz niže emisije i veću energetsku učinkovitost.
Royal Caribbean ovom klasom brodova postavlja nove standarde u industriji kružnih putovanja, kako u pogledu komfora i tehničkih rješenja, tako i u kontekstu ekološke odgovornosti. Icon klasa se tako ističe kao tehnološki najnaprednija i energetski najučinkovitija u floti kompanije.
Brodogradilište Meyer Turku već dugi niz godina surađuje s Royal Caribbeanom na izgradnji velikih kruzera i ključni je partner u realizaciji ove serije. Isporuka Legend of the Seas planirana je za drugu polovicu 2026. godine.
Norveški energetski div Equinor otkrio je novo nalazište nafte i kondenzatnog plina u Norveškom moru, koristeći platformu Transocean Encourage, u vlasništvu švicarske tvrtke Transocean.
Istražna bušotina 6506/12-PB-3 H, poznata kao Smørbukk Midt, nalazi se oko 250 kilometara jugozapadno od norveškog grada Brønnøysunda, smještena između već postojećih ležišta Smørbukk i Smørbukk Jug, koja su dio veće Åsgard proizvodne regije, piše Offshore Energy.
Prema prvim procjenama, otkriće sadrži između 1 i 3 milijuna standardnih kubičnih metara naftnog ekvivalenta – što odgovara od 6,3 do 18,9 milijuna barela. Planira se da će se nalazište povezati s postojećom infrastrukturom u Smørbukk Jugu.
Partneri u licenci su: Equinor (operater), Vår Energi, Petoro i TotalEnergies EP Norge. Ova bušotina je 15. po redu unutar koncesije PL 094, dodijeljene još 1984. godine u sklopu 8. licitacijskog kruga na norveškom kontinentalnom pojasu.
Bušenje je izvela platforma Transocean Encourage, izgrađena 2016. godine, posebno dizajnirana za teške uvjete rada na Norveškom šelfu. Riječ je o šestoj generaciji polu-podmorskih platformi s automatiziranim upravljanjem bušenjem, koja može primiti do 130 osoba.
Bušotina je dosegla dubinu od gotovo 5.000 metara ispod razine mora, a naftni i kondenzatni stupci potvrđeni su u slojevima Garn i Ile, s debljinama od 94 i 75 metara. Nije zabilježen kontakt nafta/voda, a rezervoari imaju umjerena do dobra svojstva.
Otkriće je nastavak uspješnog istraživačkog niza za Equinor, koji je nedavno otkrio novo nalazište nafte u Sjevernom moru, nazvano F-South, samo devet kilometara sjeverno od poznatog polja Troll.
Åsgard je jedno od tehnološki najnaprednijih podmorskih naftnih polja u svijetu, s više od 70 podmorskih bušotina povezanih s tri ključna objekta: FPSO brodom Åsgard A, polupodmorskom plinskom platformom Åsgard B i skladišnim brodom Åsgard C.
Nakon što je 30 dana bio u fokusu javnosti i izazivao rasprave, talijanski brod Moby Drea, koji prevozi 250 tona panela s azbestom, u utorak bi trebao napustiti Split. Ministarstvo mora odredilo je da brod mora isploviti najkasnije do isteka roka, a prema planu, tegljač iz Valette trebao bi stići u luku u utorak ujutro.
U Brodosplitu, gdje je brod bio usidren, tvrde kako su spremni za njegov odlazak, no podsjećaju da raspored određuje vlasnik. Ipak, atmosfera u škveru daleko je od mirne. Uprava naglašava kako se radovi s materijalima poput azbesta obavljaju i drugdje u Hrvatskoj te da nije postojao stručni ili zdravstveni razlog za zabranu remonta,navodi HRT.
S druge strane, građanske inicijative i aktivisti uvjereni su da je odlazak broda rezultat njihova pritiska. Ante Tešija iz inicijative Zdravi Split poručuje da je riječ o zajedničkom uspjehu građana Splita, Solina i Kaštela. “Ovo je tek početak, sada nastavljamo borbu – novi izazov je tvornica Salonit u Solinu. Nećemo stati dok se problem azbesta i opasnog otpada ne riješi sustavno“, istaknuo je.
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta naglasio je kako odlazak Moby Dree otvara šira pitanja budućnosti Brodosplita. Na sjednici Gradskog vijeća u srijedu raspravljat će se o ovom slučaju, ali i o restrukturiranju škvera koji je ponovno u postupku predstečajne nagodbe. Šuta smatra da postojeći model poslovanja nije održiv te traži da dio prostora škvera bude vraćen gradu, dok bi ostatak trebao ostati za modernu brodogradnju.
Rasprava o Brodosplitu otvara i dodatne prijepore – od pitanja tko je odgovoran što je brod uopće uplovio u Split, do nedovršene gradnje triju obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu. Dio vijećnika upozorava da se mora spriječiti ponavljanje ovakvih situacija i osigurati stroža kontrola uplovljavanja brodova s opasnim teretom.
Dok jedni odlazak Moby Dree slave kao pobjedu građana, u Brodosplitu taj rasplet smatraju porazom struke i izgubljenim poslom. U svakom slučaju, brod će uskoro napustiti splitske vode, ali rasprava o azbestu, škveru i sigurnosti grada tek počinje.
Tijekom prošlog tjedna na području lučkih kapetanija Rijeka, Senj, Šibenik, Zadar, Split, Ploče i Dubrovnik provedene su akcije pojačanog nadzora sigurnosti plovidbe, a s obzirom na značajno povećan pomorski promet u vrijeme turističke sezone.
U akcijama su djelatnici lučkih kapetanija na plovilima prešli 952 nautičke milje, proveli ukupno 294 inspekcijskih pregleda tijekom kojih su utvrdili 127 povreda propisa te izrekli više od 56 tisuća eura kazni.
Provodila se kontrola brzine plovidbe u nedozvoljenom području, iznajmljivanja plovila, kao i putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi namijenjenih za jednodnevne izlete i višednevna krstarenja, a u smislu provjere valjanosti brodske administracije, posjedovanja svjedodžbi posade, poštivanje obveza prijave kroz sustav CIMIS i dr.
Cilj održavanja ovih akcija preventivna je zaštita svih sudionika u pomorskom prometu i to u vrijeme turističke sezone, kada u teritorijalnom moru i u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske plovi oko 150 tisuća domaćih i stranih plovila.
Uz sankcioniranje prekršaja i osiguravanje sigurnosti svih sudionika pomorskog prometa, ovakve akcija za cilj ima ukazati i na važnost educiranosti voditelja plovila, kao i korisnika rekreativnih plovila te kupača, čime se ostvaruje i edukativna komponenta kao jedan od ključnih čimbenika prevencije pomorskih nezgoda i nesreća
– sažeti izvještaj o rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora:
Kemikalac Scarlet Ray, u vlasništvu singapurske kompanije Eastern Pacific Shipping, našao se jučer na meti napada Huta dok je plovio uz obalu Saudijske Arabije. Brod, nosivosti 20.000 dwt i star pet godina, prijavio je eksploziju u neposrednoj blizini, no nije pretrpio štetu niti su zabilježene žrtve. Tanker je nastavio svoju planiranu plovidbu.
Prema izvješću Trident Risk Advisoryja, vrijeme napada poklapa se s porastom regionalnih napetosti i prijetnjama jemenskih Hutista nakon što je izraelsko zrakoplovstvo pogodilo zgradu u Jemenu u kojoj su se nalazili visoki dužnosnici pokreta, piše Splash247.
Ovaj incident pokazuje da Hutisti proširuju područje djelovanja, s napadima koji sada pogađaju i sjevernije rute.
“Preuranjeno je govoriti predstavlja li ovaj incident početak nove strategije eskalacije ili tek odmazdu za izraelsko djelovanje,” stoji u analizi tvrtke Vanguard Tech. Dodaju i kako Saudijska Arabija vjerojatno neće tolerirati učestale napade koji se događaju u neposrednoj blizini njezine isključive ekonomske zone i teritorija.
Napadi Huta posljednjih mjeseci snažno utječu na sigurnost plovidbe kroz Crveno more i Adenski zaljev, područja ključna za globalni transport energenata i kemikalija. Svaki novi incident povećava rizik za pomorce i brodarske kompanije koje moraju balansirati između sigurnosti posade i održavanja kontinuiteta isporuka.
Upravljanje ogromnim brodovima nije lak podvig ni pod kojim uvjetima, ali određene rute, kao što je uski Sueski kanal često na udaru pješčanih oluja,ili vjetroviti morski putevi Aljaske obrubljeni glečerima, posebno su izazovni.
Andy Winbow, zapovjednik koji je upravljao brodovima širom svijeta, tvrdi kako složenije rute često karakteriziraju “nepovoljni vremenski uvjeti, nedostatak prostora za manevriranje uslijed prirodnih nepogodnosti i nedostatak navigacijskih pomagala”.
Ovi čimbenici utječu na svaki brod, ali kruzeri s više paluba ovim su teže pogođeni zbog svoje veličine, piše CNN Travel.
“Što je veći brod, veći je utjecaj vjetra”, kaže David Pembridge, umirovljeni kapetan kruzera koji je desetljećima radio na brodovima kojima upravljaju tvrtke P&O Cruises i Princess Cruises. Kako bi se poništio utjecaj vjetra, brod mora ploviti pod određenim kutem.
Ovaj manevar je posebno težak kad se plovi putevima kao što su Sueski ili Panamski kanal, gdje brodovi trebaju izbjeći udarac u strane kanala. “Ukoliko brod prođe kroz takav kanal velikom brzinom, to izaziva eroziju obala i odvlači dio pijeska s bokova u središte kanala, što nije dobro jer je kanal zbog toga plići”, objašnjava Pembridge.
Foto: CNN Travel
Sueski i Panamski kanali najizazovniji
Iako Sueski i Panamski kanal imaju neke slične karakteristike, postoje i ključne razlike između egipatskog plovnog puta i južnoameričkog kanala. Dok je Panamski kanal uglavnom okružen šumom i vegetacijom, Sueski je okružen ravnom pustinjom, što znači da postoji mogućnost slabe vidljivosti zbog pješčanih oluja.
Dok je Sueski kanal dužine od oko 105 Nm uglavnom ravan, Panamski kanal dužine otprilike 45 Nm “vijuga”, kako kaže Pembridge, s topografijom koja predstavlja poseban izazov.
Brodovi koji prelaze Panamski kanal također moraju proći kroz tri različita seta ustava. Posljednjih godina, ustave su proširene kako bi lakše prihvatile veće brodove, ali u vrijeme dok je Pembridge redovno plovio tom rutom, njegov brod bi bio udaljen od strana ustave tek metar ili dva.
U Panami, mehaničke lokomotive pomažu pri povlačenju kruzera kroz ustave, dok u posebno uskim djelovima Sueskog kanala, kad se radi o većim brodovima, pomažu tegljači. “To je inače dug dan za posadu, jer nema stajanja s radom sve dok ne prođemo na drugi kraj”, kaže Pembridge o prolasku kroz oba kanala.
Aljaska i norveški fjordovi
Brodovi koji plove oko Aljaske moraju ploviti kroz vode različitih dubina. U plitkim kanalima, brodovi se moraju kretati polako kako bi izbjegli stvaranje zone niskog tlaka ispod broda, koja bi mogla izazvati nasukavanjena morsko dno.
“Brodovi se mogu “nasaditi” na dno ukoliko plove prebrzo i nemaju dovoljno prostora ispod kobilice”, objašnjava Andy Winbow.
Rute krstarenja oko norveških fjordova i Čileanskih kanala također povremeno uključuju plovidbu plitkim vodama.
Pomicanje otoka na rijeci Amazoni
Ostale rute kruzera predstavljaju probleme jer se njihova topografija kontinuirano mijenja. Pembridge daje primjer rijeke Amazone, čiji se dijelovi ponekad ukrštavaju na južnoameričkim krstarenjima.
“Dno Amazone se neprekidno kreće, pa će tako na nautičkoj karti možda pokazati otok, a kad stignete tamo, otoka neće biti, već će se pomaknuti na drugo mjesto”, objašnjava on. “U tom slučaju sve ovisi o kapetanu, lokalni kapetani su ljudi koji poznaju rijeku i znaju kako se ona kreće. Luke u gradovima također znaju biti izazovne.
Pembridge ističe luke Amsterdam i Roterdam, njemačku luku Hamburg, kao i na Ho Chi Minh u Vijetnamu. Kako bi pristali u bilo kojem od ovih gradova, kruzeri moraju prvo prijeći uski kanal, što u velikoj mjeri ovisi o vremenskim uvjetima.
