O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 70

Pronađena tijela nestalih u Neretvi, obustavljena akcija traganja

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Pronalaskom tijela drugoga nestalog člana posade potopljene brodice u Neretvi, obustavljeno je daljnje koordinirano traganje.

Službenici Lučke kapetanije Ploče izvijestili su jučer, 21. srpnja Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, u Rijeci (MRCC Rijeka) i nadležne službe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, o pronalasku tijela drugoga nestalog člana posade brodice, koja je dan prije pronađena potopljena u rijeci Neretvi, nedaleko Kule Norinske, piše MMPI.

Dojava o pronalasku tijela drugoga nestalog zaprimljena je od službenika Pomorske policije Ploče, naime, o čemu su iz nadležnosti pločanske Kapetanije obavijestili MRCC Rijeka, slijedom čega je obustavljena daljnja koordinirana akcija traganja i spašavanja.

Istražne radnje vezano uz pronalazak tijela stradalih provode se u policijskoj nadležnosti, dok Lučka kapetanija Ploče provodi očevid o uzrocima ove pomorske nesreće.

Podsjetimo, akcija traganja i spašavanja za dvoje nestalih u rijeci Neretvi pokrenuta je 20. srpnja oko podneva, u koordinaciji MRCC Rijeka i LK Ploče te u suradnji s Postajom pomorske policije Ploče, a slijedom dojave o pronalasku potopljene brodice u vlasništvu jednog od unesrećenih. 

Na osnovu provedene provjere podataka utvrđen je broj članova posade i približno vrijeme te smjer plovidbe brodice, slijedom čega je pokrenuto koordinirano traganje, u kojemu su sudjelovale jedinice iz sastava Lučke kapetanije Ploče, Pomorske policije Ploče, dok su pripadnici vatrogasnih društava i Hrvatske gorske službe spašavanja uz pomorsko traganje bili angažirani i  u dijelu kopnenog traganja, koje je nažalost okončano pronalaskom beživotnih tijela dvojice državljana Republike Hrvatske.

Cijena barela pada, sankcije rastu: 105 novih ruskih brodova na crnoj listi EU

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Europska unija usvojila je 18. paket sankcija protiv Rusije s ciljem dodatnog pritiska na prihode od nafte i pomorsku trgovinu te suzbijanja aktivnosti flote iz sjene.

Jedna od ključnih mjera je spuštanje gornje cijene (price cap) za rusku sirovu naftu sa 60 na 47,6 dolara po barelu. Osim toga, uveden je automatski mehanizam koji će ubuduće održavati taj limit uvijek 15% nižim od tržišne cijene Urals nafte u zadnjih šest mjeseci, stvarajući dodatni pritisak na ruski energetski sektor, navodi Safety4Sea.

U segmentu pomorstva, sankcije su proširene na još 105 brodova, čime je broj sankcioniranih jedinica porastao na ukupno 444 plovila, pretežno iz takozvane flote iz sjene. Riječ je o tankerima za koje se sumnja da prevoze rusku naftu uz izbjegavanje međunarodnih pravila i inspekcija. Svi ovi brodovi podliježu zabrani ulaska u luke država članica EU te zabrani korištenja tehničkih i brokerskih usluga unutar Unije.

Tri LNG tankera japanske kompanije MOL uklonjena su s liste sankcija nakon što su dani čvrsti dokazi da više neće sudjelovati u transportu energenata iz ruskih projekata Yamal i Arctic 2.

Značajna novost je i to što je po prvi put sankcioniran kapetan jednog od brodova flote iz sjene, kao i operater zastave otvorenog registra – potez koji pokazuje da se odgovornost širi i na pojedince.

Uvedene su i zabrane u vezi transakcija s Nord Stream 1 i 2, čime se u potpunosti prekida bilo kakav poslovni angažman EU kompanija na tim projektima. Također je zabranjen uvoz rafinerijskih proizvoda dobivenih iz ruske nafte, čak i ako su prerađeni izvan Rusije.

Na financijskom planu, proširene su zabrane transakcija na 45 ruskih banaka, a uključeni su i pružatelji kripto usluga iz trećih zemalja koji pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija. Posebno je ciljan i Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF) te je zabranjena isporuka ključnog bankarskog softvera ruskim entitetima.

Paket uključuje i nove zabrane izvoza osjetljive tehnologije te dodatne mjere protiv zemalja koje pomažu zaobilaženje sankcija – uključujući subjekte iz Turske, Kine i Hong Konga.

Počinje obnova luke Martinšćica na Cresu: radovi kreću u rujnu

0
Foto: MMPI

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je u ponedjeljak, 21. srpnja u Gradu Cresu sudjelovao na svečanom događanju povodom početka projekta „Rekonstrukcija i dogradnja luke otvorene za javni promet u naselju Martinšćica na otoku Cresu“.

Tom prigodom potpisan je ugovor između Županijske lučke uprave Cres i odabranog izvođača radova, tvrtke Sun Adria d.o.o., čime službeno i započinje realizacija ovog projekta. Građevinski radovi započinju u rujnu 2025., a završetak se planira do kolovoza 2027. godine, piše MMPI.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,6 milijuna eura, od čega je 9,8 milijuna eura osigurano iz sredstava Europske unije u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija, dok se preostali iznos financira iz Državnog proračuna i sredstava Županijske lučke uprave Cres, koja je ujedno i nositelj projekta.

Njegovom realizacijom značajno će se unaprijediti sigurnost plovidbe, poboljšati uvjeti za svakodnevni život te potaknuti gospodarski razvoj lokalne zajednice. Projektom je predviđeno uređenje akvatorija, izgradnja 50 novih i rekonstrukcija 70 postojećih komunalnih vezova, dogradnja zaštitnog lukobrana, rekonstrukcija Fratarskog mula, te izgradnja gata s manipulativnim platoom, čime će se omogućiti stabilan linijski i komunalni promet tijekom cijele godine.

„Luka Martinšćica primjer je kako strateški i planski ulažemo u razvoj pomorske infrastrukture i jačanje otočnog povezivanja“, poručio je ministar Butković, osvrnuvši se na veliki investicijski ciklus ulaganja u lučku infrastrukturu koji je pokrenut diljem hrvatske obale. Naglasio je kako je samo u Primorsko-goranskoj županiji uspješno realizirano pet europskih projekata iz prve financijske perspektive, uključujući luke na Unijama, Rabu, Baški, Cresu i Crikvenici.

„Svi su projekti bili usmjereni na unaprjeđenje prometne povezanosti otoka s kopnom, dok smo se kod pripreme nove financijske omotnice zalagali da otočno povezivanje ostane prioritet, ali i da se proširi spektar mogućnosti financiranja. Zahvaljujući tome, danas imamo mogućnost uključiti i komunalne vezove u projekte lučke infrastrukture, što je posebno važno za svakodnevni život otočnog stanovništva“, istaknuo je Butković te zaključio: „Svi ovi projekti financiraju se u omjeru 85 % iz europskih fondova, dok preostalih 15 % osigurava država, čime znatno olakšavamo provedbu projekata županijama i lučkim upravama“.

Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, naglasio je kako je riječ o projektu koji ima višestruki značaj – prometni, gospodarski i društveni. „Modernizacija luke Martinšćica pridonijet će boljoj međuotočnoj povezanosti, sigurnosti u pomorskom prometu, dostupnosti osnovnih usluga i jačanju otpornosti otočne infrastrukture na klimatske izazove“, zaključio je Lukanović.

„Obnova luke u Cresu pokazala je koliko kvalitetna i promišljena infrastruktura može unaprijediti život na otoku. Projekt u Martinšćici logičan je nastavak tog puta, usmjeren na ravnomjeran razvoj. Ovaj projekt predstavlja ulaganje u budućnost zajednice koja ovdje živi,“ rekao je gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Cres Anton Opatić istaknuo je kako su prilikom pripreme projekta nastojali precizno odgovoriti na ono što je lokalnoj zajednici doista potrebno, a to je stabilna i sigurna luka koja može funkcionirati tijekom cijele godine. „Uređeni komunalni vezovi, sigurno i pouzdano pristajanje i bolja zaštita akvatorija izravno utječu na svakodnevni život stanovnika, ribara, putnika i svih koji su vezani uz more. Upravo zato ovaj projekt smatramo infrastrukturnim iskorakom od dugoročnog značaja za Martinšćicu i otok Cres“, izjavio je ravnatelj Opatić.

Japanski LNG tankeri ipak neće prevoziti ruski arktički plin – EU povukao sankcije

0
Foto: Marinetraffic

Tri nova LNG tankera japanske kompanije Mitsui O.S.K. Lines (MOL), prethodno uvrštena na popis sankcioniranih brodova Europske unije, sada su uklonjena s liste zahvaljujući službenim jamstvima da neće sudjelovati u transportu ruskog arktičkog plina.

Brodovi North Moon, North Ocean i North Light, izgrađeni s srednjim ledenim klasifikacijama Arc4, prvotno su bili predviđeni za opsluživanje projekta Yamal LNG, a potencijalno i Arctic LNG 2 – oba ključna za ruski izvoz plina iz Arktika. Njihovo iznenadno uvrštavanje na listu sankcija u svibnju 2025. iznenadilo je pomorsku i energetsku zajednicu, piše gCaptain.

Nakon toga, MOL je putem japanske vlade i diplomatskih kanala započeo pregovore s EU. “Nismo zadovoljni ovim razvojem situacije. Aktivno lobiramo kako bi se brodovi izuzeli iz režima sankcija”, izjavio je tada CEO Takeshi Hashimoto.

Prema službenom priopćenju Europske komisije, brodovi su sada uklonjeni s liste jer je MOL dao čvrsta jamstva da brodovi neće prevoziti ruski LNG s projekata Yamal i Arctic 2.

Slike prikazuju uvrštavanje brodova North Moon, North Ocean i North Light na popis sankcija Europske unije u svibnju 2025. te njihovo brisanje s popisa u srpnju 2025. (Izvor: Europska unija/gCaptain)

Nakon sankcija, kretanje brodova bilo je ograničeno – North Ocean je tijekom svibnja okrenuo kurs kod Kanarskih otoka i vratio se prema Aziji, a trenutno je usidren kod Singapura, gdje mu se pridružio i North Light.

Ovo je prvi put da je EU povukla dio sankcija u vezi s ruskim energetskim sektorom, što se u industriji tumači kao iznimno rijedak presedan, uvjetovan isključivo diplomatskim pritiscima i specifičnim jamstvima o neuključenosti u ruske tokove energije.

Bez obzira na uklanjanje sankcija, brodovi još uvijek nemaju aktivne komercijalne angažmane, a budući angažmani vjerojatno će biti pažljivo nadgledani od strane nadležnih tijela.

ICS upozorava: Brodari trebaju jednostavna pravila i poticaje za zelenu tranziciju

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Međunarodna brodarska komora (ICS), koja predstavlja više od 80% svjetske trgovačke flote, pozvala je Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO) da hitno pojasni ključne aspekte novog klimatskog okvira – Net-Zero Frameworka (NZF).

IMO je u travnju ove godine postigao povijesni dogovor o uvođenju prvog globalnog cjenovnog mehanizma za emisije u jednoj industriji – međunarodnom brodarstvu. ICS je taj iskorak snažno podržao, no ističu da je nužno pojednostaviti provedbu i osigurati jasne financijske poticaje, osobito za manje brodarske kompanije koje će teško nositi administrativne i troškovne terete, navodi Offshore Energy.

Dosadašnja rasprava, kažu iz ICS-a, bila je usredotočena na kazne za emisije, ali nedostaju konkretni poticaji za one koji ulažu u čista goriva i tehnologije. Bez jasnih nagrada, ni proizvođači goriva ni brodovlasnici neće imati dovoljno razloga za ulaganja u alternativne pogone i infrastrukturu.

ICS stoga poziva IMO da u listopadu, kada se očekuje službeno usvajanje NZF-a, predstavi konkretan plan poticaja. Potrebna je jasnoća oko standarda za zelena goriva, kako bi industrija dobila potrebnu sigurnost za ulaganja.

Glavni tajnik ICS-a, Thomas A. Kazakos, poručio je: “IMO mora u listopadu formalno usvojiti Net-Zero Framework i poslati jasnu poruku industriji. Potrebni su nam jednostavna pravila i jasni detalji o nagradama.”

Osim toga, ICS upozorava na rizik paralelnih sustava regulacije, kao što je europski sustav trgovine emisijama (EU ETS), koji bi mogao dovesti do dvostrukih troškova za brodare. ICS poziva EU da ukine svoj ETS čim IMO usvoji globalni NZF.

ICS je već predao prijedloge IMO-u, tražeći između ostalog da se riječ „may“ (može) zamijeni s „shall“ (mora) u ključnim odredbama – kako bi tržištu bila upućena jasna i obvezujuća poruka.

Zaključno, ICS ističe da bez globalno usklađenih i jednostavnih pravila, tranzicija brodarstva prema nultim emisijama neće biti ni brza ni učinkovita.

(VIDEO) Tragedija na moru: Trajekt Barcelona V izgorio u plovidbi prema Manadu, stotine skočile u more

0

U indonezijskim vodama kod otoka Talisei, blizu sjeveroistočnog vrha otoka Sulawesi, izbio je požar na trajektu “Barcelona V” u nedjelju oko podneva, uslijed kojeg su život izgubile tri osobe.

Trajekt je bio na redovnoj liniji prema Manadu kada je oko 12:30 sati požar zahvatio gornje palube. Prema dostupnim snimkama, vatra se brzo proširila kroz unutrašnjost, natjeravši više od 280 putnika i članova posade da napuste plovilo – većina ih je skočila u more jer splavi za spašavanje nisu bile spuštene s nosača, navodi The Maritime Executive.

U pomoć su odmah priskočili brodovi indonezijske mornarice, pomorska sigurnosna agencija Baklama, lokalni SAR timovi i nekoliko civilnih brodova. Spašeno je ukupno 280 osoba, no troje ljudi nije preživjelo – među njima i trudnica, kako je potvrdio ured za traganje i spašavanje iz Manada.

Do kraja dana, požar na trajektu je ugašen, a spasilačke službe i dalje pretražuju olupinu u potrazi za eventualnim nestalima.

Indonezija se i inače suočava s čestim nesrećama na moru, osobito na domaćim trajektnim linijama koje su ključne za prijevoz između tisuća otoka. Preopterećeni brodovi, neadekvatna oprema i često niska razina sigurnosne kontrole povećavaju rizike. Početkom srpnja, trajekt je potonuo kod Balija uslijed lošeg vremena, pri čemu je život izgubilo 16 osoba.

Iako broj spašenih pokazuje brzu reakciju nadležnih službi, činjenica da su se stotine ljudi morale baciti u more bez spuštenih splavi otvara pitanja o pripremljenosti posade i opremljenosti broda.

Indonezijska vlada najavila je dodatne inspekcije i kontrolu sigurnosnih protokola na putničkim brodovima, no svakodnevna praksa pokazuje da provođenje takvih mjera često izostaje.

Tri godine na vezu zbog ruskih sankcija – kontejneraši napokon pušteni s Malte

0
Foto: Wikimedia commons

Dva kontejnerska broda, bivši MSC Bilbao i MSC Valencia, napokon su oslobođena iz trogodišnjeg zadržavanja u luci Valletta na Malti, gdje su stajali od 2022. godine zbog povezanosti s ruskom državnom leasing kompanijom GTLK, koja se našla pod međunarodnim sankcijama.

Oba broda kapaciteta 8.204 TEU, izgrađena 2007. godine, bila su prethodno u floti Mediterranean Shipping Company (MSC), ali su zbog vlasničkih veza s GTLK-om ostali zadržani na Malti. GTLK je od 2022. godine pod sankcijama američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), kao dio šireg paketa mjera protiv ruskih državnih entiteta nakon početka rata u Ukrajini, navodi Splash247.

Međutim, 7. srpnja 2025., došlo je do službenog prijenosa vlasništva na novu kompaniju – TSC – koja prema dostupnim podacima nema nikakve veze s Rusijom. Brodovi su pritom i preimenovani: MSC Bilbao sada nosi ime TSC Dorado, a MSC Valencia postala je TSC London.

Novi vlasnik, kako se navodi, povezan je s njemačkom brodarskom kompanijom Hammonia Reederei, što je omogućilo potpuno uklanjanje rizika sankcija i oslobađanje brodova iz malteške luke.

GTLK se u posljednje tri godine našao pod povećalom zbog brojnih plovila i zrakoplova koji su bili zamrznuti diljem Europe. Brojni brodovi su od tada preprodani, reflagirani ili jednostavno zadržani zbog neriješenog vlasničkog statusa. Slučaj ova dva kontejneraša jedan je od najdugotrajnijih primjera iz pomorskog sektora.

Za sada nije poznato hoće li MSC ponovno unajmiti ova plovila u charter aranžmanu, ili će novi vlasnici potražiti druge komercijalne partnere.

(VIDEO) Tragedija u Vijetnamu: Prevrnuo se turistički brod, najmanje 35 mrtvih

0
Foto: Screenshot/X

Vijetnam je pogođen jednom od najtežih pomorskih nesreća posljednjih godina – turistički brod potonuo je u poznatom zaljevu Ha Long. Brod Wonder Seas, s većinom domaćih turista iz Hanoja, uključujući i oko 20 djece, prevrnuo se tijekom iznenadne oluje praćene jakim vjetrovima i kišom.

Prema riječima lokalne policije, nesreća se dogodila oko 15:30 sati po lokalnom vremenu. Olujno nevrijeme zateklo je brod tijekom redovne panoramske ture. Do danas je potvrđeno da je poginulo najmanje 35 osoba, među kojima najmanje osmero djece. Još pet osoba se vodi kao nestalo, a 10 ih je spašeno, od kojih su neki morali isplivati iz prevrnutog trupa, dok je jedan putnik pronađen živ unutar broda, navodi The Maritime Executive.

Loši vremenski uvjeti dodatno su otežali početne spasilačke napore. Na mjesto nesreće upućeno je gotovo 30 plovila i tim ronioca, a akcija potrage i dalje traje. Vijetnamska mornarica uspješno je okrenula brod, izvršila ispumpavanje vode i oteglila trup u luku na kopnu radi daljnje istrage.

Među spašenima su i oni koji su uspjeli napustiti brod vlastitim snagama plivajući prema površini, što ukazuje na vrlo brzo prevrtanje plovila s malo vremena za organiziranu evakuaciju.

Na teren je odmah upućen zamjenik premijera Tran Hong Ha, a premijer Pham Minh Chinh izrazio je sućut obiteljima stradalih i najavio temeljitu istragu uz pomoć vojnih i pomorskih institucija.

MSC naručuje još 10 kontejnerskih divova: flota uskoro premašuje 7 milijuna TEU

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Uz novu seriju narudžbi, MSC-ova knjiga narudžbi sada je veća od cijele flote šestog svjetskog linijskog prijevoznika – Ocean Network Expressa

Mediterranean Shipping Company (MSC) nastavlja svoju strategiju agresivnog širenja kontejnerske flote, potvrđujući narudžbe za dodatnih 10 ultra-velikih brodova (ULCV) u kineskim brodogradilištima. S ovom rundom, ukupna knjiga MSC-ovih narudžbi doseže oko 130 brodova, odnosno gotovo 2,2 milijuna TEU kapaciteta, navodi Splash247.

Iako službene cijene nisu poznate, procjene govore o 200 milijuna dolara po brodu, čime MSC dodatno ulaže u LNG kao ključnu prijelaznu tehnologiju u dekarbonizaciji pomorstva.

U pozadini ove serije narudžbi stoji MSC-ov cilj da preuzme i zadrži titulu najvećeg kontejnerskog prijevoznika na svijetu. Kompanija, koja već broji preko 700 brodova u aktivnoj floti, uskoro će premašiti kapacitet od 7 milijuna TEU, ostavljajući daleko iza sebe konkurente poput Maerska i CMA CGM-a.

S obzirom na dosadašnje ponašanje MSC-a, analitičari vjeruju da će i preostale opcije biti aktivirane. Brodogradilišta u Kini sve češće postaju preferirani izbor MSC-a, zahvaljujući kapacitetima, rokovima isporuke i spremnosti da ponude brodove s alternativnim pogonima.

Ova narudžba označava nastavak MSC-ove strategije ulaganja u flotu budućnosti – sve snažniju, sve čišću i globalno dominantnu.

Nova runda sankcija: EU udara po ruskoj “floti iz sjene”

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Europska unija službeno je usvojila svoj 18. paket sankcija protiv Rusije, s naglaskom na rezanje prihoda iz pomorskog sektora i sprječavanje rada takozvane “flote iz sjene”. Odluka dolazi nakon što je Slovačka ranije pokušala blokirati paket zbog ovisnosti o ruskom plinu.

U pomorskom dijelu, EU je stavila na crnu listu dodatnih 105 brodova povezanih s ruskim izvozom nafte, čime je broj sankcioniranih plovila prešao 400 jedinica. Posebno je značajna odluka o uvođenju sankcija prema neimenovanom brodskom registru, prvi takav potez do sada, navodi Splash247.

Cjenovni limit za izvoz ruske sirove nafte također je snižen i sada iznosi oko 47–48 dolara po barelu, što je približno 15% niže od tržišne cijene. Nadalje, sve transakcije povezane s plinovodima Nord Stream su zabranjene, dok se proizvodi iz ruske sirove nafte više ne mogu uvoziti u EU, bez obzira na mjesto prerade.

Sankcijama su obuhvaćene i ruske rafinerije u trećim zemljama, uključujući najveću rafineriju Rosnefta u Indiji. Osim toga, pogođene su i banke koje se sumnjiče za posredovanje u zaobilaženju sankcija, te energetske tvrtke povezane s ruskom vojskom, poput Rosnefta i Surgutneftegasa.

U kontekstu globalne plovidbe, Malezija je najavila uvođenje strožih pravila za STS (ship-to-ship) transfere u svojim vodama, s ciljem suzbijanja ilegalnih pretovara ruske nafte koji su se u zadnje vrijeme intenzivirali. Brodovi koji budu uhvaćeni u takvim radnjama bit će odmah zadržani.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump upozorio je da će, ukoliko Rusija ne pristane na mirovni sporazum do 3. rujna, uvesti 100% carinu na rusku robu te pokrenuti sekundarne sankcije protiv zemalja koje nastave uvoziti rusku naftu.

Indija i Kina trenutno su glavni kupci ruske sirove nafte, dok su Turska i Brazil vodeći u uvozu prerađenih naftnih proizvoda. EU i dalje dominira uvoznim LNG tržištem kada je riječ o ruskom plinu.