Službeno je prekinuta potraga za preživjelima s broda Eternity C, koji je potonuo 8. srpnja nakon brutalnog napada Hutista u Crvenom moru. Prema podacima sigurnosnih agencija Ambrey i Diaplous Group, najmanje četiri člana posade su poginula, a 11 ih se vodi kao nestalo. Među deset spašenih su osam Filipinaca, jedan Grk i jedan Indijac iz privatnog osiguranja broda.
Napad je uslijedio samo dan nakon što je na sličan način potopljen još jedan brod — Magic Seas, također liberijske zastave i grčkog vlasništva. Riječ je o najkrvavijem tjednu za trgovačko brodarstvo otkako su Huti krajem 2023. započeli kampanju protiv komercijalnog pomorskog prometa u regiji, navodi Splash247.
Napadi su izvedeni kombinacijom dronova, eksplozivnih brodova i vatrenog oružja. Oba potopljena broda prethodno su uplovila u izraelske luke, što analitičari smatraju glavnim povodom napada. Huti su preuzeli odgovornost, navodeći da ciljaju brodove povezane s Izraelom, dok je američko veleposlanstvo u Jemenu optužilo grupu za otmicu dijela preživjelih s Eternity C.
Nove satelitske snimke pokazuju goleme naftne mrlje koje se protežu 80 km od olupine Eternity C i 65 km od Magic Seas, ugrožavajući obalne ekosustave, uključujući i štićena područja u Eritreji.
Zbog sve većeg rizika, posade brodova sve češće koriste AIS poruke poput „Svi članovi posade su muslimani“ ili „Nismo povezani s Izraelom“ u pokušaju da izbjegnu napade. Međutim, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da takvi natpisi vjerojatno nemaju učinka.
Prolaz Bab el-Mandeb, ključni pomorski tjesnac za globalnu trgovinu, bilježi drastičan pad prometa – s 79 brodova dnevno krajem 2023. na svega 32–35 dnevno ovih dana. Brodari sve češće preusmjeravaju rute oko Rta dobre nade, unatoč dodatnim troškovima i vremenskom produljenju putovanja.
Iz Ministarstva poručuju da čekaju povoljne uvjete, ali konkretan datum još ne postoji
Nakon što je saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus ponovno u Hrvatskom saboru upozorio na višemjesečni nemar nadležnih institucija kada je riječ o brodu Deala, koji se od travnja 2024. nalazi nasukan u Raškom zaljevu, prema pisanju Glasa Istre, i dalje čeka odsukavanje.
Oštećenja na trupu
Brod dug gotovo 80 metara, pod tanzanijskom zastavom prevozio je stoku, te je više od gonu dana nasukan svega četrdesetak metara od obale i ulaska u Raški zaljev. U međuvremenu, zbog juga i valova nastala su i znatna oštećenja na trupu.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, nakon višekratnih prozivki građana, načelnika, općinskih vijeća i saborskih zastupnika, tek je 12. veljače ove godine sazvalo sastanak na kojem je obećano da će brod biti uklonjen do početka turističke sezone, ali brod je još uvijek na istom mjestu.
Foto: Milivoj Mijošek/Glas Istre
Ministarstvo je u travnju 2024., desetak dana nakon nasukavanja, izvijestilo kako se provodi nadzor broda te da se odsukavanje očekuje unutar trideset dana. Iz Ministarstva sada poručuju da su u ovom trenutku u tijeku pripremne radnje za odsukavanje broda, koje uključuju tehnički zahtjevne i sigurnosno osjetljive aktivnosti što prethode podizanju broda na plutajući dok i njegovom dovođenju do rezališta.
– Kao što smo ranije izvijestili, tegljač Horoz, zajedno s potrebnom opremom, nalazi se na poziciji uz brod, dok su ostala plovila i plutajući dok privezani u Puli. Uklanjanje broda predviđeno je metodom uzgona pomoću cilindričnih modula te podizanjem na plutajući dok. Riječ je o iznimno kompleksnom i zahtjevnom poduhvatu, koji zahtijeva povoljne vremenske uvjete i specifična tehnička rješenja kako bi bio proveden sigurno i učinkovito.
Stoga, uklanjanje broda započet će čim to dopuste vremenske prilike, s obzirom na to da je prioritet svih uključenih dionika sigurnost ljudi, očuvanje okoliša i zaštita plovidbe. Kada budemo imali točan datum početka odsukavanja, pravovremeno ćemo obavijestiti javnost
Kompliciran zahvat
Međutim, kako su daljnje tehničke analize i procjene pokazale, riječ je o znatno složenijem i kompliciranijem zahvatu od inicijalno predviđenog. Stoga je odlučeno da se pristupi temeljitom i pažljivo isplaniranom uklanjanju broda, jer bi brzanje operacije, bez potpunog sagledavanja svih sigurnosnih, okolišnih i tehničkih aspekata, moglo dovesti do posljedica, kako za okoliš, tako i za sigurnost ljudi, poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te ističu da su do sada provedene sve potrebne mjere preporučene od struke kako ne bi došlo do onečišćenja mora i morskog okoliša.
Napominju da je takav pristup, iako vremenski zahtjevniji, jedini ispravan i odgovoran, osobito u kontekstu očuvanja osjetljivog morskog okoliša i sigurnosti lokalnog stanovništa.
Leo Knapić: Nismo zadovoljni brzinom radova na odsukavanju broda
O cijelom slučaju upitali smo za komentar Lea Knapića, načelnika Općine Raša.
– Načelno smo upoznati sa stanjem predmetnog broda Deala i pripremama za njegovo odsukavanje. No, nismo zadovoljni brzinom radova. Zadnji službeni dopis iz Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture primili smo krajem ožujka. Nakon toga nismo bili informirani.
U svibnju nas je kontaktirao izvođač radova samo da nas obavijesti da uskoro kreću s radovima, točnije podvodnim varenjem trupa broda i slično. Krajem lipnja kontaktirali smo Lučku kapetaniju Pula koja nadgleda radove na brodu i obaviješteni smo da sve ide svojim tokom. Nažalost, malo presporo se odvijaju radovi, no sama činjenica da su radnici prisutni, daje nadu da nitko neovlašteno neće otići na brod.
Zabrinutost da se ne dogodi tragedija je time donekle smanjena, no rokovi se probijaju. Rečeno nam je da će se brod odsukati prije početka turističke sezone, no to se nije desilo. Razumijem da se na neke stvari ne može utjecati, no znajući da premali broj ljudi radi na odsukavanju broda, uvjerenja sam da bi se postupci mogli brže odvijati kada bi se više radnika priključilo rješavanju ovoga problema. Nemamo sve informacije. Nadam se da se prilikom potpisivanja ugovora s izvođačem radova, mislilo i na to.
Također molimo Ministarstvo da nas informira jedanput u mjesec dana; što se radi i kakvi su pomaci. Na sastanku u Ministarstvu, u veljači, je rečeno da će nas se obavještavati o napretku radova, no do takve prakse nije došlo, rekao je Knapić, te zahvalio svima koji su na bilo koji način doprinijeli i ukazali na ovaj problem. Ovim putem apelira na Ministarstvo, Kapetaniju Pula, osiguravajuće društvo i izvođače radova da ubrzaju postupak izvlačenja broda Deala, te da ga odvedu u rezalište.
MSC je odbio platiti jamčevinu koju je indijska država zatražila zbog potonuća broda, tvrdeći da su optužbe prenapuhane i neutemeljene
Visoki sud u Indiji održao je prvo ročište u sporu između države Kerala i brodarske kompanije MSC, vezano uz potonuće kontejnerskog broda MSC Elsa 3 krajem svibnja. Indijske vlasti traže gotovo 1,1 milijardu dolara odštete zbog, kako tvrde, ekološke katastrofe i gubitka egzistencije za tisuće lokalnih ribara.
Pravni tim MSC-a odbacio je optužbe kao “iznimno prenapuhane”, navodeći da ne postoji ozbiljno izlijevanje nafte. Prema izvješćima, naftna mrlja oko olupine ograničena je na područje unutar jedne nautičke milje, navodi The Maritime Executive.
S druge strane, država Kerala ističe da je iz mora već izvađeno oko 450 tona plastičnih kuglica (nurdles) te da se sanacija nastavlja svakodnevno. Zbog neslaganja oko metoda čišćenja, neke lokalne zajednice odbijaju korištenje morske vode za ispiranje, iako se ona pokazala učinkovitom na drugim dijelovima obale.
Tužitelji navode da je gotovo 78.500 ribara već dobilo odštetu zbog gubitka prihoda te im je podijeljena i pomoć u obliku besplatne riže.
MSC je ranije ovog tjedna odbio platiti jamčevinu za puštanje drugog broda MSC Akiteta II, koji je zadržan u luci Vizhinjam. Indijske vlasti tvrde da MSC koristi složenu strukturu vlasništva brodova kako bi izbjegao pravne posljedice.
Sud je naredio da brod ostane u luci dok se ne uplati jamčevina. Prethodno su na sličan način kratko bili zadržani brodovi MSC Manasa F i MSC Polo II, sve dok nisu položene jamčevine u privatnim sporovima.
Prema dokumentima, MSC Elsa 3 prevozila je 643 kontejnera, od kojih je oko 60 već isplivalo na obalu. Vlasti navode da se iz olupine i dalje oslobađaju plastika, ulje, kalcijev karbonat i drugi materijali. Nova operacija izvlačenja nafte s dna, koji uključuje saturacijsko ronjenje, trebao bi započeti u kolovozu, na dubini od 51 metar.
Novo ročište zakazano je za 6. kolovoza, kada će obje strane dostaviti dodatne dokaze i očitovanja.
Gvineja, jedan od vodećih svjetskih izvoznika boksita, odlučila je preuzeti veću kontrolu nad pomorskim transportom ove ključne sirovine – i to kroz osnivanje vlastite brodarske kompanije.
Ministar rudarstva i geologije Bouna Sylla najavio je da će ubuduće 50% izvoza boksita iz Gvineje morati ići brodovima pod gvinejskom zastavom. Radi provedbe te odluke osnovana je državna brodarska tvrtka Guinéenne des Transports Maritimes (GUITRAM), čiji je zadatak osigurati prijevoz sve većih količina rude prema međunarodnim tržištima – prije svega Kini.
Odluka dolazi u trenutku kada izvoz boksita iz Gvineje bilježi snažan rast – u prvih šest mjeseci 2025. godine porastao je za čak 37% u odnosu na lani, a 56% u odnosu na 2023. godinu. Prema podacima grčke platforme Signal, boksit je po volumenu sada drugi najvažniji teret u cape size segmentu, odmah iza željezne rude, navodi Splash247.
Pored pokretanja GUITRAM-a, Gvineja uvodi i Guinea Bauxite Index (GBX) – vlastiti nacionalni indeks cijena boksita. Cilj je veća transparentnost na tržištu i veći prihod za državu kroz izvoznu kontrolu sirovina koje su temelj njezine ekonomije.
Ovakav potez otvara važne teme za međunarodnu brodarsku industriju – od moguće preraspodjele tonaže u cape size segmentu, do promjena u trgovačkim rutama i osiguranju dugoročnih ugovora za teret.
Ostaje za vidjeti kako će tržište reagirati i hoće li Gvinejin model slijediti i druge afričke izvozne sile.
Bio je preteča Sueskog kanala, prokopan prije 3700 godina. Sueski kanal pušten je u promet 1869. godine, nakon desetogodišnjih radova pod vodstvom francuskog diplomata Ferdinanda de Lessepsa, piše Slobodna Dalmacija.
Manje je poznato da je čitavih 37 stoljeća ranije, za vrijeme vladavine egipatskog faraona Senusreta III., prokopan kanal koji je malo drugačijom rutom povezivao Sredozemno i Crveno more.
Nazvan Faraonski kanal, pružao se u smjeru istok-zapad, povezujući Crveno more s rijekom Nil koja se ulijeva u Sredozemno more. Bio je dugačak 193 kilometara i protezao se od luke Said na Mediteranu do Crvenog mora. Ovaj kanal značajno je ubrzao trgovinu između antičke Grčke, Turske, zemalja na Bliskom istoku i Afrike.
Tisuće kilometara od Jadrana, daleko od svojih brodova, naši su pomorci ratne godine proveli u logoru Fort Missoula – ne kao ratni zarobljenici, već kao internirci.
Početkom Drugog svjetskog rata, 29 talijanskih brodova s oko 1.400 pomoraca potražilo je sklonište u neutralnim lukama, među njima i američkima. No, kada je Italija ušla u rat, ti su brodovi proglašeni ratnim plijenom, a njihove posade — među kojima je bio velik broj pomoraca s hrvatske obale — internirane su u logore diljem SAD-a. Jedan od najvećih bio je Fort Missoula u saveznoj državi Montana, piše Novi List.
Internacija je posebno pogodila posade brodova »Conte Biancamano«, »Fella«, »Laconia«, »Leme«, »Aussa« i »Alberta«. Na tim su brodovima radili pomorci iz Šibenika, Lošinja, Cresa, Rovinja, Labina, Umaga, Poreča i drugih gradova na Jadranu. U kamp su stigli nakon sabotaža – jer su po naredbi talijanskih vlasti onesposobili strojeve kako brodovi ne bi pali u savezničke ruke.
Npr., s broda »Conte Biancamano«, koji je kasnije postao američki transportni brod »USS Hermitage«, u Fort Missoulu završila su četvorica naših konobara. S »Felle«, čiji ostaci još leže na dnu kod Kostarike, internirano je čak dvanaest pomoraca iz Istre i Kvarnera. Slična je sudbina zadesila i brodove »Leme«, »Aussa« i »Alberta«.
Kamp Fort Missoula nalazio se u planinskoj udolini na tisuću metara nadmorske visine. Prema izvještaju Crvenog križa iz 1942., pomorci su bili smješteni u grijanima drvenim barakama s tekućom vodom. Kuhinju su vodili talijanski kuhar i internirani konobari, a život u logoru bio je organiziran s bibliotekama, kinoprojekcijama i kulturnim programima. Pomorci su radili u poljoprivredi, industriji i na gašenju požara, a za taj su rad bili plaćeni.
Iako su bili pod nadzorom, američke vlasti su im dopustile čak i obilježavanje godišnjice fašističkog marša na Rim. Većina interniranih pomoraca puštena je 1944., a dio njih vratio se u Europu, dok su neki ostali u Americi i započeli novi život.
Zaplijenjeni kokain vrijedan 157 milijuna eura bio je skriven na brodu MV Matthew, koji je presrela irska obalna straža u rujnu 2023. godine
U najvećoj zapljeni kokaina u povijesti Irske, osam muškaraca osuđeno je na ukupno 129 godina zatvora zbog pokušaja krijumčarenja 2,2 tone kokaina na brodu MV Matthew. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na više od 157 milijuna eura.
Šest članova posade uhićeno je izravno na brodu Matthew uz irsku obalu, dok su preostala dvojica pokušala prebaciti drogu na drugi brod u Irskom moru, navodi Safety4Sea.
Zahvaljujući zajedničkoj operaciji irske policije (Garda), carine i obrambenih snaga, brod je zaustavljen i temeljito pretražen, a droga pronađena skrivena unutar brodskih prostora. Suđenje je pokazalo da je operacija bila povezana s međunarodnim narkokartelom koji ima gotovo neograničene resurse.
Sudac je u obrazloženju presude istaknuo da je težina kazne opravdana zbog “iznimne ozbiljnosti zločina” i činjenice da je riječ o djelovanju profesionalne mreže koja koristi trgovačke brodove za transkontinentalno krijumčarenje.
Osuđenima su izrečene pojedinačne kazne u trajanju od 13,5 do 20 godina zatvora, ovisno o ulozi koju su imali u operaciji.
Brod MV Matthew bio je pod nadzorom tjednima prije nego što su irske vlasti krenule u akciju presretanja. Operacija je uključivala i korištenje specijalnih jedinica i helikoptera, a sve u cilju zaštite pomorskih granica Irske.
Tijelo 20-godišnje stjuardese Paige Bell pronađeno je u strojarnici superjahte Far From It, dok je bila usidrena u blizini Harbour Islanda.
Prema lokalnoj policiji, posada je prijavila nestanak Bell u petak oko podneva, a nedugo nakon toga njezino je tijelo pronađeno s teškim ozljedama, djelomično razodjeveno i s vidljivim znakovima obrambenih rana. Nažalost, liječnik je po dolasku mogao samo konstatirati smrt, navodi The Maritime Executive.
Na mjestu događaja zatečen je i kapo na jahti, 39-godišnji Brigido Munoz, s ozbiljnim ranama na rukama. Istražitelji sumnjaju da je pokušao počiniti samoubojstvo nakon napada. Munoz je uhićen, optužen za ubojstvo i trenutačno se nalazi u pritvoru bez mogućnosti jamčevine. Njegovo sljedeće ročište zakazano je za studeni.
Brod Far From It vrijedi oko 10 milijuna dolara, a plovio je rutom po Karipskom moru i Bahamima, jednom od najtraženijih područja za čarter luksuznih jahti.
Paige Bell je ranije radila na jahti Sweet Emocean, čija se posada oprostila od nje emotivnom porukom: “Paige nije bila samo kolegica – bila je obitelj. Donosila je toplinu i osmijeh svima oko sebe, bez obzira na vremenske uvjete ili duge dane na moru,” napisao je kapetan Frank Prest u ime cijele posade.
Potraga u Crvenom moru nakon napada na brod Eternity C rezultirala je spašavanjem četvero novih preživjelih – tri filipinska pomorca i jednog grčkog člana sigurnosnog tima – gotovo 48 sati nakon što su skočili u more tijekom potonuća broda.
U trenutku napada brod je plovio u iz Berbere (Somalija), gdje je istovario teret za Svjetski program za hranu, prema saudijskoj luci Jeddah. Napad se dogodio oko 50 nautičkih milja od jemenske luke Al Hudaydah, navodi The Maritime Executive.
Američke vlasti optužile su Hutiste da su oteli dio preživjelih, dok izvori tvrde da su možda čak šestoricu pomoraca odveli u nepoznato. Hutski pokret zasad je samo izjavio da su nekim članovima posade pružili medicinsku pomoć i premjestili ih na “sigurno mjesto”.
Grčka kompanija Cosmoship Management, vlasnik broda, potvrdila je da su neki članovi posade poginuli, uključujući trojicu u strojarnici i jednog ruskog pomorca koji nije uspio napustiti brod zbog ozljeda. Broj nestalih još se kreće između šest i jedanaest osoba.
Spasilačku operaciju vode sigurnosne tvrtke Diaplous i Ambrey, a otežavaju je prisutnost Hutskih čamaca (skiffova) u blizini mjesta nesreće.
Hey everyone Been sick for a few days and off Twitter. First thing I saw after coming back?#Yemen sinking the Zionist-linked Eternity C ship. Honestly, that news made me feel better instantly ???????? pic.twitter.com/caBN2kCBPJ
Hutski glasnogovornik Yahya Saree nastavio je s prijetnjama, rekavši: „Nismo se šalili”, potvrđujući nastavak blokade pomorskog prometa prema Izraelu dok se „agresija na Gazu” ne zaustavi.
Upozorenja i zabrane dolaze i sa strane država koje žele zaštititi svoje pomorce. Filipinska vlada izdala je zabranu za sve brodove s filipinskom posadom koji prolaze kroz zone visokog rizika – Crveno more i Adenski zaljev – pod prijetnjom sankcija, uključujući ukidanje licenci brodovlasnicima koji krše odredbu.
Britanska Seafarers’ Charity osudila je napade, pozivajući IMO na hitno djelovanje i bolju zaštitu pomoraca: “Nevini ljudi, koji su samo radili svoj posao, završili su kao mete u ratu u kojem ne sudjeluju.”
Projektom vrijednim preko 78 milijuna eura, Italija planira pretvoriti dvije strateške luke u centre za proizvodnju i otpremu dijelova za offshore vjetroelektrane.
Italija je najavila ambiciozan plan razvoja dvaju industrijskih centara za proizvodnju opreme za offshore vjetroelektrane u lukama Augusta i Taranto. Prema interresornom dekretu koji su potpisala ministarstva infrastrukture, gospodarstva i okoliša, ove će luke postati ključne točke za jačanje talijanskog lanca opskrbe u sektoru obnovljivih izvora energije, navodi Splash247.
Odabir luka temelji se na nekoliko kriterija – tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti, dostupnosti prostora, vremenu potrebnom za izgradnju i logističkoj povezanosti. U planu su radovi modernizacije infrastrukture, uključujući produbljivanje morskog dna, uređenje dokova te izgradnja postrojenja za montažu i isporuku ključnih dijelova vjetroturbina.
Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 78,3 milijuna eura, a sredstva će se osigurati iz fonda za emisijske jedinice CO2. Ulaganja će se rasporediti tijekom tri godine, počevši od 2025. godine.
Ova inicijativa dio je šire strategije kojom Italija želi ojačati svoju poziciju industrijskog čvorišta u Mediteranu za sektor offshore vjetroelektrana, čime se dodatno učvršćuje njezina uloga u europskoj energetskoj tranziciji.
