O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 62

Započela je regata The Ocean Race Europe

0
Competing boats lined up in the harbour ahead of The Ocean Race Europe 2025 in Kiel, Germany on August 10, 2025. (Photo by Lloyd Images / The Ocean Race Europe 2025)

Drugo izdanje regate The Ocean Race Europe 2025 započelo je 10. kolovoza u Kielu u Njemačkoj. Ukupno sedam opremljenih IMOCA timova natjecat će se u pet etapa grand-prix formata, od Baltičkog do Jadranskog mora. Regata duga 4.500 nautičkih milja, koja traje šest tjedana, startala je zahtjevnom i tehnički složenom etapom od Kiela do Portsmoutha na južnoj obali Engleske, gdje se očekuje da četveročlane posade stignu u četvrtak.

Na samom početku regate došlo je do sudara između timova Team Holcim PRB i Allagrande MAPEI Racing, nakon čega su oba broda morala vratiti u Kiel radi provjere i otklanjanja oštećenja. Nitko od članova posada nije ozlijeđen, a oba tima rade na tome da se što prije vrate u natjecanje, dok će ih ostali timovi čekati u Portsmouthu.

Nakon kratkog zadržavanja, druga etapa koja starta u nedjelju, 17. kolovoza, bit će najduža i donijet će dvostruke bodove. Polazak je s linije Royal Yacht Squadron kod Cowesa, odakle flota prolazi kroz Lam Manche, izlazi na Atlantik, a zatim kroz Gibraltarska vrata ulazi u Sredozemno more i završava u španjolskoj luci Cartagena. Ova etapa uključuje i trosatno „fly-by“ zaustavljanje u portugalskoj luci Matosinhos.

Iz Cartagene regata nastavlja prema Nici na jugu Francuske, zatim prema Genovi u Italiji, a po prvi put završava u Jadranskom moru, u Boki Kotorskoj. Iz zaljeva će se u subotu, 20. rujna, održati završna obalna regata koja će donositi isti broj bodova kao i svaka od pet etapa na otvorenom moru.

Posade predstavljaju međunarodnu selekciju najboljih oceanskih jedriličara svijeta iz 13 različitih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Švicarsku, Portugal, Nizozemsku, Kanadu, Njemačku i Sjedinjene Američke Države. Među njima je i 11 skipera s posljednjeg Vendée Globe natjecanja te šest bivših pobjednika The Ocean Racea.

Team Malizia, skippered by Boris Herrmann,, during the speed runs of the Ocean Race Europe 2025 in Kiel, Germany on August 09, 2025. (Photo by Vincent Curutchet / The Ocean Race Europe 2025)

Direktor regate The Ocean Race Europe Phil Lawrence ističe da je ovo natjecanje koje kombinira navigaciju na otvorenom moru sa zahtjevnim obalnim izazovima – promjenjivim priobalnim vjetrovima, rtovima, plimnim prolazima i zabranjenim zonama, i predstavlja pravi test sposobnosti pod pritiskom: „Većina etapa traje četiri dana i posade će biti maksimalno fokusirane. Izložene su svim mogućim izazovima i ovo će biti pravi test.“

Kao i kod većine nedavnih IMOCA regata, Lawrence očekuje tijesnu borbu za postolja, s malim razlikama među vodećima: „S obzirom na kvalitetu flote, bodovi će biti ravnomjerno raspoređeni, što obećava vrlo konkurentnu regatu. Nadam se otvorenoj borbi u kojoj bi čak i obalna regata kod Crne Gore mogla odlučiti pobjednika ili poredak na vrhu.“

Lawrence dodaje da je organizacija The Ocean Race Europe, s potpunom kontrolom regate iz sjedišta u Alicanteu, posebno zadovoljna kvalitetom jedriličara koji sudjeluju: „Naravno, želimo da regata The Ocean Race ima što više vrhunskih timova i da predstavlja atraktivnu ponudu. Povratne informacije s posljednje regate pokazale su da su jedriličari koji su sudjelovali, bilo u cijelom natjecanju ili njegovim dijelovima, kasnije postizali odlične rezultate u drugim IMOCA regatama, i nadamo se da će to privući nove sudionike.“

Svaka luka domaćin organizira Ocean Live Park i aktivnosti za goste i klijente, uključujući program brzinske utrke svih sedam brodova. Za timove, ovo natjecanje nije samo ono što se događa na moru, već i veliki izazov za tehničke ekipe na kopnu koje putuju između luka kako bi pružile podršku jedriličarima po dolasku.

Dok IMOCA posade nastoje osvojiti prestižni trofej The Ocean Race Europe 2025 tijekom narednih šest tjedana, sudjelovat će i u inicijativi Racing for the Ocean Challenge, čiji je cilj pomoći obnovi odnosa društva s oceanom. Brodovi će biti opremljeni znanstvenim instrumentima za mjerenje parametara mora poput temperature, saliniteta, razine kisika i ugljičnog dioksida, kao i koncentracije mikroplastike.

(VIDEO) Potjera kineskog broda obalne straže završila udarom u vlastiti ratni brod

0
Foto: Screenshot/X

Filipinska obalna straža (PCG) potvrdila je kako je u ponedjeljak, 11. kolovoza 2025., došlo do sudara između dvaju kineskih plovila u blizini Scarborough Shoala u Južnokineskom moru.

Prema priopćenju glasnogovornika PCG-a, komodora Jaya Tarriela, incident se dogodio 10,5 nautičkih milja od spornog grebena. Sudarili su se brod kineske obalne straže (CCG) s oznakom trupa 3104 i ratni brod Kineske ratne mornarice (PLAN) s oznakom 164, piše Baird Maritime.

Tarriela je objasnio kako je CCG brod u trenutku sudara bio u potjeri za filipinskim višenamjenskim brodom BRP Suluan (MRRV, duljine 44 m), koji je pružao pomoć filipinskim ribarima u tom području. Tijekom potjere, kineski brod obalne straže izveo je manevar s desnog boka filipinskog broda, no došlo je do udara u vlastiti ratni brod.

CCG plovilo pretrpjelo je znatna oštećenja pramca i proglašeno je nepogodnim za plovidbu. PCG je ponudio pomoć, uključujući traganje i spašavanje te medicinsku potporu, no kineska strana nije odgovorila.

Scarborough Shoal je već godinama poprište napetosti između Kine i Filipina, a incident bi mogao dodatno pogoršati situaciju u regiji.

Višak kapaciteta prijeti stabilnosti kontejnerskog tržišta do 2029.

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Kontejnerski brodarski sektor trenutno pokazuje kontradiktorne trendove. Dok su čarter stope dosegnule razine koje nisu viđene izvan covid razdoblja, spot stope već devet tjedana zaredom bilježe pad.

Prema podacima Clarksons Research, Indeks čarter stopa kontejnerskih brodova iznosi 198 bodova – najvišu vrijednost izvan pandemijskih godina. Hamburgov New ConTex navodi da su stope u svim segmentima stabilne, a potražnja za brodovima zdrava i u ljetnim mjesecima, piše Splash247.

S druge strane, spot tržište bilježi kontinuirani pad. Šangajski indeks vozarina (SCFI) prošlog je petka pao za 4% na 1.490 bodova – što je 60% manje od prošlogodišnjeg vrhunca. Posebno su stope na transpacifičkoj ruti prema istoku vraćene na razine prije preusmjeravanja prometa zbog krize u Crvenom moru.

Među velikim prijevoznicima vlada podijeljena slika. Danski Maersk je prošlog tjedna povećao svoju prognozu za 2025., očekujući EBITDA između 8 i 9,5 milijardi USD, potaknut snažnijom potražnjom od očekivane. Suprotno tome, japanski Ocean Network Express (ONE) smanjio je prognozu za 400 milijuna USD zbog geopolitičkih i ekonomskih izazova.

Foto: Splash247

Izazov za industriju ostaje višegodišnji problem prekomjerne ponude. Prema Xeneta podacima, veličina svjetske flote porasla je s indeksa 100 (2019.) na 145 bodova, dok je potražnja porasla tek na 113 bodova. Čak i kada se uračunaju duže rute oko Rta Dobre nade, potražnja u TEU-miljama doseže samo 130 bodova – i dalje znatno ispod rasta kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da će višak kapaciteta vjerojatno trajati najmanje do 2029., što će prijevoznicima otežati održavanje stabilnih vozarina.

ITF izvještaj: Shore leave postaje privilegija, a ne pravo

0
Foto: ITF

Novi izvještaj ITF-ovog povjereništva pomoraca i Svjetskog pomorskog sveučilišta (WMU) otkriva zabrinjavajuće nalaze o stalnom nedostatku shore leavea za pomorce. Podaci iz ankete provedene među 5.879 pomoraca pokazali su da više od četvrtine njih nije imalo nikakav shore leave, dok je trećina imala priliku izaći na obalu samo jednom ili dvaput tijekom prosječnog trajanja ugovora od 6,6 mjeseci.

Anketu je ITF pokrenuo sredinom 2024. godine kako bi ispitao zabrinutost zbog sve težeg pristupa shore leaveu. Rezultati su jasni: prepreke shore leaveu su brojne i duboko ukorijenjene. Pomorci, posebno oni na tankerima, najmanje često dobivaju shore leave. Čak i kad dobiju priliku, 47% ispitanika navelo je da na obali provodi manje od tri sata, dok 93,5% provodi manje od šest sati ukupno, piše Splash247.

Glavni razlozi uključuju minimalan broj članova posade, visoka radna opterećenja, učestale inspekcije, sigurnosne mjere u lukama te kratka zadržavanja zbog operativne učinkovitosti. Nedostatak obalnih sadržaja i visoki troškovi prijevoza dodatno otežavaju situaciju. Posljedično, mogućnost odmora i oporavka kroz shore leave za mnoge pomorce postaje nedostižan luksuz.

Katie Higginbottom, voditeljica ITF-ovog povjereništva pomoraca, izjavila je: „Ova anketa potvrđuje naše strahove. Shore leave nije prioritetiran kao ključan za dobrobit posade i sigurnost broda.”

Izvještaj naglašava da, s obzirom na sve veću važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti posade, pristup shore leaveu treba biti prioritet. Autori pozivaju sve dionike — od država zastave i luka, preko agenata i brodarskih kompanija, do samih pomoraca — da prepoznaju kako trenutašni sustav vodi prema potpunom nestanku shore leavea, što bi moglo dodatno otežati privlačenje i zadržavanje posade te sigurnu plovidbu.

Sjećanje na nesreću broda „Lastovo“: Godinu dana od tragedije koja je potresla Hrvatsku

0

Godinu dana od tragedije u Malom Lošinju: Sudbina Boška, Marka i Denisa ne smije se ponoviti

Boško Kostović, Marko Topić i Denis Šarić, članovi posade Jadrolinijinog broda »Lastovo«, prije godinu dana poginuli su u Malom Lošinju, u najgoroj nesreći u povijesti nacionalnog putničkog brodara, piše Novi List.

Na trojicu pomoraca tada je pala pramčana ulazno-izlazna rampa broda, pri čemu su poginuli na mjestu nesreće, a četvrti član posade je bio teško ozlijeđen.

Emotivan datum

U povodu tužne godišnjice, svi brodovi Jadrolinije danas će se u 15 sati oglasiti brodskim sirenama, u znak sjećanja na tragično stradale pomorce. Uz to, delegacija Jadrolinije danas će na mjestu njihove pogibije u Malom Lošinju položiti vijence u more, a u ulaznom holu upravne zgrade Jadrolinije u jutarnjim će satima biti održana molitva za poginule pomorce, u znak sjećanja na poginule, koju će predvoditi vlč. Mario Gerić iz Apostolata mora Riječke nadbiskupije.

– Jedanaesti kolovoza je posebno emotivan datum za sve djelatnike Jadrolinije, posebice za kolege pomorce s broda »Lastovo«. U mislima smo i s obiteljima stradalih pomoraca kojima je protekla godina bila izuzetno teška. Strateški cilj ove Uprave, na kojem svakodnevno radimo od prvog dana, unapređenje je sustava upravljanja sigurnošću kako se ovakva tragedija više nikad ne bi ponovila, poručili su jučer, uoči godišnjice tragedije, iz uprave Jadrolinije.

Istraga uzroka nesreće koju je predvodilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pokazala je da su za pogibiju trojice pomoraca odgovorni bivši predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta, zapovjednik broda »Lastovo« Goran Đolonga i sama Jadrolinija, prvenstveno zbog neuspostavljenog sustava upravljanja sigurnošću, kao i neprovođenja odredbi istog sustava.

Sopta i ostala dva člana bivše uprave smijenjeni su pola godine nakon nesreće, a obitelji poginuli do danas su sklopile izvansudske nagodbe zbog pokrenutih parničnih postupaka za naknadu neimovinske štete na temelju kojih im je isplaćena odšteta u sveukupnom iznosu od 412 000 eura.

U odnosu na naknadu imovinske štete, poput izgubljene dobiti za uzdržavanje članova obitelji, ugovorne strane su suglasno utvrdile da nisu predmetom izvansudske nagodbe.

Ukupna potraživanja po osnovi imovinske štete još su predmetom usuglašavanja, kako je za Novi List prije nekoliko mjeseci objašnjeno iz Jadrolinije.

Kaznena prijava

U međuvremenu je Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH) podigao kaznenu prijavu protiv Davida Sopte, kao i troje drugih osoba koje smatraju odgovornima za nesreću.

– Poginulih kolega možemo se jedino s tugom i pijetetom sjećati. Ali ne možemo dopustiti da se oštrica pravde usmjeri jedino prema zapovjedniku i drugim članovima posade broda »Lastovo« koji nisu znali, niti su mogli znati da je rampa na brodu pokvarena. Stoga činimo sve da pravda krene u pravom smjeru, prema onima koji su zaista odgovorni za nesreću, a što je pokazala i istraga, rekao je Neven Melvan, glavni tajnik SPH-a.

Luka Hamburg uvodi obavezno korištenje shore powera za kruzere od 2027.

0
Foto: Cruise Industry News

Od 2027. svi kruzeri koji uplovljavaju u tri putnička terminala luke Hamburg morat će koristiti shore power, priključujući se na obalnu električnu mrežu umjesto rada na brodske generatore.

Prema lokalnim medijima, svi brodovi koji tehnički mogu koristiti ovu opciju morat će je primjenjivati pri uplovljavanju u Hamburg, što je tri godine prije nego što slična EU regulativa stupi na snagu, navodi Cruise Industry News.

Ministrica gospodarstva Hamburga, Melanie Leonhard, naglasila je da je ovo važno za prihvaćanje kruzing industrije od strane građana te upozorila da će tvrtke koje ne ispune uvjete biti suočene sa sankcijama, uključujući “kompenzacijske naknade”. Trenutno oko dvije trećine brodova koji imaju mogućnost priključivanja već koristi shore power pri dolasku u Hamburg.

Iako ova tehnologija značajno povećava operativne troškove za kruzere, Hamburg je jedan od europskih pionira u njezinoj primjeni. Priključci su dostupni na terminalima Hamburg-Altona (od 2017.) i Steinwerder (od 2024.), a do kraja ove godine bit će instalirani i u novom HafenCity Cruise Terminalu. Dva nova priključka planiraju se testirati prije početka obvezne primjene 2027.

Hamburg je jedan od glavnih homeportova u Njemačkoj, polazišna točka za kompanije poput AIDA, Costa, MSC, TUI, Cunard i Hapag-Lloyd, te popularno odredište brojnih drugih brendova, uključujući Royal Caribbean, P&O, Norwegian, Princess, Silversea i Regent.

Irska zapadna obala postaje prolaz za “shadow” tankere koji bježe od UK sankcija

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Tanker “Blue” je od 2020. promijenio šest zastava i četiri identiteta

Irske vlasti izvještavaju o rastućem broju tzv. shadow tankera koji prolaze uz zapadnu obalu zemlje kako bi izbjegli prolazak kroz Engleski kanal, gdje bi ih britanske vlasti mogle zatražiti dokaz o valjanom osiguranju. Prema pisanju Irish Timesa, brodovi odabiru dulju rutu sjeverno od Škotske i zapadno od Irske zbog slabije tehničke opremljenosti za praćenje i manjeg rizika od inspekcija, piše The Maritime Executive.

Najnoviji primjer je tanker “Blue”, koji je 8. kolovoza zaplovio južnim kursom uz zapadnu obalu Irske. Prema podacima platforme Starboard Intelligence, brod je isključio AIS signal prije ulaska u irsku isključivu gospodarsku zonu.

Ovaj brod tipičan je primjer shadow flote. Prema TankerTrackers.com, nalazi se pod sankcijama EU-a i UK-a, a Greenpeace ga navodi kao prijetnju morskom okolišu. U njihovoj bazi podataka nalazi se više od 1.200 službeno “crno označenih” tankera.

Izgrađen 2003. godine, “Blue” ima nosivost od 169.000 dwt, a trenutačno lažno pokazuje registraciju u Beninu. Od 2020. godine promijenio je četiri identiteta i plovio pod šest različitih zastava: Benin, Antigua i Barbuda, Liberija, Palau, Džibuti i Cipar. Od 2024. godine u menadžmentu je kompanije iz Turske.

Irske vlasti posebnu su pozornost posvetile ovom slučaju zbog očite lažne zastave. Iz Irske obalne straže poručuju da su uveli “posebne mjere” za praćenje povećanog broja shadow tankera u irskom EEZ-u. U te mjere uključeno je angažiranje Zračnog korpusa i Pomorske službe. Međutim, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva i baltičkih država, Irska zasad ne traži od brodova potvrdu identiteta i osiguravateljskih dokumenata.

Nakon što je ponovno uključio AIS, “Blue” je nastavio plovidbu brzinom od 10 čvorova prema Suezu. Prema izvještajima, vjerojatno plovi za Indiju, koja i dalje kupuje rusku naftu.

Skoro dvije godine iza rešetaka: Kapetan Bekavac napokon slobodan!

0
Foto: Screenshot/HRT

Kapetan Marko Bekavac, koji je gotovo dvije godine proveo u turskom zatvoru, napokon je pušten i jutros je stigao u Hrvatsku

Ministri pravosuđa i vanjskih poslova, Damir Habijan i Gordan Grlić Radman, potvrdili su informaciju o njegovom povratku, ističući kako je to rezultat višemjesečnih pregovora i diplomatskih napora, uključujući razgovore između premijera Andreja Plenkovića i turskih vlasti.

Bekavac je uhićen u listopadu 2023. godine u Turskoj pod optužbom za šverc 137 kilograma kokaina pronađenog na njegovu brodu Phoenician M u turskoj luci Ereğli. Iako je prošle godine osuđen na 30 godina zatvora, njegova obitelj i branitelji kontinuirano tvrde da je nevin i da nije bio u kontaktu s drogom, naglašavajući kako je to bio njegov prvi put na toj liniji i u toj situaciji te da nije mogao organizirati krijumčarenje u tako kratkom roku.

Presuda je izazvala brojne polemike, jer su svi članovi posade tvrdili da nisu imali nikakvo znanje o krijumčarenju, dok su samo kapetan i prvi časnik bili osuđeni. Uz to, ističe se da nije bilo konkretnih dokaza koji bi poduprli optužbe protiv Bekavca.

Obitelj kapetana Bekavca, koja je tijekom cijelog postupka pružala veliku podršku, zahvalila je svim institucijama koje su pomogle u njegovom povratku, uključujući diplomatske službe koje su intenzivno radile na njegovom slučaju.

Dobrodošao kući, Kapetane!

Novi izazov za brodare: Police osiguranja sve češće isključuje GPS spoofing

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Nova pravila i klauzule u osigurateljskim ugovorima mogli bi ostaviti brodare bez naknade ako dođe do havarije uzrokovane elektroničkim ometanjem navigacije

Stručnjaci za pomorsko osiguranje upozoravaju na sve veću pravnu nesigurnost oko pokrića šteta nastalih uslijed GPS spoofinga – namjernog lažiranja satelitskog signala koji može dovesti do ozbiljnih pomorskih nesreća.

Tradicionalne police osiguranja trupa i stroja (Hull & Machinery – H&M) obično pokrivaju nasukavanja, čak i kada se radi o navigacijskoj pogrešci. No, sve češća primjena cyber isključenja, poput klauzule LMA5403, stvara pravnu sivu zonu. Ta klauzula isključuje pokriće za štete “izravno ili neizravno uzrokovane korištenjem elektroničkog sustava u svrhu nanošenja štete”, piše Splash247.

Kako objašnjava Chris Kilbee iz AAA, problem je u tome što je teško dokazati je li spoofing bio zlonamjeran. Ako osiguratelji ne mogu dokazati namjeru, mogu biti prisiljeni isplatiti štetu. No, ako se dokaže da je manipulacija signalom imala zlonamjernu svrhu, brodovlasnici riskiraju odbijanje isplate.

Kao moguće rješenje, AAA preporučuje korištenje tzv. “cyber buy-back” klauzula, koje uz dodatnu premiju omogućuju vraćanje pokrića za štete povezane s cyber incidentima, uključujući spoofing.

Rizici nisu teorijski – primjeri su sve brojniji. U lipnju su se dva tankera sudarila južno od Hormuškog tjesnaca nakon lažnih GPS signala. U svibnju je kontejnerski brod MSC Antonia završio nasukan kod Jeddah, a na satelitskim servisima brod se “pojavio” na pogrešnoj lokaciji – usred pustinje.

Statistika satelitske tvrtke Marlink pokazuje drastičan porast incidenata: dok su u srpnju 2024. primali jednu prijavu svaka dva tjedna, sredinom srpnja 2025. zabilježili su više od 150 prijava u jednom danu.

Spoofing je najizraženiji u Crvenom moru, Crnom moru, Perzijskom zaljevu i Južnokineskom moru – regijama s pojačanom geopolitičkom napetošću.

Brodarima se savjetuje da detaljno pregledaju svoje police osiguranja te da u suradnji s brokerima razmotre dodatne klauzule koje mogu osigurati pokriće u slučaju elektroničkih ometanja navigacije.

Tankeri bez potvrde o osiguranju neće moći ući u norveški EEZ

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Norveška od 11. kolovoza uvodi strožu kontrolu osiguranja stranih tankera u svojim vodama, ciljajući na brodove iz tzv. sjene koji sve češće prevoze sankcioniranu naftu.

Norveške vlasti najavile su da će od 11. kolovoza svi strani tankeri koji ulaze u ekskluzivni gospodarski pojas (EEZ) Norveške morati dostaviti potvrdu o važećem osiguranju, uključujući i podatke o P&I pokriću. Ova mjera dio je šire strategije za povećanje sigurnosti plovidbe i zaštitu okoliša, s obzirom na sve veći broj tzv. shadow tankera u europskim vodama, navodi Splash247.

Norveška se time pridružuje skupini zapadnih zemalja koje pooštravaju nadzor nad prometom tankera povezanih s trgovinom sankcionirane nafte, posebice iz Rusije i Irana. Uz zabrinutost zbog starosti tih brodova – prosječna dob tankera je preko 20 godina – javlja se i opasnost od nedostatka valjanog osiguranja, kao i potencijalnih sabotaža podmorja.

Prema podacima analitičke platforme Windward, unutar shadow flote identificirano je oko 1.900 brodova, od kojih 30% tankera koji prevoze rusku naftu koristi lažne registracije ili zastave nepoznatog statusa. Uz to, početkom godine S&P Global Market Intelligence izvijestio je da više od 80% tih tankera nema potvrđeno osiguranje.

Norveška ministrica za ribarstvo i pomorsku politiku, Marianne Sivertsen Næss, istaknula je da ovakvi brodovi ne samo da ugrožavaju sigurnost mora, već i doprinose financiranju ilegalnih ratnih aktivnosti. “Vlada ozbiljno shvaća izazove koje donosi shadow flota. To je rizik za okoliš, sigurnost, ali i geopolitičku stabilnost,” poručila je.

Foto: Splash247

Još ranije ove godine, u Oslu je otkriven slučaj nezakonitog izdavanja lažnih osigurateljnih polica. Četiri osobe, među kojima su jedan Rus, jedan Bugarin i dvojica Norvežana, optužene su za krivotvorenje dokumenata i vođenje neovlaštene osigurateljske operacije pod nazivom RO Marine.

Nova norveška regulativa omogućit će vlastima da odbiju ulazak brodovima koji ne ispune uvjete, a moguće je i zadržavanje plovila do dostave traženih dokaza. Cilj je jasan – spriječiti ulazak nesigurnih i netransparentnih tankera u osjetljivo pomorsko okruženje.