Nesreća se dogodila unutar radne zone brodogradilišta, a sve žrtve su hospitalizirane i u stabilnom su stanju

U subotu, 12. srpnja, u najvećem japanskom brodogradilištu Imabari Shipbuilding dogodila se teška nesreća kada je brodski blok ispao iz dizalice, pri čemu je ozlijeđeno sedam radnika – troje ozbiljno.

Incident se dogodio nešto iza 11 sati po lokalnom vremenu u brodogradilištu koje se nalazi u prefekturi Ehime. Prema informacijama lokalnih hitnih službi, tri radnika zadobila su teške prijelome ruku i kukova, dok su preostala četvorica, uključujući jednog prolaznika, lakše ozlijeđena. Svi su odmah prevezeni u bolnicu, gdje su primljeni svjesni i stabilni, navodi Splash247.

Imabari Shipbuilding se već ranije ove godine našao pod povećalom japanskih regulatora zbog brojnih kršenja radnih i sigurnosnih propisa. Najveći udar stigao je kad je Japanska agencija za imigracije tvrtki izrekla zabranu na pet godina za zapošljavanje i obuku stranih tehničkih kadeta.

Istraga je tada otkrila ozbiljne nepravilnosti u radnim uvjetima za više od 2.000 stranih radnika, većinom iz jugoistočne Azije, koji su zbog zabrane premješteni u druge kompanije.

Najnoviji incident dodatno je narušio reputaciju brodogradilišta, a vlasti prefekture Ehime odmah su poslale inspektore na teren kako bi istražili uzrok nesreće. Preliminarna izvješća upućuju na mogući kvar opreme, no ljudska pogreška također nije isključena.

Imabari Shipbuilding jedan je od ključnih brodograđevnih centara u Japanu i svijetu, poznat po gradnji velikih kontejnera i bulkera. No, serija incidenata i loših uvjeta za radnike stavlja pod znak upita održivost takvog sustava u kojemu sigurnost zaposlenika očito nije na prvom mjestu.

EU-ova odluka otvara vrata ulaganju u brodove na niskougljični vodik i razvoj infrastrukture za prijevoz CO₂

Europska komisija donijela je akt kojim postavlja jasne smjernice za definiranje niskougljičnog vodika – goriva koje bi trebalo igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji pomorskog prometa, piše Safety4Sea.

Prema novim pravilima, vodik će se smatrati niskougljičnim samo ako osigurava najmanje 70% manju emisiju stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima bez sustava za smanjenje emisija. To uključuje proizvodnju vodika iz prirodnog plina uz korištenje tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika (CCUS), kao i proizvodnju korištenjem niskougljične električne energije.

Značajan naglasak stavljen je na fleksibilnost – države članice mogu prilagoditi pristup ovisno o svojoj energetskoj strukturi. Ograničenje u udjelu obnovljive energije definirano je posebnim dokumentom – Direktivom o obnovljivoj energiji – koja koristi prosječne godišnje vrijednosti.

Pomorska poveznica: CO₂ kao novi teret

S porastom interesa za tehnologije hvatanja i skladištenja CO₂, očekuje se i rast potrebe za specijaliziranim brodovima za prijevoz ukapljenog ugljikovog dioksida (LCO₂). Ova nova tržišna niša mogla bi donijeti značajan poticaj brodogradnji i logistici unutar EU, posebno za luke i operatore koji se brzo prilagode novim zahtjevima.

Metan i LNG pod povećalom

Europska komisija paralelno radi na učinkovitijem provođenju nove regulative o metanu, s ciljem smanjenja emisija iz pomorskih LNG pogona. Prema podacima ICCT-a, stvarni metanski ispusti kod LNG motora četverotaktnog dizajna dosežu i 6,4%, dok trenutačni EU propisi predviđaju samo 3,1%.

Nuklearna energija u planu za vodik

Komisija najavljuje javnu konzultaciju za 2026. godinu o korištenju ugovora o kupnji električne energije iz nuklearnih izvora za proizvodnju vodika, čime se dodatno širi paleta tehnologija koje mogu doprinijeti ciljevima dekarbonizacije.

Sljedeći koraci

Akti će biti poslani Europskom parlamentu i Vijeću na dvomjesečno razmatranje. Mogu ih ili prihvatiti ili odbaciti, bez prava izmjene. Istovremeno, pokrenut je i mehanizam za vodik u sklopu nove EU platforme za energiju i sirovine, osmišljen za povezivanje proizvođača i kupaca te lakši pristup informacijama i financiranju.