Brod za prijevoz automobila Tirranna nasukao se u blizini sidrišta Cape Charles, u Zaljevu Chesapeake, oko 07:00h 27. travnja.
Portal FleetMon navodi kako je do nasukavanja navodno došlo nedugo nakon što je brod napustio Baltimore. Brod je odsukan nekih 3 sata kasnije i usidren južno od sidrišta Cape Charles. razumljivo za inspekciju i istragu.
Brod je danas ujutro i dalje bio u istom položaju, pretpostavlja se da čeka inspekciju. Novih detalja o nesreći još nema.
Nakon dugo vremena i provedene tehničke modernizacije i probnih radova, najveći specijalizirani ruski brod za polaganje plinovodnih cijevi Akademik Cherskiy, u utorak, 27. travnja, počeo je s polaganjem cijevi na plinovodu Sjeverni tok 2 u danskim vodama, izvijestio je operater tog plinovoda tvrtka Nord Stream 2 AG; prenosi Geopolitika News.
“Nakon uspješno provedenog pomorskog testiranja, brod Akademik Chersky počeo je radove polaganja cijevi u isključivom gospodarskom pojasu Danske”, navedeno je u priopćenju.
Prije njega, u veljači ove godine, drugi i manji ruski brod-cjevopolagač, koji nema dinamički, već sidreni sustav baziranja – Fortuna – nastavlja s polaganjem jedne od dviju cijevi Sjevernog toka 2 u danskim vodama, a posao se odvija sukladno dobivenim dozvolama danskog regulatora.
Akademik Cherskiy je 31. ožujka dovršio praktična i pred-operativna ispitivanja na obali ruske baltičke enklave – Kalinjingradske regije, a nakon toga stigao je na mjesto polaganja cijevi plinovoda Sjeverni tok 2.
Gazprom dovršava izgradnju Sjevernog toka 2 vlastitim sredstvima, jer su švicarski i talijanski izvođači (specijalizirani brodovi) zaustavili posao zbog američkih sankcija uvedenih pred Božić 2019. godine.
Do 31. ožujka ove godine položeno je 2.339 km (95%) plinovoda, a ostaje za izgraditi još 121 km (5%).
U međuvremenu je Njemačka u travnju ove godine pustila u rad kopneni krak Sjevernog toka 2 – plinovod EUGAL, koji će omogućiti opskrbu plinom iz Sjevernog toka 2 u Njemačku i druge zemlje. Kapacitet EUGAL-a iznosi 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, što odgovara kapacitetu Sjevernog toka 2. Sada rade i plinovod EUGAL i kompresorska stanica.
Plinovod Sjeverni tok 2 bit će pušten u rad 2021. godine, naglasio je prošli tjedan potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak.
„Njemačka vlada odlučna je dovršiti plinovod Sjeverni tok 2. To je gospodarski projekt i neprimjereno je pokretati političke sporove na njegovu štetu“ – izjavila je prošli tjedan njemačka kancelarka Angela Merkel, piše Geopolitika News.
Šibensko-kninski župan Goran Pauk, sudjelovao je jučer na konferenciji o inovativnim rješenjima za održivost Jadranskog mora te potpisao pismo namjere o uspostavljanju Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici, u okviru projekta Innovamare; piše Šibenski.hr.
Sjedište Centra bit će u Šibeniku, a pismo su potpisali i predstavnici institucija partnera na projektu Innovamare: potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš, predstavnik Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nikola Mišković i predstavnik Instituta Ruđer Bošković Neven Cukrov.
– Osnivanje Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorima predstavlja daljnji korak u izvrsnoj suradnji na projektu InnovaMare i stvaranju inovacijskog ekosustava u podvodnoj robotici i senzorici s misijom usmjerenom na održivost Jadranskog mora – kazao je župan Goran Pauk.
Centar izvrsnosti podvodne robotike i senzorike bit će središnje mjesto za suradnju i umrežavanje dionika iz javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, s ciljem razvoja inovativnih rješenja u robotici i senzorici u svrhu praćenja i prevencije onečišćenja mora i drugih rješenja za sektore plave ekonomije.
Zajedno sa zadarskim županom g. Božidarom Longinom te državnim tajnikom u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Šimom Erlićem, načelnicom Sektora za pomorsko dobro, morske luke i koncesije u MMPI Ninom Perko i Tomislavom Radošem, župan Goran Pauk sudjelovao je i na panel raspravi o načinima na koje predstavnici vlasti mogu podržati razvoj inovativnih rješenja.
Projekt InnovaMare, u okviru kojega se održava ova dvodnevna konferencija u Zadru, zajednički će razviti i uspostaviti model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora s misijom orijentiranom na održivost Jadranskog mora.
Glavna svrha projekta INNOVAMARE- Zaronite u dubinu mogućnosti- je podizanje prekogranične suradnje između znanosti i privatnog sektora na višu razinu i olakšavanje uključivanja malih i srednjih poduzeća u međunarodne mreže za istraživanje.
– Kao proaktivni partner želimo poticati tehnološke inovacije, posebno projekte i programe koji su vezani za zaštitu okoliša, mora i pomorskog sektora. Suradnja lokalne i regionalne samouprave s privatnim sektorom je ključna za naš sveukupni razvoj. Osim gospodarske koristi ovaj projekt će pomoći u poboljšanju zaštite naših prirodnih resursa i okoliša što nam je izuzetno važno – kazao je Pauk.
Projekt InnovaMare u prvoj je fazi, a njegova provedba traje 30 mjeseci, od 1.07.2020. do 31.12.2022. godine s ukupnim proračunom od 5,6 milijuna eura. Projekt je dio Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska, financijskog instrumenta Europske unije koji podržava suradnju između dvije države članica koje povezuje Jadransko more.
Premda je njihovo zanimanje jedno od najstarijih i najvažnijih s aspekta sigurnosti, oni su za najveći broj putnika u pomorskom prometu potpuna nepoznanica. Njihova uloga je rijetko kad vidljiva oku površnog promatrača, rijetko kad ih uopće možemo uočiti u gužvi neke uzavrele luke, primjerice poput one splitske, zadarske ili riječke u kolovozu; prenosi Otvoreno more.
Mnogi putnici za njih niti ne znaju. Sve se odvija kao po špagu jer brodovi uplovljavaju i isplovljavaju u skladu s onim prastarim pomorskim pravilom: Uplovi tiho, isplovi još tiše. Sve je u redu, jer oni su tu, na dužnosti koja ne donosi ni previše slave, ni previše novca. Oni su uporni, tihi junaci svakoga sigurnog porta, neometanog uplovljavanja i isplovljavanja.
MAJSTORI ZANATA
Oni su radišni mravi koji pomažu graditi najvažniji objekt na svijetu – sigurnost ljudi! Oni su lučki piloti! U nas ih zovu i pomorskim peljarima. U Hrvatskoj udruzi pomorskih peljara ih je tek tridesetak. Dio su velikog članstva Europske udruge pomorskih peljara (European Maritime Pilots Association), a preko nje i Svjetske udruge pomorskih peljara (International Maritime Pilots Association).
Pomorski peljar je pravi majstor pomoračkog zanimanja, s puno godina iskustva u luci u kojoj radi. U sve gušćem pomorskom prometu, potencijalna materijalna i ekološka šteta, do koje bi moglo doći ako bi se oštetio neki veliki tanker ili teretni brod, čine zanimanje pomorskog peljara sve važnijim.
No, dok će njegov američki kolega u luci Los Angelesa na godinu zaraditi između do 200.000 američkih dolara, hrvatski će peljar isti posao, a radi se o istom pomorskom prometu i o istim brodovima koje moraju pratiti, raditi za daleko, daleko manju plaću. Pri tome, od obojice se zahtjeva zadovoljavanje istih zdravstvenih kriterija i jednake pomoračke sposobnosti, znanje i vještine.
Pomorski peljar koristi znanje i iskustvo, ali se nužno oslanja i na osobno poznavanje tajni njegove luke ili prilaza luci, poput struja, režima plime i oseke, dubina i pličina, kako bi brod koji mu je povjeren sigurno uveo u luku. Samo je jedna luka na svijetu baš takva i samo je jedna njegova! On poznaje i koristi lokalne orijentire na kopnu kako bi navigavao što sigurnije.
KIŠA, MRAK, VJETAR…
Drugi bi pomorci u istoj situaciji bili izbezumljeni i izgubljeni. Brod kojeg će uploviti u luku, peljar susreće negdje na prilazima luci, a do njega ga dovozi pilotina, mali, čvrsti i brzi brodić. Potom će se, poput Jakova koji se prema biblijskoj Knjizi postanka u snu penjao ljestvama do raja, popeti do palube ljestvama koje pomorci nazivaju Jakovljevim, uspinjući se po toj ljuljajućoj konstrukciji do 12 metara uvis, nekad i po kiši, vjetru, mraku, po skliskom i nesigurnom, dok oba plovila plove, jer usporiti se najčešće ne može.
Ako ispraća brod iz luke, pilotina će ga pratiti do mjesta rastanka i potom vratiti natrag. Gledano s aspekta pomorskog prava, zapovjednik je uvijek najodgovornija osoba na brodu, dok je peljar tek neka vrsta višeg savjetnika, ali savjetnika čiji se savjet nikad, nikad ne ignorira.
U usporedbi s mnogim drugim bolje plaćenim poslovima, dužnost lučkog pilota je nezamislivo odgovorna i zahtjevna. Ni zamisliti se ne može što ti gospodari luka i lučkog prometa moraju susretati i koje probleme svladati svakog dana. Oni su stoga podložni iznimno naglašenom radnom stresu.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Na današnji dan, 28. travnja 1789. godine, dogodila se na Tihom oceanu slavna pobuna na brodu Bounty. Brod se nalazio blizu otočja Tonga, kad je pobunjena posada broda na čelu s zamjenikom zapovjednika Fletcherom Christianom (u filmovima su ga glumili Clark Gable, Marlon Brando i Mel Gibson) ušla u kabinu zapovjednika Williama Bligha (glumio ga je npr. Anthony Hopkins) i pod oružjem ga izvela na palubu u noćnoj košulji; piše Povijest.hr. Od ukupno 44 čovjeka na brodu, 19 ih je pristalo uz pobunjenike, 22 su ostala vjerna Blighu, a dvojica su bila neutralna.
Pobunjenici su prisilili Bligha i 18 njegovih ljudi da se ukrcaju u čamac i ostavili su ih usred oceana. Bligh i njegova posada u čamcu dužine samo 7 metara prevalili su nevjerojatnih 6.710 kilometara u 47 dana, sve dok nisu došli do civilizacije na otoku Timor. Putem su ih progonili kanibali, a Bligh je za navigaciju u čamcu imao samo džepni sat i kvadrant, bez ikakvih pomorskih karata i kompasa! Uspio je doći u Englesku i prijaviti pobunu Admiralitetu.
U međuvremenu su pobunjenici otplovili s Bountyjem na Tahiti po žene i stoku. Uzeli su 11 žena, uključujući jednu s dojenčetom. Na kraju su završili na otoku Pitcairn gdje su osnovali naseobinu čiji je poglavar bio Fletcher Christian. Međutim, izbila je pobuna u kojoj je on ubijen. Nadživjela ga je njegova tahićanska supruga Maimiti koja mu je rodila sina po imenu Thursday October Christian.
Posljednji pobunjenik koji je preživio bio je John Adams, koji je dobio britansko pomilovanje. Potomci pobunjenika i njihovih tahićanskih supruga i danas žive na otoku Pitcairn. Neki od stanovnika otoka čak nose prezime Christian, dakle potomci su vođe pobunjenika.
Sve tečajeve Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru mogu se pogledati na linku.
Pomorski odjel zadržava pravo izmjene termina održavanja tečaja. Navedeni termini su najava planiranih tečajeva koji će se održati u slučaju ako se prijavi dovoljan broj kandidata.
Studenti koji su završili studij na Pomorskom odjelu u Zadru i studenti koji su upisani u tekuću akademsku godinu ostvaruju pravo do 50% popusta na cijenu tečaja. Polaznici Posebnog programa obrazovanja pomoraca ostvaruju do 50% popusta na cijenu tečaja.
Svi zainteresirani mogu se javiti na
Programi izobrazbe održavaju se na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.
Također, osim tečajeva, Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru održava Poseban program obrazovanja pomoraca za smjer Nautika i za smjer Brodostrojarstvo.
Za nautičare održava se u dva ciklusa (8.3.-18.6.2021. te 30.8.-10.12.2021). Za brodostrojare imamo svaki mjesec. Više info na linku.
Pogledajte video u kojem tegljač, kroz ogromne valove Indijskog oceana, tegli ribarski brod.
Ribarskom brodu je navodno ponestalo goriva pa je tegljač došao u pomoć.
Srećom, brodovi su uspjeli sigurno stići na odredište.
Sea Consortium, partnerska tvrtka X-Press Feedersa, ugovorila je u Shanghai Waigaoqiao Shipbuildingu izgradnju četiri 7,000 teu kontejneraša.
X-Press Feeders najveći je neovisni prijevoznik na svijetu s flotom koja broji više od 110 plovila, uključujući 43 u potpunom vlasništvu. Alphaliner ih navodi kao 17. najvećeg na svijetu.
Ranije ovog mjeseca, Sea Consortium potpisao je ugovore s kineskim brodogradilištem Zhoushan Changhong za izgradnju tri 3,100 teu kontejneraša.
Organizacija The Mission to Seafarers objavila je najnovije izvješće „Indeksa sreće“ pomoraca za prvo tromjesečje 2021. godine.
Neke od tema u izvještaju su: posljedice nepriznavanja pomoraca kao ključnih radnika, radno vrijeme i napetosti između članova posade na brodu; prenosi portal Splash247.
Odgovori iz prvog tromjesečja otkrili su zabrinutost zbog situacija oko smjene posade. Uz to, do izražaja je došlo i pitanje kada će se i kako cijepiti pomorci. Pomorci su dosta govorili i o prekovremenom radu; pokrenuli su pitanje nepoštenog vođenja evidencije. Naime, neki pomorci rade 14 do 15 sati svaki dan, ali ih se prisiljava da potpišu kako su odradili normalno radno vrijeme.
Napetosti između članova posade različitih nacionalnosti dodatno su se povećale, s obzirom na utjecaj Covid-19. Primjerice, članovi posade nekih nacionalnosti ne smiju izlaziti na kopno niti im se dopuštaju smjene, dok članovi posade neke druge nacionalnosti smiju, što dodatno utječe na mentalno stanje pomoraca.
Ohrabrujuće je to što sve više brodarskih tvrtki radi na tome da svojim članovima posade omoguće dobar pristup WiFi-u, tako da se pomorci mogu povezati sa svojim voljenima kod kuće.
Izvještaj “Indexa sreće” možete pogledati ovdje.
Teretni brod Croatia pretrpio je kvar na motoru u noći 26. travnja. Brod se nalazio u Bosporu (Istanbul); izvještava portal FleetMon. Prolazio je tjesnacem u južnom smjeru, na putu od Ukrajine do Izmitskog zaljeva.
Brodu su u pomoć došla dva tegljača te ga oteglili u Ahirkapia Anchorage (Istanbul, Mramorno more).
Od 07:30h, 27. travnja, brod je i dalje usidren. Novih detalja o nesreći za sada još nema.
