O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 67

Luka Ust-Luga i rafinerija Syzran na meti novih ukrajinskih napada

0
Foto: Telegram/Splash247

Ukrajina je tijekom vikenda pojačala kampanju protiv ruske energetske i logističke infrastrukture, pogodivši luku Ust-Luga na Baltičkom moru i rafineriju Syzran u Samarskoj oblasti. Prema podacima Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, koordiniranu akciju dronovima proveli su Specijalne operacije i Služba sigurnosti Ukrajine (SBU).

Luka Ust-Luga, jedno od ključnih ruskih izvoznih čvorišta na Baltiku, koristi se za otpremu kondenzata plina i sirove nafte te ima značajnu ulogu u operacijama ruske tzv. “shadow flote”, kojom se zaobilaze međunarodne sankcije. Nakon udara, prijavljen je požar na terminalu kojim upravlja kompanija Novatek, izazvan padom ostataka srušenih dronova na skladišne objekte, piše Splash247.

Istodobno je pogođena i rafinerija Syzran, kapaciteta 8,5 milijuna tona godišnje, koja proizvodi benzin, dizel, kerozin i ostala goriva, uključujući i ona namijenjena ruskoj vojsci. Ukrajinski izvori navode da su nakon udara izbili požari i detonacije, dok se šteta još procjenjuje.

Ovo je nastavak intenzivne ukrajinske kampanje usmjerene na slabljenje ruskih izvora financiranja i opskrbe gorivom. U posljednjih nekoliko tjedana zabilježeno je više udara na rafinerije, terminale i logističke centre. Rafinerija Novoshakhtinsky u Rostovskoj oblasti gori već nekoliko dana nakon udara 21. kolovoza, dok je luka Olya u Astrahanu zatvorena više od tjedan dana zbog napada 15. kolovoza.

Osim luka i rafinerija, Ukrajina je ciljala i pumpnu stanicu Unecha na naftovodu Družba, ključnoj ruti za opskrbu Europe ruskom naftom, te niz skladišta goriva u Belgorodu i Voronježu. Stručnjaci upozoravaju da kumulativni učinak ovih napada može trajno oštetiti ruski rafinerijski sektor, posebice jer zapadne sankcije otežavaju nabavu rezervnih dijelova za postrojenja koja su uvelike izgrađena zapadnom tehnologijom.

Trumpova administracija ponovno udara na sektor obnovljive energije

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Odluka Trumpove administracije izazvala je nesigurnost među investitorima i otvorila pitanje budućnosti američke energetske tranzicije

Trumpova administracija izdala je nalog za zaustavljanje radova na 80% dovršenoj offshore vjetroelektrani Revolution Wind, koju razvijaju danski Ørsted i podružnica BlackRocka. Odluku je donijelo Bureau of Ocean Energy Management (BOEM), navodeći kao razlog „zaštitu nacionalne sigurnosti“ te „sprječavanje ometanja drugih razumnih korištenja isključivog gospodarskog pojasa, otvorenog mora i teritorijalnog mora SAD-a“, navodi The Maritime Executive.

Revolution Wind, smješten više od 15 nautičkih milja južno od Rhode Islanda i 32 milje jugoistočno od Connecticuta, u izgradnji je od 2024. godine. Do sada je instalirano 45 od predviđenih 65 vjetroturbina, a projekt je trebao osigurati 704 MW energije – 400 MW za Rhode Island i 304 MW za Connecticut. Električna energija trebala je početi stizati u mrežu do proljeća 2026., a završetak radova planiran je za drugu polovicu iste godine.

BOEM je uputio pismo Ørstedu, potpisano od strane v.d. direktora Matthewa Giacone, u kojem traži obustavu svih offshore aktivnosti, uz dopuštenje nastavka samo sigurnosnih i hitnih radova te onih na kopnu. Ørsted je potvrdio da se pridržava odluke, ali razmatra „sve opcije“, uključujući pravne postupke, kako bi ubrzao rješenje i nastavio s izgradnjom.

Projekt Revolution Wind prošao je devet godina regulatornih postupaka i dobio sve potrebne dozvole, uključujući i odobrenje Plana gradnje i operacija još u studenom 2023. Ørsted ističe kako se koristi ista tehnologija turbina kao i na South Fork Windu, prvoj velikoj komercijalnoj offshore vjetroelektrani u SAD-u dovršenoj 2024. godine.

Ovo je drugi slučaj u kojem je administracija Donalda Trumpa zaustavila projekte offshore vjetroelektrana. U travnju su suspendirane dozvole norveškom Equinoru za Empire Wind kod New Yorka, što je izazvalo međunarodne pritiske i na kraju završilo dogovorom s lokalnim vlastima.

Novi potezi administracije uključuju i istragu o porijeklu komponenti za vjetroturbine, pod izlikom nacionalne sigurnosti. Planira se uvođenje carina od 50% na uvozne aluminijske i čelične dijelove, iako više od 70% materijala dolazi iz Europe i Meksika, a ni jedan američki projekt ne koristi kineske turbine.

Ørsted, čiji je 50% vlasnik danska država, već je pokrenuo prikupljanje 9 milijardi dolara od dioničara kako bi osigurao sredstva za Revolution Wind i Sunrise Wind, drugi projekt u SAD-u. Ipak, neizvjesnost i politički pritisci povećali su financijske rizike i doveli do nesigurnosti u budućnost offshore vjetroelektrana u SAD-u

Obalna straža uhitila kapetana MSC-ova kontejneraša zbog alkoholiziranosti tijekom manovre

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Američka Obalna straža uhitila je kapetana kontejneraša MSC Jubilee IX nakon što je brod uplovio u luku Seattle. Do intervencije je došlo kada je lučki pilot tijekom ukrcaja primijetio da zapovjednik pokazuje znakove alkoholiziranosti.

Brod, nosivosti 108.770 dwt i kapaciteta 8.800 TEU, plovio je iz Busana u Južnoj Koreji s međustajanjem u Vancouveru, prije nego što je stigao u američke teritorijalne vode. MSC Jubilee IX, izgrađen 2008. i upisan u liberijski registar, u flotu švicarskog brodara pridružen je tek u ožujku ove godine, piše The Maritime Executive.

Pilot je 20. kolovoza preuzeo navigaciju kroz Puget Sound i tijekom cijelog manevra prema Terminalu 5 u Seattleu brodom je, uz njega, upravljao prvi časnik palube. Prijavu o sumnjivom stanju kapetana odmah je uputio Obalnoj straži.

Nakon priveza broda, na kapetanu je proveden test, kojim je utvrđeno da se nalazio pod znatnim utjecajem alkohola.

Zapovjednik je odmah priveden te prebačen u zatvor okruga King, a protiv njega je podignuta optužnica za upravljanje brodom pod utjecajem alkohola. MSC Jubilee IX bio je privremeno zadržan dok kompanija nije imenovala zamjenskog kapetana. Tek nakon potvrde novog zapovjednika, brodu je dopušteno isplovljenje prema kanadskom Prince Rupertu i dalje za kineski Yantian.

Incident podsjeća na sličan slučaj iz siječnja 2024., kada je kapetan MSC Roshney V uhićen u britanskom Felixstoweu. I tada je pilot prijavio sumnju na alkohol, a test je pokazao četiri puta veću koncentraciju alkohola od dopuštene. Kapetan je na sudu priznao krivnju, dobio uvjetnu kaznu i novčanu globu, nakon čega je izjavio da mu je pomorska karijera završena.

U Jadranu kreće postavljanje mreže od 28 meteorološko-oceanografskih plutača

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom se Državnom hidrometeorološkom zavodu odobrava posebna upotreba pomorskog dobra za postavljanje 28 meteorološko-oceanografskih plutača u Jadranskom moru.

Odobrenje se daje na razdoblje od 35 godina, a ukupna površina pomorskog dobra koje je obuhvaćeno ovom odlukom iznosi 6.171 četvorni metar. Plutače će biti raspoređene u gotovo svim primorskim županijama te na području brojnih gradova i općina duž Jadranske obale.

Ove specijalizirane plutače imat će važnu ulogu u prikupljanju podataka o morskim strujama, temperaturi mora, valovima, ali i atmosferskim uvjetima poput vjetra i tlaka zraka. Sustavno prikupljanje podataka omogućit će preciznije prognoze vremena i stanja mora, što je od posebne važnosti za sigurnost plovidbe, ribarstvo, turizam te za istraživanja vezana uz klimatske promjene.

Postavljanje mreže plutača predstavlja značajan iskorak u unaprjeđenju pomorskih i meteoroloških istraživanja te jačanju sustava sigurnosti na Jadranu.

Capesize segment u plusu zahvaljujući rastu brazilskog izvoza željezne rude

0
Foto: Splash247.com

Prema podacima BIMCO-a, brazilski izvoz željezne rude u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. porast će za oko 4 posto u odnosu na prošlu godinu. Oporavak rudarske aktivnosti i veći izvoz prema Kini potaknuli su potražnju za capesize brodovima, unatoč slabijoj globalnoj potražnji za čelikom.

Brazil je drugi najveći svjetski izvoznik željezne rude, s udjelom od 23 posto u globalnoj trgovini, dok Australija predvodi s 54 posto. Gotovo 73 posto svjetskog izvoza završava u Kini, a dodatnih 11 posto odlazi u druge zemlje istočne Azije. Posebno je značajno što se 97 posto brazilskih tereta prevozi capesize brodovima, uključujući VLOC-ove, što dodatno produžuje plovidbe jer brazilski tereti putuju gotovo tri puta dulje od australskih, piše Safety4Sea.

Unatoč padu globalnog volumena od 1 posto, duže rute iz Brazila dovele su do rasta od oko 1 posto u ukupnoj potražnji za tone-miljama u prvih osam mjeseci 2025. godine. Istovremeno, Australija je imala prekide proizvodnje zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, Peru zbog problema u lukama, dok je Indija smanjila izvoz zbog cjenovnog pritiska i jače domaće potražnje. Za razliku od Brazila i Australije, indijski tereti uglavnom se prevoze supramax segmentom.

Na strani uvoznika, kineska potražnja slabi zbog smanjene proizvodnje čelika, koja je pala 3 posto u prvih sedam mjeseci godine. Izvoz čelika iz Kine porastao je 11 posto, ali to nije bilo dovoljno da nadoknadi pad domaće potrošnje. Kriza u građevinskom sektoru i višak od 408 milijuna četvornih metara neprodanih nekretnina dodatno opterećuju potražnju. I Japan i Koreja također bilježe pad proizvodnje čelika.

Gledajući unaprijed, OECD predviđa daljnji pad kineske potražnje za čelikom, ali i moguće pozitivne pomake za tržište željezne rude. Od studenoga 2025. očekuje se početak izvoza iz rudnika Simandou u Gvineji, što bi moglo povećati globalnu ponudu, spustiti cijene rude i dodatno produljiti prosječne brodske rute, čime bi capesize segment mogao zadržati stabilnu potražnju

Državna suglasnost za kredite: Jadrolinija osigurala sredstva za „Milu“ i „Ružicu“

0
Foto: Jadrolinija

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je odluka o davanju prethodne suglasnosti Jadroliniji za dugoročna kreditna zaduženja radi kupnje dvaju novih brzih putničkih brodova. Riječ je o brodovima „Mila“ i „Ružica“ koji će se financirati kreditima kod Privredne banke Zagreb.

Za brod „Mila“ predviđen je kredit u iznosu od 4,8 milijuna eura, s rokom otplate od deset godina i fiksnom kamatnom stopom od 2,95% godišnje. Paralelno, za brod „Ružica“ osigurava se kredit od približno 4,5 milijuna eura, također na razdoblje od deset godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,22% godišnje.

Prethodna suglasnost Vlade bila je nužna kako bi Jadrolinija mogla formalno zaključiti ugovore o zaduženju. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pripremilo je prijedlog odluka temeljem zahtjeva Jadrolinije, a Vlada ih je usvojila bez protivljenja.

Ovaj potez predstavlja nastavak ulaganja u obnovu i modernizaciju državne flote koja održava linijski promet na Jadranu.

HD Hyundai i Bill Gates zajedno razvijaju projekt nuklearnih brodova u Koreji

0
Foto: Screenshot/X

Bill Gates, osnivač TerraPowera, sastao se u Seulu s izvršnim dopredsjednikom HD Hyundaija, Chung Kisunom, kako bi dodatno učvrstili strateško partnerstvo s ciljem komercijalizacije pogona na male modularne reaktore (SMR). Riječ je o tehnologiji koja bi mogla donijeti revoluciju u pomorskoj industriji.

Ovo je njihov drugi susret nakon ožujka u SAD-u, a razgovori su se fokusirali na jačanje opskrbnih lanaca te ubrzanje razvoja reaktora hlađenih natrijem, koje TerraPower razvija za proizvodnju energije. HD Hyundai već ima ugovor za proizvodnju reaktorskih posuda, a partneri razmatraju širu primjenu ove tehnologije u pomorstvu, piše Splash247.

Chung je suradnju nazvao “prekretnicom” u globalnom lancu opskrbe nuklearnim komponentama, dok je direktor TerraPowera Chris Levesque naglasio kako je Hyundaiova proizvodna snaga ključna za ulazak ove tehnologije na tržište.

Korejski brodograditelj već je predstavio model kontejnerskog broda kapaciteta 15.000 TEU s SMR pogonom, za koji je dobio odobrenje u načelu (AIP) od klasifikacijskog društva ABS. Uz to, kompanija je izdvojila 300 milijardi wona (oko 206 milijuna dolara) za razvoj nuklearnih brodova do 2030. godine.

Osim trgovačkih brodova, Hyundai razvija i plutajuće platforme s nuklearnim pogonom, uključujući koncept broda sa 240 MW SMR-om te plutajuću jedinicu za proizvodnju vodika, koji su također dobili ABS-ovo odobrenje u načelu.

Ovi projekti mogli bi označiti početak nove ere u globalnom brodarstvu, gdje bi nuklearni pogon ponudio dugoročno rješenje za dekarbonizaciju i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Skuld Club: Nedostatak ljudi, opreme i novca ugrožava sigurnost brodova

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Tijekom godina brojni slučajevi oštećenja tereta, navigacijskih nezgoda, onečišćenja mora, ozljeda i smrtnih slučajeva povezani su s lošim ili nedostatnim održavanjem brodova, upozorava Skuld Club. Ispravno održavanje ključno je ne samo za sigurnost i učinkovitost plovidbe, već i za produljenje vijeka trajanja broda.

Prema riječima V. Rama Chandrana, tehničkog menadžera u Skuld Clubu, redoviti pregledi, testiranja i popravci pomažu smanjiti zastoje, spriječiti nesreće, povećati performanse i smanjiti troškove eksploatacije. ISM kodeks, propisan SOLAS-om, jasno naglašava važnost Plana održavanja (PMS) kao dijela Sustava upravljanja sigurnošću (SMS).

Ipak, posade u praksi nailaze na niz prepreka kada je riječ o održavanju.

Glavne prepreke pri održavanju broda

  • Nedostatak ljudi i vremena – brodovi plove s minimalnim brojem članova posade, a pritisak brzih turn-arounda smanjuje vrijeme dostupno za temeljite radove održavanja.
  • Umor i stres – preopterećen raspored dovodi do iscrpljenosti, pada koncentracije i lošije kvalitete obavljenog posla.
  • Vremenske prilike – loše vrijeme može usporiti ili onemogućiti radove, a istodobno ubrzava trošenje broda.
  • Financijska ograničenja – rezanje troškova često znači odgađanje održavanja i manjak rezervnih dijelova, što povećava rizik kvarova. Neisplaćene plaće dodatno demoraliziraju posadu.
  • Manjak rezervnih dijelova i alata – bez osnovnih resursa, posada ne može pravovremeno obaviti ključne popravke.
  • Nedovoljna obuka – nove tehnologije, goriva i propisi traže specijalizirano znanje koje mnogi nemaju, a odljev iskusnih pomoraca otežava kontinuitet.
  • Stariji brodovi – zastarjela oprema i neuredna PMS dokumentacija povećavaju rizik od kvarova i kašnjenja.
  • Loša komunikacija s kopnom – prekidi i nesporazumi u komunikaciji produžuju kvarove i povećavaju troškove.
  • Ergonomski izazovi – brodski sustavi često nisu prilagođeni ljudima; rad u skučenim prostorima, buci, vrućini i vibracijama otežava održavanje.

Skuld Club naglašava da je posada ključna u svakom planu održavanja, ali bez odgovarajućih resursa, obuke i podrške s kopna, njihova sposobnost da osiguraju sigurnost i pouzdanost broda bit će ozbiljno ugrožena.

Započela operacija izvlačenja goriva iz olupine MSC Elsa 3

0
Foto: Screenshot/X

Šteta se ne mjeri samo u tonama goriva, već i u tisućama tona plastike raznesene morskim strujama

Indijska Direkcija za pomorstvo potvrdila je da je započela najosjetljivija faza spašavanja nakon potonuća kontejnerskog broda MSC Elsa 3, koji leži na dubini od 51 metar uz obalu Kerale. Od 20. kolovoza saturacijski ronioci krenuli su s ispumpavanjem preostalog goriva iz spremnika broda, a operaciju vodi specijalizirana tvrtka SMIT Salvage, angažirana od vlasnika broda i osiguravatelja North Standard P&I kluba.

Prva faza operacije u srpnju završila je zatvaranjem ventilacijskih otvora kroz koje je curila manja količina goriva, no zbog monsunskih uvjeta daljnji radovi su tada obustavljeni. Sada se ciljano kreće u uklanjanje preostalih 450 tona goriva – od čega je 85 tona dizela, a ostatak VLSFO. Planirano je da posao bude završen do 25. rujna, iako rok ovisi o vremenskim prilikama, piše The Maritime Executive.

Lokacija havarije, udaljena 14 nautičkih milja od indijske obale, pod posebnom je sigurnosnom zonom od jedne milje, a u akciji sudjeluju brodovi za podršku roniocima i nadzor onečišćenja. Od potonuća broda 25. svibnja, povremeno su se bilježile manje mrlje goriva koje su se razilazile pod utjecajem valova.

Ekološka šteta nije ograničena samo na gorivo. Na obali je do sada prikupljeno 655 tona plastičnih peleta (nurdlesa), dok je od ukupno 650 kontejnera njih 66 pronađeno i izvađeno nakon što su isplivali ili se razbili na obali. Krhotine i plastika doplivali su čak i do Šri Lanke.

Vlasnik broda, MSC Mediterranean Shipping Company, suočava se s pravnim posljedicama u Indiji i Šri Lanki. Sud u Kerali privremeno je zadržao pet MSC-ovih brodova kao osiguranje za odštetne zahtjeve lokalnih ribara i vlasnika tereta, uključujući i spor vrijedan milijardu dolara. Četiri broda oslobođena su nakon polaganja jamčevine, no MSC Akiteta II i dalje je blokiran u indijskoj luci.

MSC upozorava da sporovi prijete međunarodnoj trgovini i opskrbnim lancima te ističe da bi ovakva sudska praksa mogla postaviti presedan s kojim se brodarske kompanije neće moći nositi. Šri Lanka je u međuvremenu pokrenula zasebne postupke zbog ekološke štete na svojoj obali.

Spašen simbol Pomorske škole Bakar: Vila Velebita Dva ima novog vlasnika

0
Foto: Sergej Drechsler/Novi List

Školski brod Vila Velebita Dva dobio je novog vlasnika i time je izbjegao rezalište. Kako potvrđuje ravnatelj Pomorske škole Bakar, Igor Kegalj, brod je prodan za nešto višu cijenu od početnih 13 tisuća eura, no identitet kupca još se ne otkriva do završetka formalnosti.

Prodaja je provedena putem pisanih ponuda, uz uplatu jamčevine. Iako je interes u početku pokazalo troje potencijalnih kupaca, na kraju je pristigla samo jedna valjana ponuda. Povjerenstvo je potvrdilo dokumentaciju, a konačnu suglasnost sada mora dati Školski odbor.

Veliku ulogu u odluci da se brodu pruži nova prilika imala je Primorsko-goranska županija, kao i potpora župana Ivice Lukanovića i njegova zamjenika Roberta Matića. Time je spašen brod koji je desetljećima bio prepoznatljiv simbol Pomorske škole Bakar, piše Novi List.

Vila Velebita Dva, duga 28 metara i stara 69 godina, posljednjih 52 godine služila je za praktičnu obuku budućih pomoraca. Međutim, zbog dotrajalosti posljednjih godinu i pol nije bila u funkciji, već je bila vezana u Bakru. Lani je čak zamalo potonula, no brzom reakcijom škole spriječena je nesreća.

Kako bi se izbjegle nove havarije, brod je prošlog ljeta otegljen u brodogradilište Dalmont u Kraljevici. U početku se planiralo njegovo rezanje, ali je odluka preinačena u pokušaj prodaje – što se sada pokazalo uspješnim.

Pomorska škola Bakar, jedina srednja škola u Hrvatskoj s vlastitim brodom, već radi na planovima za gradnju novog školskog plovila. Dokumentacija je u izradi, a projekt financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Primorsko-goranska županija. Novi brod osigurat će nastavak kvalitetne praktične nastave i očuvati tradiciju pomorskog obrazovanja u Bakru.