Tjednima se već priča o prodaji tri vintage VLCC-a u vlasništvu DHT Tankersa, a prije otprilike tri tjedna izvještavalo se kako su brodovi prodani za 28,5 milijuna dolara svaki. Splash navodi kako su te informacije bile preuranjene jer sada izvori potvrđuju da su izvršni direktori DHT Holdingsa Trygve Munthe i Svein Moxnes prodali brodove za pola milijuna više po komadu.
Prodani su brodovi DHT Condor, DHT Lake i DHT Raven; izgrađeni 2004. godine.
Na kontejnerašu President Eisenhower došlo je do požara u strojarnici, zbog čega je brod onesposobljen. Do nesreće je došlo oko 09:00h 28. travnja, nedugo nakon što je napustio Los Angeles i krenuo prema San Franciscu.
Posada je ugasila požar, nema zabilježenih ozljeda.
Brod je počeo driftati nekih 20 nm od obale Santa Barbare. Obalna straža je reagirala i poslala pomoć.
Od 03:30h 29. travnja, brod se kretao prema Los Angelesu brzinom od 4,5 čvorova, dva tegljača Shirley C i Teresa Brusco su ga teglili.
Konferencijom za medije Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) Vela vrata obznanila je rezultate natječaja za mjeru 2.2. »Očuvanje i valorizacija ribarske i pomorske baštine i očuvanje identiteta područja«. Na ovom natječaju prošlo je osam projekata, ukupno vrijednih 6,5 milijuna kuna, koji će se financirati kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo; piše Novi List.
Najveći iznos, 1.113.466 kuna, dobili su Općina i TZ Mošćenička Draga za projekt Štorije od mora. Više od milijun kuna još su dobili JK »Reful« s partnerima za projekt Creski kaić, Turistička zajednica Malog Lošinja za Festival Lošinjskim jedrima oko svijeta te Grad Opatija za projekt Interpretacija 300 let škvera va Ike.
Opatija je gotovo 900.000 kuna dobila i za projekt Uređenje i interpretacija povijesnog škvera u Iki. Općina Lovran prijavila je dva projekta: Lantina, za koji je dobila 726.709 kuna, i Lovranski Guc III, vrijedan 637.000 kuna. Klub pomoraca Lošinj je za projekt Pomorac dobio 34.000 kuna.
LAGUR Vela vrata osnovan je kao partnerstvo javnog, civilnog i gospodarskog sektora na području općina Lovran i Mošćenička Draga te gradova Opatija, Mali Lošinj i Cres gdje mu je i sjedište. Aktivnosti koje provodi LAGUR definirane su Lokalnom razvojnom strategijom u ribarstvu, ukupno vrijednom 12 milijuna kuna, koja će se provesti do 2023. godine.
Predsjednik LAGUR-a, creski gradonačelnik Kristijan Jurjako, izrazio je zadovoljstvo što se sredstva dodjeljuju po metodi »bottom-up«, odnosno da se strategije i natječaji planiraju prema stvarnim potrebama na terenu i prema idejama ljudi koji na tom području žive.
– Iako svako područje ima svoje specifičnosti, pa su i projekti različiti, od gradnje i rekonstrukcije do tiskanja novina i organiziranja manifestacija, svi odobreni projekti doprinose razvoju ribarstvene zajednice na svojem području, rekao je Jurjako, a zadovoljstvo uspjelom aplikacijom svojih projekata nisu krili ni otočani.
– Festivalom Lošinjskim jedrima oko svijeta želimo turistički valorizirati bogatu pomorsku i brodograditeljsku povijest Lošinja, kroz brojne regate, koncerte, izložbe, radionice, a veliki naglasak dajemo na edukaciju djece i obnovu starih pomorskih i brodograditeljskih vještina i zanata. Sve to možete vidjeti na Lošinju tijekom mjeseca rujna, izjavio je direktor lošinjskog TZ-a Dalibor Cvitković.
– Glavni cilj projekta Creski kaić jest valorizacija creske nematerijalne baštine. Naš tradicionalni način života na otoku, koji je stoljećima vezan za more, ribarstvo i pomorstvo, predstavlja vrijednosti koje se ne može samo evidentirati i arhivirati, nego ih moramo živjeti i nastojati prenositi na mlađe generacije, rekao je pak predsjednik Refula Marčelo Damijanjević, dok se Lucio Jurjako, predsjednik Kluba pomoraca koji se prvi put javio na natječaj za EU sredstva i dobio trogodišnje financiranje klupskog lista »Pomorac«, zahvalio LAGUR-u na razumijevanju i pomoći; piše Novi List.
Prije mjesec dana cijeli je svijet pričao o teretnjaku koji se nasukao u Sueskom kanalu i to tako da nijedan drugi brod nije mogao proći svojim uobičajenim putem. Na društvenim mrežama je divovski brod postao predmet sprdnje, a lanci svjetske logistike do danas se nisu vratili u „normalu”; prenosi Otvoreno more.
Za kompaniju i posadu broda Sueski kanal kao da je postao njihova sudbina. I dalje je brod tamo, točnije u Velikom gorkom jezeru koje povezuje južni i sjeverni dio najvažnijeg svjetskog kanala, piše Deutsche Welle.
Ever Given bi mogao doduše nastaviti put prema Rotterdamu, kamo se i bio zaputio, i tamo konačno isporučiti kontejnere koje prevozi. Brod je u plovnom stanju, 25 članova posade jedva čeka da isplovi.
Ali, to nije moguće.
Egipatska uprava Sueskog kanala zahtijeva naime 916 milijuna dolara odštete od kompanije kojoj pripada brod. To je, kažu, ceh koji je nastao zbog šest dana blokade – kada se s obje strane kanala u dugačkoj koloni „nagomilalo” četiri stotine brodova. Trećina tih troškova je, prema Egipćanima, nastala u kompliciranom oslobađanju zaglavljenog diva.
Tu svotu bi trebale platiti japanska kompanija Shoei Kisen i njezina panamska firma-kćer Luster Maritime. A tamo ne žele govoriti za medije, ali agencija Reuters prenosi da su oni kao odštetu ponudili samo stotinu milijuna dolara.
Tako su Egipćani kao hipoteku zadržali brod s 18.000 kontejnera punih robe. Posada je praktički zarobljena na palubi, samo su dvije osobe smjele na kopno zbog zdravstvenih tegoba.
U hamburškoj brodskoj kompaniji BSM, koja se bavi upravljanjem brodskim prometom, nazivaju odluku da se plovilo i posada zadrže “ekstremno razočaravajućom”. Kažu da nije nastala nikakva šteta po okoliš, odnosno da firma kojoj pripada Ever Given surađuje s istražiteljima. Do sada navodno nije pronađen nikakav tehnički uzrok incidenta.
Verzija koja se najčešće čuje je da je snažan vjetar poremetio kurs broda 23. ožujka kada se nasukao u kanalu. Pritom su, kako kažu neki stručnjaci, kontejneri (posloženi u visinu) djelovali poput jedra koje je samo pojačalo učinak vjetra.
Ali, službena istraga još nije okončana. Zato se Egipćani i Japanci i ne mogu „dogovoriti” o uzroku. Jasno je ipak da vrijeme radi za Egipćane – jer vlasnici broda ne mogu koristiti svoje najveće plovilo, a niti mogu računati na vječito razumijevanje mušterija koji čekaju svoje kontejnere.
Osiguravateljska kuća koja radi za Shoei Kisen sada je priopćila da pravdu zbog zaplijene broda traži pred lokalnim sudom u Ismailiji, udaljenom desetak kilometara sjeverno od Gorkih jezera gdje je zatočen brod.
Tamo je prvo ročište zakazano za 4. svibnja, ali tko zna koliko bi tjedana ili mjeseci mogao potrajati proces. Malo tko računa s opcijom da bi egipatski sud mogao presuditi protiv državne firme koja upravlja Sueskim kanalom.
Pitanje je i koliko će još posada broda – koju čine uglavnom Indijci – morati izdržati. Egipćani ih ne bi smjeli držati kao taoce, priopćio je indijski sindikat pomoraca AISU. Ali teško da će to pomoći – pogotovo ako se zna za jedan drugi primjer.
Naime, stotinjak kilometara južnije, na ulazu u Sueski kanali, od srpnja 2017. je usidren brod MV Aman. Taj bahreinski teretnjak je bio zaustavljen zbog nesuglasica oko sigurnosne opreme i računa za gorivo. Jedan egipatski sud je proglasio prvog časnika broda Mohameda Aishu pravno odgovornim za plovilo.
Aisha je napustio palubu tek prošlog petka, nakon višemjesečne borbe međunarodnog sindikata pomoraca. Na brodu je proveo skoro četiri godine, piše Deutsche Welle, prenosi Otvoreno more.
Glasnogovornica američke pete flote Rebecca Rebarich za AP je izjavila kako su ranije ovaj mjesec imali dva incidenta s iranskim brodovima u Perzijskom zaljevu. Dva “bliska susreta” dogodila su se, prema američkoj verziji priče, zbog “nesigurnih manevara” mornarice Iranske revolucionarne garde (IRGC); piše Geopolitika News.
U videu koji je objavila američka mornarica vidi se kako je brži iranski brod Harth 55/Shahid Nazeri “presjekao” put patrolnom Wrangell WPB 1332. Američki brod naglo je usporio kako bi izbjegao sudar, a na videu se vidi crni dim nastao prilikom takvog zaustavljanja.
Američka glasnogovornica tvrdi da je ponašanje iranske vojske “neprofesionalno” i da su iranski brod opetovano pokušali odvratiti porukama preko radio veze i trubom s broda. Tvrde da je iranski brod zaprimio radio poruku i uzvratio komunikaciju, ali ipak nije promijenio putanju. Glasnogovornica tvrdi da je iranski brod napustio područje nakon čak 3 sata prepirki.
Ovo je prvi bliži susret američke i iranske mornarice nakon više od godinu dana. Godine 2016. je do morskog “odmjeravanja snaga” između ove dvije mornarice došlo čak 35 puta. Zanimljivo je da su SAD i Iran trenutno u procesu pregovora u Beču, a tema je iranski nuklearni sporazum. Iako oprezne, obje strane su izjavile spremnost za uspješne pregovore; prenosi Geopolitika News.
Frustrirani nedostatkom napretka, iz međunarodne udruge brodara InterManager su obećali da će raditi na dobivanju prijeko potrebnih cjepiva protiv Covid-19 kako bi zaštitili više od 1,5 milijuna svjetskih pomoraca.
Predsjednik InterManagera Mark O’Neil izjavio je: „Još uvijek nismo napravili korak naprijed u pružanju programa za cijepljenje pomoraca koji su vitalni u osiguravanju toga da se svjetska trgovina i pomoć i dalje isporučuju. Sada ćemo raditi na nabavi cjepiva putem legitimnih kanala kako bismo našim članovima omogućili da što prije cijepe svoje pomorce i kako bismo pružili podršku i drugima u pomorskoj industriji.”
Ujedinjeni narodi odredili su pomorce kao ključne radnike, ali do sada je samo 58 zemalja slijedilo ovu direktivu. Velik broj pomoraca je iz zemalja u razvoju u kojima je dostupnost cjepiva smanjena, što dodatno otežava problem.
Indija i Belgija ovog su se tjedna obvezale na cijepljenje pomoraca u svojim lukama.
U razgovoru sa Splashom, Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera, rekao je: “Duboko smo frustrirani nedostatkom napretka i ne možemo više čekati.” Szymanski je rekao da InterManager aktivno traži odgovore te da će blisko surađivati sa svima koji toj organizaciji mogu pružiti legitimna rješenja za globalno uvođenje cijepljenja pomoraca.
Predsjednik InterManagera Mark O’Neil je također naglasio kako će InterManager nastaviti surađivati i pružati punu potporu IMO-u i ostalim nevladinim organizacijama u nabavi cjepiva za pomorce.
Mali kontejneraš je, za vrijeme utovara kontejnera u vijetnamskoj luci, izgubio stabilnost zbog čega se prevrnuo te mu je pao teret s palube. Vijetnamske vlasti nisu izvijestile o ozlijeđenim osobama, ali upozoravaju na opasnost od plovidbe. Brodovima se savjetuje da koriste zamjenske rute.
2.470 dwt teretni brod Alica nalazio se uz luku Hiep Phuoc (južno od grada Ho Chi Minh na rijeci Soai Rap). Prema izvješćima lučke uprave, na 34-godišnje plovilo su se utovarali kontejneri, prije planiranog isplovljavanja za Indoneziju.
Ukupno su 54 kontejnera bila na palubi kada je brod izgubio stabilnost te su se kontejneri počeli prevrtati. Navodno je 18 kontejnera palo u rijeku Soai Rap, neki su potonuli, a neki ostali na površini.
U tijeku je istraga o uzroku nesreće.
Kineska kompanija Jinhui Shipping and Transportation najavila je kupnju 52.525 dwt supramax bulkera Makiki, izgrađenog 2006. godine, od grčke tvrtke Unisea Shipping.
Brod je prodan za 9,3 milijuna dolara, nešto nižoj cijeni od procjene VesselsValue-a od 9,93 milijuna dolara.
Isporuka broda očekuje se između 17. svibnja i 10. lipnja ove godine.
Jinhui trenutno posjeduje 19 bulkera; koje čine 17 supramaxa i dva post-panamaxa.
Jučer je tanker s oko milijun barela bitumenske smjese sudjelovao u sudaru u blizini kineskog lučkog grada Qingdao. Portal Gcaptain navodi kako je do sudara došlo tijekom jake magle te se u Žuto more izlila nafta.
U sudaru je sudjelovao usidreni tanker A Symphony i bulker Sea Justice.
“Snaga udarca u prednju, lijevu stranu tankera oštetila je rezervoare s gorivom i balastnim vodama te se određena količina nafte izlila u ocean” – izjavili su iz Goodwood Ship Managementa, dodajući da je sva posada na sigurnom i da nije bilo ozlijeđenih.
Jaka magla, koja od ponedjeljka ometa plovidbu u području oko Qingdaoa, dovela je do slabe vidljivosti u trenutku sudara, izjavili su iz Goodwooda.
Incident je prijavljen lokalnim vlastima i pokrenuta je akcija čišćenja.
Akciji čišćenja podmorja u uvali Muna na Žirju odazvalo se 30-ak volontera, ronioca i aktivista te su u nekoliko sati uspjeli s dna izvaditi oko tri tone smeća.
– Najviše je bilo plastike i stakla, 150 tak vrića od kumpira. Čistilo je nas 20 i 15-ak od 9 do 17 sati – kazao je Goran Šimić, član Powerlifting kluba Šibenik i jedan od organizatora ove i niza akcija čišćenja smeća u Šibensko-kninskoj županiji za Morski.hr.
– Čini mi se da su najviše smeća tu pobacali stranci, doplutalo nije to je sigurno, ali zadnja akcija je bila 2006., ono nisan vidia nešto baš friško bačeno – kazuje Šimić i obećaje da će i opet doći čistiti ako treba, ali svakako bi radije da to ne moraju raditi u tolikom obimu, koliko smeća na dnu ima.
U videu pogledajte kako je dno uvale Muna na Žirju izgledalo prije nego ga je 30-ak volontera očistilo:
